Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illnessobjavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma.

Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski simptomi, a težina prosječno za 10%. Prvi autor članka Shebani Sethi, dr. med., sa Sveučilišta Stanford u Stanfordu, u Kaliforniji, da se i kod pacijenata koji su na terapiji antipsihoticima, može djelovati na pretilost, metabolički sindrom i inzulinsku rezistenciju.

Nedavna istraživanja podupiru hipotezu da psihijatrijske bolesti mogu proizaći, barem djelomično, od nedostataka u metabolizmu mozga i da keto dijeta može djelovati neuroprotektivno smanjujući upalu i oksidativni stres.

Pilot studija uključila je 21 sudionika sa shizofrenijom ili bipolarnim poremećajem u dobi od 18 do 75 godina. Svi su bili na terapiji psihotropnim lijekovima. Sudionici su imali prekomjernu težinu (indeks tjelesne težine ≥ 25), a više od 5% porasta na tjelesnoj težini dogodio se tijekom uzimanja psihotropnih lijekova ili su imali barem jednu metaboličku abnormalnost (kao što je inzulinska rezistencije ili dislipidemija).

Svima je objašnjeno kako provesti keto dijetu, koja je uključivala 10% ugljikohidrata, 30% proteina i 60% masti. Zdravstveni treneri kontrolirali su ispitanike oko 5-10 minuta svaki tjedan. Psihijatrijske procjene, koje su uključivale ocjenu raspoloženja i ljestvice globalnog funkcioniranja, dovršene su na početku, nakon 2 mjeseca i na kraju 4-mjesečne studije.

Do kraja ispitivanja, 14 pacijenata se u potpunosti pridržavalo dijete, šest ih se djelomično pridržavalo, a samo se jedan nije pridržavao. Više razine ketona, što ukazuje na bolje pridržavanje, koreliralo je s boljim metaboličkim zdravljem. Mjerenja skalama su pokazala kako su ispitanici doživjeli 31% smanjenje ozbiljnosti simptoma (P < 0,001). Sveukupno, 43% (P < 0,02) sudionika postiglo je oporavak kako je definirano kriterijima obrasca za praćenje kliničkog raspoloženja: 50% grupe koja se pridržavala i 33% onih koji su se djelomično pridržavali.

Na početku istraživanja 29% sudionika imalo je metabolički sindrom, a više od 85% imalo je komorbidna medicinska stanja kao što su pretilost, hiperlipidemija ili predijabetes. Do kraja istraživanja nitko nije zadovoljio kriterije za metabolički sindrom.

U prosjeku, sudionici su doživjeli smanjenje težine i indeksa tjelesne težine za 10%. Opseg struka smanjen je za 11%, indeks masne mase za 17%, a sistolički krvni tlak smanjen za 6%. Osim toga, poboljšali su se i metabolički markeri, uključujući visceralnu mast, upalu, A1c i inzulinsku rezistenciju. Također je došlo do smanjenja triglicerida od 20% i povećanja lipoproteinskog kolesterola niske gustoće od 21% (oba na P < 0,02). Ograničenja studije uključuju malu veličinu uzorka, nedostatak kontrolne skupine i kratko trajanje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]