Hiperkinetski poremećaj s poremećajem pažnje, 2. dio

U simptome nepažnje ubrajaju se nemogućnost da se obrati pažnja na detalje, problemi u produljenoj pažnji koji se očituju u školi, kod kuće, tijekom igre ili drugih aktivnosti.

U simptome se ubraja i nemogućnost da se provedu dane upute ili da se dovrši zadatak (za razliku od nesposobnosti da se razumije zadatak ili kada se radi o namjernom izbjegavanju), izbjegavanje ili odugovlačenje da se započne aktivnost kod koje je potreban produženi mentalni angažman ili napor, problemi s organiziranim zadacima, učestalo gubljenje stvari, zaboravnost i izražena distrakcija pažnje. Kod hiperaktivno-impulzivnog podtipa može biti prisutno često ustajanje u situacijama u kojima se od osobe očekuje da sjedi, motorni nemir kao što je meškoljenje ili vrpoljenje, unutarnji nemir, pretjerano penjanje, trčanje uokolo ili pričanje, prekidanje drugih, nemogućnost da se pričeka kraj pitanja bez da uskače s odgovorom, poteškoće u čekanju reda ili mirnom bavljenju slobodnim aktivnostima. Postoji i kombinirani tip sa svim navedenim simptomima. Uvjet je da smetnje moraju trajati najmanje šest mjeseci.

Od nekih manje izraženih nedostataka kod ove su djece prisutni snižena motivacija, emocionalne poteškoće, zaostajanje u motornoj koordinaciji i govoru, otežano prepoznavanje emocionalnih informacija (npr. izraza lica) te problem u ekspresiji i regulaciji emocija. Navedeni se problemi nastavljaju i u odrasloj dobi. Diferencijalno dijagnostički treba isključiti shizofreniju, reaktivne psihogene poremećaje, manične simptome ili neurološke poremećaje, kao i normalni temperament djeteta kao što je npr. povećana aktivnost i kratkotrajna pažnja uz anksioznost. U adolescenciji se ADHD može javiti sekundarno uz depresiju ili anksioznost.

Za postavljanje dijagnoze potrebna je uzeti vrlo detaljnu anamnezu, opći tjelesni i neurološki pregled, opširan intervju s roditeljima, djetetom i učiteljima, promatranje djeteta, napraviti skale za procjenu, psihologijsku obradu koja uključuje mjerenje kvocijenta inteligencije, socijalnu i emocionalnu prilagodljivost i testiranje specifičnih poremećaja učenja.

Terapija hiperaktivnog poremećaja je važna kako bi se izbjegao školski neuspjeh, prekid školovanja, socijalni i obiteljski problemi, problemi u disciplini i ponašanju, zlouporaba alkohola i drugih psihoaktivnih tvari te razvoj psihičkih poremećaja. U liječenju se primjenjuje kombinirana terapija koja uključuje medikamente, modifikaciju okoline i bihevioralne tehnike. Od lijekova se koriste psihostimulansi koji djeluju na noradrenergički i dopaminergički sustav, no kod njih postoji opasnost od zloupotrebe. Također se koriste klonidin, antipsihotici i antidepresivi, uz liječenje komorbiditeta ako je prisutan.

Važno je informiranje roditelja i učitelja o tome da dijete nije namjerno hiperaktivno već da se radi o urođenom i relativno čestom poremećaju te da dijete ne treba kažnjavati. Potrebno je neuropsihološko i defektološko liječenje djeteta te edukacija roditelja o kontroliranju ponašanja. Poželjno je uključiti dijete u sportske i fizičke aktivnosti. Rano dijagnosticiranje i primjereno liječenje omogućuju bolje izlječenje ili reduciranje simptoma. Kada se ovaj poremećaj ne liječi, posljedice su obično neprilagođeno ponašanje, neuspjeh u školi i problemi uklapanja u društvo.

Neki savjeti koji mogu pomoći u radu s ovakvom djecom su: odrediti posebno vrijeme za određene zadatke, napraviti i držati se dnevnog rasporeda i određenih zadataka, osigurati miran prostor za rad, uputstva koja se daju moraju biti kratka i jasna, gradivo treba pravilno rasporediti uz česte pauze, a verbalne instrukcije treba nadopuniti pisanim i vizualnim uputama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavić penisa

Molim Vas savjet za osjetljivost glavića penisa

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Aklavarija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Djeca

Krv u stolici kod djece

Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Bubreg

Molim Vas da mi protumačite nalaz CT-a abdomena

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]