Karcinom i depresija

U svom svakodnevnom radu vrlo često se danas susrećemo s bolesnicima koji boluju od teških, pa i neizlječivih bolesti. Jedno od njih su i pacijenti oboljeli od karcinoma.

U svom svakodnevnom radu vrlo često se danas susrećemo s bolesnicima koji boluju od teških, pa i neizlječivih bolesti. Jedno od njih su i pacijenti oboljeli od karcinoma.
Već sama sumnja na pojavu ove bolesti izaziva znatan stres. Postavlja pred pacijenta mnoge strahove s kojima se mora suočiti, mnoge pretrage koja mora proći u dijagnostičkom postupku; očekujući konačnu „presudu“. Ponekad je ta neizvjesnost najteži period i najjači emotivni problem u cijelom postupku liječenja. Sve ono što pacijenti prolaze u dijagnostičkom postupku, a kasnije i u liječenju; strahovi s kojima su suočeni; strah od boli, nesigurne budućnosti, a možda i neizbježene smrti, izazivaju socijalne, emocionalne i psihološke patnje. Javlja se cijeli niz simptoma od poricanja, ljutnje, nedostatka samopouzdanja i samokontrole, tuge, depresije, krivnje, osjećaja usamljenosti,.. i konačno nade. Milioni ljudi je oboljelo od neke vrste karcinoma, ali nisu svi umrli. U liječenju raka postignut je veliki napredak. Novije dijegnostičke matode omogućuju ranu dijagnozu, a time i veliku mogućnost izliječenja. I sam proces liječenja je djelotvorniji s manje popratnih nus pojava i sve više izliječnih bolesnika.

Onkolozi su primarno zaokupljeni liječenjem osnovne bolesti, obitelj i prijatelji to smatraju djelom normalnog reagiranja, te je mali broj onih koji su upućeni psihijatru zbog simptoma depresije i tjeskobe.
I samo dijagnosticiranje poremećaja je otežano zbog preklapanja raznih simptoma bolesti poput sniženog osnovnog raspoloženja, gubitka energije, malaksalosti, gubitka apetita, gubitka na tjelesnoj težini.. sa simptomima depresije.

Iako je psihološka pomoć i podrška jedan od bitnih čimbenika koji pomažu u jačanju ličnosti u borbi protiv bolesti, te sam odnos bolesnika i liječenika ključni u pozitivnim tokovima liječenja; uvođenje nove generacije antidepresivam, sa zantno manjim profilom nus pojava,  dokazano i znatnoj mjeri pomaže pacijentima da se lakše  nose s  bolešću.
Djelovanjem antidepresiva pacijenti će se polako osjećati bolje u smislu ublažavanja napetosti, tjeskobe, boljeg raspoloženja i boljeg sna.
Stvari oko njih neće se činiti tako beznadne, pa će „crna“ promišljanja zamjeniti nada u pozitivni ishod bolesti.
Ublažavanjem simptoma depresije i tjeskobe smanjit će se i bolovi, pa će kvaliteta života biti bolja.
Moramo naglasiti individualni pristup svakom pacijentu; prilagodba lijeka i doze, obavezno provođenje psihoterapije, te suradnja s cijelim timom u postizanju što kvalitetnijeg života naših pacijenata.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gripa

Imam sve simptome trudnoće – mislite li da sam trudna?

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Alopecia areata

Alopecia areata

Ispadanje kose vrlo je česta pojava, a oblik ispadanja koji se opaža kao krugovi bez kose naziva se alopecia areata. Može nastati u svim životnim dobima, no učestalija je u djece i mladih osoba. Radi se o alopeciji koja prolazi kada se otkrije uzrok koji je u pozadini problema pa ne ostavlja trajne ožiljke ili […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]