Dijagnosticiranje i liječenje depresije kod djece i adolescenata

Depresija je jedan od najčešćih i najstarije poznatih psihičkih poremećaja. Zbog svoje složenosti može se očitovati u promjenama gotovo svih psihičkih i mnogobrojnih tjelesnih funkcija te duboko zadire u socijalno funkcioniranje oboljelih.

Sve veća proširenost i često prisutne ozbiljne posljedice depresije čine je jednim od važnijih poremećaja s javnozdravstvenog gledišta. Dijagnosticiranje i liječenje depresije zahtjeva sveobuhvatan pristup koji uključuje rano prepoznavanje, dobru dijagnostičku i diferencijalno dijagnostičku procjenu, prepoznavanje vodećih simptoma kliničke slike, procjenu suicidalnog rizika, što raniji početak liječenja, individualno planiranje različitih postupaka liječenja, izbor oblika liječenja , te plan prevencije ponovnog javljanja depresivne epizode.

U dječjoj dobi depresija se gotovo podjednako javlja kod dječaka i djevojčica. Smatra se da se poslije 10 godine života taj omjer mijenja u korist djevojaka koje u adolescentnom razdoblju iskazuju veću učestalost javljanja depresije.

Prema postojećim klasifikacijskim sustavima kriteriji za postavljanje dijagnoze depresivnog poremećaja jednaki su i za odrasle i djecu i adolescente, mada se klinička slika depresije kod djece i adolescenata razlikuje i često je obilježena problemima u ponašanju , agresivnošću, ljutnjom i somatskim simptomima. Ovisno o razvojnoj fazi očitovanje depresije je različito.

Mala i mlađa školska djeca  izgledaju žalosno, usporenih su pokreta,često su usamljena. Kod manje djece depresija je često prikrivena somatskim smetnjama kao što su bol u trbuhu , glavobolje. Takva djeca gotovo uvijek izgledaju nesretno i tužno. Inhibirani su u igri, često traže kontakt, imaju napade plača ili bijesa. Često su prisutni noćni strahovi, noćna mokrenja i općenito poremećaji sna i apetita.

Preadolescenti često ne priznaju da su depresivnog raspoloženja već se žale da im je dosadno ili da nisu zainteresirani za uobičajene aktivnosti. Iritiranost , socijalno povlačenje i nesposobnost suočavanja i sa najmanjim frustracijama kao i pokazivanja ljutnje su često prisutni. Takva djeca mogu se žaliti na lošu koncentraciju i pažnju i počinju postizati lošiji školski uspjeh.

U adolescenciji očitovanje depresije sve je sličnije onom u odrasloj dobi uz određene specifičnosti. Depresivni adolescenti se često žale na apatiju i nedostatak energije. Poremećaj sna i apetita su mnogo češći. Može se javiti nedostatak apetita ili obrnuto, pretjeran unos hrane. Teškoće usnivanja i često buđenje noću mogu činiti adolescenta iscrpljenim tijekom dana, a isto tako se može javiti pojačana dnevna pospanost. Depresivni adolescenti mogu početi uzimati alkohol ili druga sredstva ovisnosti u želji da im bude bolje. Često su razdražljivi i impulzivni. Imaju osjećaj uzaludnosti i bezperspektivnosti. U težim slučajevima prisutne su suicidalne misli i parasuicidalno ponašanje. Sve skupa često dovodi do lošijeg školskog uspjeha i socijalnog povlačenja.

Za dijagnosticiranje depresije kod mladih važno je znati da mnoge razvojne poteškoće koje sama  adolescencija stavlja pred mladu osobu mogu u slučaju neuspjeha u njihovom ostvarivanju potaknuti depresiju. Koncept doživljaja vremena i odnos prema budućnosti igra bitnu ulogu u adolescentnim razmišljanjima. Za razliku od odraslih adolescenti nemaju iskustvo da većina stvari, a tako i ono što donosi patnju i bol s vremenom prolazi. Tako neuspjela emocionalna veza može u doživljaju adolescenta značiti osudu na doživotnu usamljenost, a loša ocjena potpuni akademski neuspjeh. Ovakav još uvijek u potpunosti ne formiran doživljaj vremena nosi sa sobom za adolescenciju karakterističan osjećaj urgentnosti koji uz manjak umjerenosti često vodi u rizične odluke i postupke.

Mnoga istraživanja o depresivnosti u razvojnoj dobi ukazuju na  visoku učestalost javljanja depresije i ostalih psihičkih poremećaja. Depresija je povezana sa javljanjem poremećaja ponašanja, anksioznim poremećajem, opsesivno kompulzivnim poremećajem, problemima učenja, hiperkinetičkim poremećajem i poremećajima prehrane.

U liječenju depresivnih poremećaja kod djece i adolescenata koriste se različite psihoterapijske tehnike,psihosocijalne intervencije, a ukoliko je potrebno antidepresivni  lijekovi. Edukacija i savjetovanje roditelja je važan aspekt bilo koje vrste tretmana pri čemu je važno roditeljima objasniti utjecaj depresije na obiteljsko, školsko i socijalno funkcioniranje. Najčešće je potrebna kombinacija različitih terapijskih  intervencija koja se određuju planom liječenja  za svakog pacijenta pojedinačno.

U slučajevima blagih ili umjerenih depresivnih simptoma preporuča se započeti liječenje psihoterapijom i psihoedukacijom. Ukoliko ne dođe do poboljšanja ili ako se radi o težim oblicima depresije preporuča se u terapiju uvesti antidepresive iz skupine SSRI – selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina od kojih se neki mogu koristiti u dječjoj i adolescentnoj dobi (sertralin, fluoksetin, fluvoksamin, escitalopram). Prilikom primjene lijekova potrebno je dobro poznavati i poštovati specifičnosti  primjene lijekova u dječjoj i adolescentnoj dobi. Važno je dobro poznavati fiziološke karakteristike dječjeg organizma kao i psihološke karakteristike dječje i adolescentne dobi , što se posebno odnosi na pitanje kako djetetu dati informaciju o djelovanju lijeka ali i dobiti povratnu informaciju o promjenama ili mogućim nuspojavama  koje lijek izaziva što je bitno u procjeni doziranja i duljine uzimanja lijekova.

Depresija utječe na cjelokupno funkcioniranje djece i adolescenata i izvor je teških psihičkih, a ponekad i tjelesnih patnji te je bolno iskustvo za obitelj oboljele djece i adolescenata i stoga je važno da što ranije bude prepoznata i adekvatno liječena. Pravovremenim postavljenjem dijagnoze i primjenom integrativnog terapijskog pristupa postiže se veći terapijski uspjeh te se smanjuje mogućnost ponavljanja depresivnih epizoda i kronificiranje depresivnog poremećaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]