Konverzivni poremećaj – etiologija i klinička slika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Do sredine devetnaestog stoljeća termin “histerija” obuhvaćao je konverzivni i somatizacijski poremećaj. Naziv histerija potječe od grčke riječi (maternica) jer su egipatski liječnici smatrali da su određeni simptomi uzrokovani maternicom koja putuje tijelom.

Do sredine devetnaestog stoljeća termin „histerija“ obuhvaćao je konverzivni i somatizacijski poremećaj. Naziv histerija potječe od grčke riječi („maternica“) jer su egipatski liječnici smatrali da su određeni simptomi uzrokovani maternicom koja putuje tijelom.
Tek su kasnije Sigmund Freud i Josef Breuer prvi upotrijebili naziv konverzija, da bi se kroz dijagnostičke klasifikacije taj naziv mijenjao od „konverzivne reakcije“, „histerične psihoneuroze, konverzivni tip“, do termina „konverzivni poremećaj“. Opće su preporuke da se termin „histerija“, radi različitih implikacija i značenja, više ne koristi.

Prema međunarodnoj klasifikaciji mentalnih poremećaja konverzivni poremećaji su označeni kao disocijativni poremećaji, a karakterizira ih djelomičan ili potpuni gubitak normalne integracije između sjećanja na prošle događaje, svijesti o identitetu i neposrednih osjeta te kontrole tjelesnih pokreta. Pretpostavlja se da je podloga ovih poremećaja psihogena, a njihova pojava je usko vremenski povezana s traumatskim događajem, nekim velikim ili nerješivim problemima koji su se dogodili u životu osobe, ili s postojećim odnosima koji su narušeni. 
Konverzivni simptomi predstavljaju poremećaj tjelesnog funkcioniranja i karakteristično se javljaju u stresnoj situaciji. Važno je napomenuti da se tjelesni simptomi koji se jave ne poklapaju sa suvremenim konceptima anatomije i fiziologije središnjeg i perifernog živčanog sustava, odnosno kao što je već rečeno, uz pojavu simptoma ili deficita vezani su psihološki čimbenici te da pojavi ili pogoršanju simptoma ili deficita prethodi neki konflikt ili drugistresor.

Poremećaj se može javiti u bilo kojoj dobi, ali je najčešći u adolescenciji i mladoj dobi. Dva puta je češći kod žena nego kod muškaraca. Podaci pokazuju da se čak kod jedne trećine opće populacije nekada tijekom života jave određeni simptomi, iako nisu izraženi u dovoljnoj mjeri da bi zadovoljili ovu dijagnozu. Vrlo se često istovremeno uz ovaj poremećaj javlja veliki depresivni poremećaj, anksiozni poremećaj, somatizacijski poremećaj i poremećaj ličnosti (osobito histrionični i pasivno-ovisni tip).
Konverzivni je poremećaj karakteriziran prisutnošću sljedećih simptoma: paraliza, sljepoća, mutizam, anestezija i parestezija (posebno ekstremiteta), a distribucija tih smetnji obično je nekonzistentna s centralnim ili perifernim neurološkim poremećajem. Može se također javiti gluhoća, sljepoća, abnormalni pokreti, poremećaj hodanja, slabost, pseudoepileptički napadi, itd.         
Tako na primjer, ono što izgleda kao paraliza, zapravo može predstavljati nemogućnost da se izvede određeni pokret ili da se pomakne određeni dio tijela, bez oštećenja odgovarajuće motoričke inervacije. Takvi su simptomi često nekonzistentni, pa se događa da se u nekim situacijama kada je pažnja osobe preusmjerena na neku drugu aktivnost, “aktivira” taj dio tijela. Refleksi su obično neoštećeni, kao i tonus mišića. Isto se događa kada na primjer postoje smetnje gutanja – osoba jednako teško guta krutu i tekuću hranu.
 
Pojam konverzija zapravo znači da se neugodan afekt koji je izazvan problemima i konfliktima koje osoba ne zna riješiti, pretvara u simptome koji se obično povuku nakon nekoliko tjedana ili mjeseci. Takve osobe često poriču probleme ili poteškoće koji postoje, a koje su drugim osobama očigledne.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krvni tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Biljni pripravci

Biljni preparati za zdravlje prostate

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Posljednjih godina smo preplavljeni reklamama za razne medikamentozne proizvode koji općenito poboljšavaju zdravlje prostate i u svakom smislu djeluju blagotvorno na donji mokraćni sustav. Takvim informacijama, zapravo reklamama, pretrpani smo preko javnih medija (televizija, radio, novine itd.), a osobito putem društvenih mreža. Na društvenim mrežama se fizički pojavljuju, svojevoljno ili protiv svoje volje, i razni […]

Bol

Bol u anusu – o čemu je riječ?

Povećan aprostata

Povećana prostata – je li operacija nužna?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvijek me pitaju bolesnici, nakon digitorektalnog ili/i ultrazvučnog pregleda, kad im kažem da imaju uvećanu prostatu: “Doktore, a što sad s tim? Je li to opasno, da li je potrebno operirati, postoje li kakvi lijekovi koje trebam uzimati, što će biti nakon operacije, je li ona baš neophodna, kakav je rizik impotencije ili inkontinencije, hoću […]

Bakterije

Mikrobiota: ključ zdravlja cijelog organizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ljudsko crijevo dom je nevjerojatnoj zajednici mikroorganizama, poznatoj kao crijevna mikrobiota, koja igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja. Procjenjuje se da ljudsko tijelo sadrži oko 100 bilijuna bakterija, što nadmašuje broj ljudskih stanica. Ukupna masa mikrobiote u crijevu iznosi približno 1–2 kilograma. Ova kompleksna zajednica ne samo da pomaže u probavi, već ima dalekosežne učinke […]

Kvržiica na penisu

Penis i kvržica – što je to?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?