Hiperkinetski poremećaj s poremećajem pažnje, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U simptome nepažnje ubrajaju se nemogućnost da se obrati pažnja na detalje, problemi u produljenoj pažnji koji se očituju u školi, kod kuće, tijekom igre ili drugih aktivnosti.

U simptome se ubraja i nemogućnost da se provedu dane upute ili da se dovrši zadatak (za razliku od nesposobnosti da se razumije zadatak ili kada se radi o namjernom izbjegavanju), izbjegavanje ili odugovlačenje da se započne aktivnost kod koje je potreban produženi mentalni angažman ili napor, problemi s organiziranim zadacima, učestalo gubljenje stvari, zaboravnost i izražena distrakcija pažnje. Kod hiperaktivno-impulzivnog podtipa može biti prisutno često ustajanje u situacijama u kojima se od osobe očekuje da sjedi, motorni nemir kao što je meškoljenje ili vrpoljenje, unutarnji nemir, pretjerano penjanje, trčanje uokolo ili pričanje, prekidanje drugih, nemogućnost da se pričeka kraj pitanja bez da uskače s odgovorom, poteškoće u čekanju reda ili mirnom bavljenju slobodnim aktivnostima. Postoji i kombinirani tip sa svim navedenim simptomima. Uvjet je da smetnje moraju trajati najmanje šest mjeseci.

Od nekih manje izraženih nedostataka kod ove su djece prisutni snižena motivacija, emocionalne poteškoće, zaostajanje u motornoj koordinaciji i govoru, otežano prepoznavanje emocionalnih informacija (npr. izraza lica) te problem u ekspresiji i regulaciji emocija. Navedeni se problemi nastavljaju i u odrasloj dobi. Diferencijalno dijagnostički treba isključiti shizofreniju, reaktivne psihogene poremećaje, manične simptome ili neurološke poremećaje, kao i normalni temperament djeteta kao što je npr. povećana aktivnost i kratkotrajna pažnja uz anksioznost. U adolescenciji se ADHD može javiti sekundarno uz depresiju ili anksioznost.

Za postavljanje dijagnoze potrebna je uzeti vrlo detaljnu anamnezu, opći tjelesni i neurološki pregled, opširan intervju s roditeljima, djetetom i učiteljima, promatranje djeteta, napraviti skale za procjenu, psihologijsku obradu koja uključuje mjerenje kvocijenta inteligencije, socijalnu i emocionalnu prilagodljivost i testiranje specifičnih poremećaja učenja.

Terapija hiperaktivnog poremećaja je važna kako bi se izbjegao školski neuspjeh, prekid školovanja, socijalni i obiteljski problemi, problemi u disciplini i ponašanju, zlouporaba alkohola i drugih psihoaktivnih tvari te razvoj psihičkih poremećaja. U liječenju se primjenjuje kombinirana terapija koja uključuje medikamente, modifikaciju okoline i bihevioralne tehnike. Od lijekova se koriste psihostimulansi koji djeluju na noradrenergički i dopaminergički sustav, no kod njih postoji opasnost od zloupotrebe. Također se koriste klonidin, antipsihotici i antidepresivi, uz liječenje komorbiditeta ako je prisutan.

Važno je informiranje roditelja i učitelja o tome da dijete nije namjerno hiperaktivno već da se radi o urođenom i relativno čestom poremećaju te da dijete ne treba kažnjavati. Potrebno je neuropsihološko i defektološko liječenje djeteta te edukacija roditelja o kontroliranju ponašanja. Poželjno je uključiti dijete u sportske i fizičke aktivnosti. Rano dijagnosticiranje i primjereno liječenje omogućuju bolje izlječenje ili reduciranje simptoma. Kada se ovaj poremećaj ne liječi, posljedice su obično neprilagođeno ponašanje, neuspjeh u školi i problemi uklapanja u društvo.

Neki savjeti koji mogu pomoći u radu s ovakvom djecom su: odrediti posebno vrijeme za određene zadatke, napraviti i držati se dnevnog rasporeda i određenih zadataka, osigurati miran prostor za rad, uputstva koja se daju moraju biti kratka i jasna, gradivo treba pravilno rasporediti uz česte pauze, a verbalne instrukcije treba nadopuniti pisanim i vizualnim uputama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Upala posteljice

Upale posteljice – vilitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upale posteljice (vilitis) obično nastaju putem krvi (hematogeno), širenjem uzročnika iz krvi majke u tkivo posteljice. Upalna reakcija se nalazi u tkivu posteljičnih resica. Makroskopski kada se posteljica pogleda, ona izgleda uredno. Zbog tih događanja posteljica može biti nešto lakša ili nešto teža za gestacijsku dob. No, kada se uzorak tkiva posteljice stavi pod mikroskop, […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Koža

Može li jak imunitet poboljšati zdravlje kože?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža je naš najveći organ koji ima mnogobrojne funkcije. Ona nije neki pokrivač koji nas štiti od vanjskog svijeta i njegovog utjecaja već ima ulogu i kao veliki imunološki organ. Kako bi koža bila zdrava i lijepa potrebno je o njoj brinuti tijekom cijele godine, no ako smo stalno u stresu, loše se i neredovito […]

Dekspantenol

Dekspantenol: tajna brze regeneracije kože

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dekspantenol je provitamin vitamina B5 koji se nanesen na kožu pretvara u Vitamin B5 odnosno pantotensku kiselinu koja ulazi u sastav koenzima A i time utječe na obnovu epidermisa i stvaranje kolagenih vlakana. Kao lokalni pripravak na koži čini ju zdravu i lijepu bez površinskih oštećenja. Iako su do sada smišljeni mnogobrojni dermokozmetički pripravci koji […]

Lijekovi

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]