U svom svakodnevnom radu vrlo često se danas susrećemo s bolesnicima koji boluju od teških, pa i neizlječivih bolesti. Jedno od njih su i pacijenti oboljeli od karcinoma.

U svom svakodnevnom radu vrlo često se danas susrećemo s bolesnicima koji boluju od teških, pa i neizlječivih bolesti. Jedno od njih su i pacijenti oboljeli od karcinoma.
Već sama sumnja na pojavu ove bolesti izaziva znatan stres. Postavlja pred pacijenta mnoge strahove s kojima se mora suočiti, mnoge pretrage koja mora proći u dijagnostičkom postupku; očekujući konačnu „presudu“. Ponekad je ta neizvjesnost najteži period i najjači emotivni problem u cijelom postupku liječenja. Sve ono što pacijenti prolaze u dijagnostičkom postupku, a kasnije i u liječenju; strahovi s kojima su suočeni; strah od boli, nesigurne budućnosti, a možda i neizbježene smrti, izazivaju socijalne, emocionalne i psihološke patnje. Javlja se cijeli niz simptoma od poricanja, ljutnje, nedostatka samopouzdanja i samokontrole, tuge, depresije, krivnje, osjećaja usamljenosti,.. i konačno nade. Milioni ljudi je oboljelo od neke vrste karcinoma, ali nisu svi umrli. U liječenju raka postignut je veliki napredak. Novije dijegnostičke matode omogućuju ranu dijagnozu, a time i veliku mogućnost izliječenja. I sam proces liječenja je djelotvorniji s manje popratnih nus pojava i sve više izliječnih bolesnika.

Onkolozi su primarno zaokupljeni liječenjem osnovne bolesti, obitelj i prijatelji to smatraju djelom normalnog reagiranja, te je mali broj onih koji su upućeni psihijatru zbog simptoma depresije i tjeskobe.
I samo dijagnosticiranje poremećaja je otežano zbog preklapanja raznih simptoma bolesti poput sniženog osnovnog raspoloženja, gubitka energije, malaksalosti, gubitka apetita, gubitka na tjelesnoj težini.. sa simptomima depresije.

Iako je psihološka pomoć i podrška jedan od bitnih čimbenika koji pomažu u jačanju ličnosti u borbi protiv bolesti, te sam odnos bolesnika i liječenika ključni u pozitivnim tokovima liječenja; uvođenje nove generacije antidepresivam, sa zantno manjim profilom nus pojava,  dokazano i znatnoj mjeri pomaže pacijentima da se lakše  nose s  bolešću.
Djelovanjem antidepresiva pacijenti će se polako osjećati bolje u smislu ublažavanja napetosti, tjeskobe, boljeg raspoloženja i boljeg sna.
Stvari oko njih neće se činiti tako beznadne, pa će „crna“ promišljanja zamjeniti nada u pozitivni ishod bolesti.
Ublažavanjem simptoma depresije i tjeskobe smanjit će se i bolovi, pa će kvaliteta života biti bolja.
Moramo naglasiti individualni pristup svakom pacijentu; prilagodba lijeka i doze, obavezno provođenje psihoterapije, te suradnja s cijelim timom u postizanju što kvalitetnijeg života naših pacijenata.