Hiperkinetski poremećaj s poremećajem pažnje

Hiperkinetski poremećaj s poremećajem pažnje (ili attention deficit hyperactivity disorder – ADHD) najčešći je razvojni problem u djetinjstvu, tj. razvojni poremećaj središnjeg živčanog sustava u djetinjstvu, a nastavlja se u adolescenciji i odrasloj dobi.

Simptomi se obično počinju javljati do 5. godine života, no dijagnoza se obično postavlja prilikom polaska u školu jer se tada javljaju specifični zahtjevi u toj sredini, odnosno obično ga opažaju učitelji jer takva djeca ometaju okolinu. Karakteristike ove skupine poremećaja su pretjerana i dezorganizirana aktivnost, neuspjeh da se provedu aktivnosti za koje je potreban kognitivni angažman, pa se prelazi s jedne aktivnosti na drugu, bez da se prethodna aktivnost dovrši.

Ovaj je poremećaj dugo vremena bio neprepoznat. Hiperaktivnost kod muškaraca opisana je još 1902. godine, no tada se smatralo da su takva djeca neposlušna, slabo motivirana ili loše odgojena, pa nisu bila uključena ni u kakav tretman. U odrasloj se dobi taj poremećaj još teže prepoznavao, pa se za takve osobe često smatralo da je kod njih prisutan poremećaj ličnosti ili afekta. Međutim, kod ADHD-a je prisutan ozbiljan poremećaj samoregulacije i organizacije ponašanja, a navedene su funkcije vezane uz prefrontalnu regiju, mezencefalon i mali mozak. 

Ovaj se poremećaj javlja kod 5 do 10% djece, a četiri je puta češći kod dječaka. U općoj populaciji je zastupljen s 4 do 5%. Uz njega se često javljaju poremećaji učenja. U nasljeđivanju sudjeluje velik broj različitih gena. Istraživanja su na primjer pokazala da je ADHD češći kada je plod izložen alkoholu i pušenju majke tijekom trudnoće, kada je novorođenče niže porođajne težine te ako je izloženo olovu i prehrambenim aditivima.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti poremećaji ponašanja i emocija svrstani su pod šiframa od F90 do F98. Hiperkinetski poremećaj (F 90) čini grupa poremećaja koji imaju rani početak, uz nedostatak ustrajnosti u aktivnostima kod kojih je potreban kognitivni angažman i mogućnost da se iz jedne aktivnosti prelazi u drugu bez da se prethodna aktivnost završi, a također je prisutna slabo regulirana i dezorganizirana pretjerana aktivnost. Djeca s hiperkinetskim poremećajem su obično neoprezna, sklona povredama, impulzivna, imaju problema s disciplinom, socijalno su dezinhibirana i nedovoljno obazriva. Zbog toga mogu biti neomiljena među drugom djecom i izolirana. Također kod takve djece postoji oštećenje kognitivnih funkcija, kašnjenje u razvoju govora i motornog razvoja. Ostale komplikacije mogu biti sniženo samopoštovanje i disocijalno ponašanje.

Navedeni je poremećaj prisutan u školskoj dobi, međutim često se nastavlja i u odrasloj dobi. Kod mnogih s vremenom dolazi do postupnog poboljšanja pažnje i aktivnosti. Kod jednog dijela takvih osoba u odrasloj dobi dolazi do izražaja disocijalno ponašanje, konzumacija alkohola i drugih psihoaktivnih tvari.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?