Konverzivni poremećaj – etiologija i klinička slika

Do sredine devetnaestog stoljeća termin “histerija” obuhvaćao je konverzivni i somatizacijski poremećaj. Naziv histerija potječe od grčke riječi (maternica) jer su egipatski liječnici smatrali da su određeni simptomi uzrokovani maternicom koja putuje tijelom.

Do sredine devetnaestog stoljeća termin „histerija“ obuhvaćao je konverzivni i somatizacijski poremećaj. Naziv histerija potječe od grčke riječi („maternica“) jer su egipatski liječnici smatrali da su određeni simptomi uzrokovani maternicom koja putuje tijelom.
Tek su kasnije Sigmund Freud i Josef Breuer prvi upotrijebili naziv konverzija, da bi se kroz dijagnostičke klasifikacije taj naziv mijenjao od „konverzivne reakcije“, „histerične psihoneuroze, konverzivni tip“, do termina „konverzivni poremećaj“. Opće su preporuke da se termin „histerija“, radi različitih implikacija i značenja, više ne koristi.

Prema međunarodnoj klasifikaciji mentalnih poremećaja konverzivni poremećaji su označeni kao disocijativni poremećaji, a karakterizira ih djelomičan ili potpuni gubitak normalne integracije između sjećanja na prošle događaje, svijesti o identitetu i neposrednih osjeta te kontrole tjelesnih pokreta. Pretpostavlja se da je podloga ovih poremećaja psihogena, a njihova pojava je usko vremenski povezana s traumatskim događajem, nekim velikim ili nerješivim problemima koji su se dogodili u životu osobe, ili s postojećim odnosima koji su narušeni. 
Konverzivni simptomi predstavljaju poremećaj tjelesnog funkcioniranja i karakteristično se javljaju u stresnoj situaciji. Važno je napomenuti da se tjelesni simptomi koji se jave ne poklapaju sa suvremenim konceptima anatomije i fiziologije središnjeg i perifernog živčanog sustava, odnosno kao što je već rečeno, uz pojavu simptoma ili deficita vezani su psihološki čimbenici te da pojavi ili pogoršanju simptoma ili deficita prethodi neki konflikt ili drugistresor.

Poremećaj se može javiti u bilo kojoj dobi, ali je najčešći u adolescenciji i mladoj dobi. Dva puta je češći kod žena nego kod muškaraca. Podaci pokazuju da se čak kod jedne trećine opće populacije nekada tijekom života jave određeni simptomi, iako nisu izraženi u dovoljnoj mjeri da bi zadovoljili ovu dijagnozu. Vrlo se često istovremeno uz ovaj poremećaj javlja veliki depresivni poremećaj, anksiozni poremećaj, somatizacijski poremećaj i poremećaj ličnosti (osobito histrionični i pasivno-ovisni tip).
Konverzivni je poremećaj karakteriziran prisutnošću sljedećih simptoma: paraliza, sljepoća, mutizam, anestezija i parestezija (posebno ekstremiteta), a distribucija tih smetnji obično je nekonzistentna s centralnim ili perifernim neurološkim poremećajem. Može se također javiti gluhoća, sljepoća, abnormalni pokreti, poremećaj hodanja, slabost, pseudoepileptički napadi, itd.         
Tako na primjer, ono što izgleda kao paraliza, zapravo može predstavljati nemogućnost da se izvede određeni pokret ili da se pomakne određeni dio tijela, bez oštećenja odgovarajuće motoričke inervacije. Takvi su simptomi često nekonzistentni, pa se događa da se u nekim situacijama kada je pažnja osobe preusmjerena na neku drugu aktivnost, “aktivira” taj dio tijela. Refleksi su obično neoštećeni, kao i tonus mišića. Isto se događa kada na primjer postoje smetnje gutanja – osoba jednako teško guta krutu i tekuću hranu.
 
Pojam konverzija zapravo znači da se neugodan afekt koji je izazvan problemima i konfliktima koje osoba ne zna riješiti, pretvara u simptome koji se obično povuku nakon nekoliko tjedana ili mjeseci. Takve osobe često poriču probleme ili poteškoće koji postoje, a koje su drugim osobama očigledne.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Glavić penisa

Molim Vas savjet za osjetljivost glavića penisa

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Aklavarija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Bubreg

Molim Vas da mi protumačite nalaz CT-a abdomena

Djeca

Krv u stolici kod djece

Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]