Prepoznavanje simptoma depresije i traženje pomoći što ranije povećava šanse za suočavanje s depresijom, poboljšanje vašeg stanja te konačni oporavak…

Prepoznavanje simptoma depresije i traženje pomoći što ranije povećava šanse za suočavanje s depresijom, poboljšanje vašeg stanja te konačni oporavak.

Depresija nije samo osjećaj sniženog raspoloženja. Ako ste depresivni, osjećaji tuge i općeg nedostatka motivacije s vremena na vrijeme su intenzivniji, a stanje može trajati tjednima ili mjesecima. Osjećaji postaju toliko intenzivni da oni ometaju način na koji razmišljate i ponašate se te utječu na vaš svakodnevni život.

Depresiji ne mora prethoditi nikakav događaj, može doći „sama od sebe“. No, u mnogim slučajevima, može biti pokrenuta značajnim životnim događajima, posebno događajima vezanim s gubitkom. To nije samo osjećaj gubitka bliske osobe ili partnera.

Druge vrste gubitka također mogu utjecati na razvoj depresije. Pri tom mislimo na gubitak posla, gubitak zdravlja, gubitak samostalnosti, gubitak društvenog, socijalnog, radnog okruženja.

Takve situacije mogu dovesti do sniženog raspoloženja, bezvoljnosti, osjećaja praznine, iako neće svatko, tko doživljava takve osjećaje, razviti depresiju. Važno je biti svjestan kako ove situacije mogu biti okidači za depresiju.

U situaciji kada se prolazi kroz teško razdoblje ili period osjećaja tuge, treba potražiti pomoć što ranije. Na taj način se može spriječiti da normalna reakcija na tugu ili na određene promjene u životnim okolnostima pređu u depresiju.

Doživljaj niže navedenih simptoma u većini dana u posljednjem mjesecu, govori nam o potrebi traženja pomoći:

• stalno prisutan umor,
• poremećaj spavanja,
• gubitak apetita ili pretjerivanje u jelu,
• promjena tjelesne težine u relativno kratkom vremenu – gubitak ili dobitak,
• osjećaj fizičke boli,
• bezvoljnost i nemogućnost uživanja ​​u stvarima u kojima ste ranije uživali,
• izolacija od ljudi, posebno bliskih,
• otpor  prema uobičajenim aktivnostima,
• gubitak samopoštovanja i osjećaj besmisla,
• osjećaj krivnje,
• nemogućnost koncentracije,
• osjećaj tjeskobe,
• suicidalne misli.

Ako simptomi potraju duže od mjesec dana, tada treba promisliti na depresiju te je poželjno potražiti stručnu medicinsku pomoć.
Potrebno je što jasnije predočiti tegobe koje su se javile: napraviti popis simptoma, da li su intenzivniji u određeno doba dana ili prilikom posebnih prigoda, koliko dugo traju i njihov utjecaj na svakodnevni život i odnos s drugima. Objasniti sve okolnosti koje bi mogle utjecati na stvaranje tih simptoma. Ponijeti popis svih lijekova koje trenutno uzimate, uključujući i bezreceptne lijekove.
Biti otvoren i iskren te zapamtiti da je sve što je komunicirano sa liječnikom povjerljivo.

Postoji više načina tretmana depresije, ovisno o težini simptoma, a oni uključuju:

• savjet od liječnika, potpora u novonastalom stanju, edukacija zbog lakšeg prihvaćanja postojećih problema,
• psihoterapija, u prvom redu suportivna psihoterapija kao i kognitivno–bihevioralna terapija (pojedinačna ili grupna) koja se sve više rabi u liječenju bolesnika s depresijom; grupna psihoterapija smanjuje osjećaj usamljenosti bolesnika, ublažavaju se njegove emocionalne tegobe i jača samopoštovanje.

Farmakoterapija antidepresivima su temeljna terapija umjerno teške i teške depresivne epizode. Danas postoje brojni antidepresivi različitih mehanizama djelovanja. Svaki antidepresiv se po određenim osobinama razlikuje od ostalih. Zbog velikog broja antidepresiva, vrsta i doza prilagođuju se svakom bolesniku. Podnošljivost modernih antidepresiva općenito je dobra.

Elektrokonvulzivna terapija (EKT) se koristi ukoliko su lijekovi bez učinka. EKT je također učinkovito kod psihotične depresije. Liječenje lijekovima se obično nastavlja nakon prekida EKT.

Transkranijska magnetska stimulacija (TMS). Ova relativno nova terapija depresije i brojnih drugih moždanih bolesti preporučuje se kad druge terapijske opcije ne daju dovoljne rezultate ili u kombinaciji s drugim terapijama.

Prema današnjim spoznajama kao najefikasniji pristup pokazala se kombinacija farmakoterapije i psihoterapije koji mogu imati sinergistički efekt kreirajući bolji završni učinak.

Također u  razgovoru sa liječnikom zamolite ga da objasni:

• koji tretmani mogu biti prikladni u vašem slučaju i zašto?
• koji je mehanizam djelovanja pojedinih tretmana te njihove prednosti i rizici?
• kada možete očekivati poboljšanje?
• koliko dugo treba trajati liječenje?
• koliko često treba dolaziti na kontrolne preglede?

Važno je biti terapijski suradljiv, redovit na dogovorenim kontrolama. Također je poželjno baviti se nekom fizičkom aktivnošću, eventualno koristiti neke tehnike opuštanja, biti socijalno aktivan uz mogućnost razvoja novih prijateljstava i interesa, a sve u korist dugoročne dobrobiti i zdravlja.