Hiperkinetski poremećaj s poremećajem pažnje

Hiperkinetski poremećaj s poremećajem pažnje (ili attention deficit hyperactivity disorder – ADHD) najčešći je razvojni problem u djetinjstvu, tj. razvojni poremećaj središnjeg živčanog sustava u djetinjstvu, a nastavlja se u adolescenciji i odrasloj dobi.

Simptomi se obično počinju javljati do 5. godine života, no dijagnoza se obično postavlja prilikom polaska u školu jer se tada javljaju specifični zahtjevi u toj sredini, odnosno obično ga opažaju učitelji jer takva djeca ometaju okolinu. Karakteristike ove skupine poremećaja su pretjerana i dezorganizirana aktivnost, neuspjeh da se provedu aktivnosti za koje je potreban kognitivni angažman, pa se prelazi s jedne aktivnosti na drugu, bez da se prethodna aktivnost dovrši.

Ovaj je poremećaj dugo vremena bio neprepoznat. Hiperaktivnost kod muškaraca opisana je još 1902. godine, no tada se smatralo da su takva djeca neposlušna, slabo motivirana ili loše odgojena, pa nisu bila uključena ni u kakav tretman. U odrasloj se dobi taj poremećaj još teže prepoznavao, pa se za takve osobe često smatralo da je kod njih prisutan poremećaj ličnosti ili afekta. Međutim, kod ADHD-a je prisutan ozbiljan poremećaj samoregulacije i organizacije ponašanja, a navedene su funkcije vezane uz prefrontalnu regiju, mezencefalon i mali mozak. 

Ovaj se poremećaj javlja kod 5 do 10% djece, a četiri je puta češći kod dječaka. U općoj populaciji je zastupljen s 4 do 5%. Uz njega se često javljaju poremećaji učenja. U nasljeđivanju sudjeluje velik broj različitih gena. Istraživanja su na primjer pokazala da je ADHD češći kada je plod izložen alkoholu i pušenju majke tijekom trudnoće, kada je novorođenče niže porođajne težine te ako je izloženo olovu i prehrambenim aditivima.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti poremećaji ponašanja i emocija svrstani su pod šiframa od F90 do F98. Hiperkinetski poremećaj (F 90) čini grupa poremećaja koji imaju rani početak, uz nedostatak ustrajnosti u aktivnostima kod kojih je potreban kognitivni angažman i mogućnost da se iz jedne aktivnosti prelazi u drugu bez da se prethodna aktivnost završi, a također je prisutna slabo regulirana i dezorganizirana pretjerana aktivnost. Djeca s hiperkinetskim poremećajem su obično neoprezna, sklona povredama, impulzivna, imaju problema s disciplinom, socijalno su dezinhibirana i nedovoljno obazriva. Zbog toga mogu biti neomiljena među drugom djecom i izolirana. Također kod takve djece postoji oštećenje kognitivnih funkcija, kašnjenje u razvoju govora i motornog razvoja. Ostale komplikacije mogu biti sniženo samopoštovanje i disocijalno ponašanje.

Navedeni je poremećaj prisutan u školskoj dobi, međutim često se nastavlja i u odrasloj dobi. Kod mnogih s vremenom dolazi do postupnog poboljšanja pažnje i aktivnosti. Kod jednog dijela takvih osoba u odrasloj dobi dolazi do izražaja disocijalno ponašanje, konzumacija alkohola i drugih psihoaktivnih tvari.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]