Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illnessobjavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma.

Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski simptomi, a težina prosječno za 10%. Prvi autor članka Shebani Sethi, dr. med., sa Sveučilišta Stanford u Stanfordu, u Kaliforniji, da se i kod pacijenata koji su na terapiji antipsihoticima, može djelovati na pretilost, metabolički sindrom i inzulinsku rezistenciju.

Nedavna istraživanja podupiru hipotezu da psihijatrijske bolesti mogu proizaći, barem djelomično, od nedostataka u metabolizmu mozga i da keto dijeta može djelovati neuroprotektivno smanjujući upalu i oksidativni stres.

Pilot studija uključila je 21 sudionika sa shizofrenijom ili bipolarnim poremećajem u dobi od 18 do 75 godina. Svi su bili na terapiji psihotropnim lijekovima. Sudionici su imali prekomjernu težinu (indeks tjelesne težine ≥ 25), a više od 5% porasta na tjelesnoj težini dogodio se tijekom uzimanja psihotropnih lijekova ili su imali barem jednu metaboličku abnormalnost (kao što je inzulinska rezistencije ili dislipidemija).

Svima je objašnjeno kako provesti keto dijetu, koja je uključivala 10% ugljikohidrata, 30% proteina i 60% masti. Zdravstveni treneri kontrolirali su ispitanike oko 5-10 minuta svaki tjedan. Psihijatrijske procjene, koje su uključivale ocjenu raspoloženja i ljestvice globalnog funkcioniranja, dovršene su na početku, nakon 2 mjeseca i na kraju 4-mjesečne studije.

Do kraja ispitivanja, 14 pacijenata se u potpunosti pridržavalo dijete, šest ih se djelomično pridržavalo, a samo se jedan nije pridržavao. Više razine ketona, što ukazuje na bolje pridržavanje, koreliralo je s boljim metaboličkim zdravljem. Mjerenja skalama su pokazala kako su ispitanici doživjeli 31% smanjenje ozbiljnosti simptoma (P < 0,001). Sveukupno, 43% (P < 0,02) sudionika postiglo je oporavak kako je definirano kriterijima obrasca za praćenje kliničkog raspoloženja: 50% grupe koja se pridržavala i 33% onih koji su se djelomično pridržavali.

Na početku istraživanja 29% sudionika imalo je metabolički sindrom, a više od 85% imalo je komorbidna medicinska stanja kao što su pretilost, hiperlipidemija ili predijabetes. Do kraja istraživanja nitko nije zadovoljio kriterije za metabolički sindrom.

U prosjeku, sudionici su doživjeli smanjenje težine i indeksa tjelesne težine za 10%. Opseg struka smanjen je za 11%, indeks masne mase za 17%, a sistolički krvni tlak smanjen za 6%. Osim toga, poboljšali su se i metabolički markeri, uključujući visceralnu mast, upalu, A1c i inzulinsku rezistenciju. Također je došlo do smanjenja triglicerida od 20% i povećanja lipoproteinskog kolesterola niske gustoće od 21% (oba na P < 0,02). Ograničenja studije uključuju malu veličinu uzorka, nedostatak kontrolne skupine i kratko trajanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]