Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 2. dio

Anksiozni poremećaji javljaju se kod 13% do 31.7% oboljelih, a anksiozni simptomi kod njih 26% do 63.4% (odnosno, oko tri puta češće nego u općoj populaciji).

Od ostalih psihičkih smetnji ili poremećaja koji se učestalo javljaju kod oboljelih od multiple skleroze navode se suicidalne ideje koje su kod ovih pacijenata 2,3 do 14 puta izraženije nego u općoj populaciji. Istraživanja govore o stopi suicida od 1.8% do 15.1. Glavni čimbenici koji se ističu kao rizični za pojavu pokušaja suicida su depresija, socijalna izolacija i zlouporaba alkohola. Suicidalne ideje povezuju se s depresijom, težinom same bolesti, nižom kvalitetom života, statusom samca i muškim spolom. Žene će češće pokušati suicid, no muškarci češće uspiju. Rizična je mlađa dob na početku multiple skleroze, ranije prisustvo depresije tijekom života, socijalna izoliranost, prethodna disfunkcionalnost i zlouporaba zabranjenih supstanci. Budući da su njegovatelji oboljelih često emocionalno iscrpljeni, oni su također pod povećanim rizikom od pojave depresivnih simptoma i niže kvalitete života.

Anksiozni poremećaji javljaju se kod 13% do 31.7% oboljelih, a anksiozni simptomi kod njih 26% do 63.4% (odnosno, oko tri puta češće nego u općoj populaciji). Najčešće se javljaju generalizirani anksiozni poremećaj (18.6%), panični poremećaj (10%) i opsesivno kompulzivni poremećaj (8.6%). Anksioznost i depresija često se javljaju istovremeno, a prati ih povećan broj tjelesnih tegoba, socijalna disfunkcionalnost, suicidalne ideje i konzumacija alkohola.

Bipolarni poremećaj javlja se kod oko 5.8% osoba s multiplom sklerozom, a dobro su poznate manične i depresivne epizode koje su izazvane steroidnom terapijom. Lijekovi kao što su kortikosteroidi, baklofen i psihoaktivne supstance mogu biti okidač za pojavu smetnji iz kruga ovog poremećaja. Zbog toga je potrebno voditi računa da su osobe s multiplom sklerozom pod povećanim rizikom za razvoj bipolarnog poremećaja upravo zbog simptomatskog liječenja koje je pravilno.

Učestalost pojave psihotičnih simptoma dva do tri puta je veća nego u općoj populaciji (npr. psihoza se javlja kod 0.41% do 7.46% oboljelih, a shizofrenija kod 0% do 7.4%). Uz psihotične simptome obično su češće prisutne lezije u medijalnom temporalnom režnju, a kod nekih pacijenata i lezije u periventrikularnoj bijeloj tvari. Simptomi koji se javljaju najčešće su halucinacije i deluzije (uglavnom paranoidne), razdražljivost, agitacija, smetnje spavanja, grandioznost, zaravnjen afekt, a nešto rjeđe katatonija i tranzitorna katalepsija.

Poremećaji ličnosti javljaju se kod oko 2.6% oboljelih, a smatra se da su promjene ličnosti vezane uz lezije u orbito-frontalno-subkortikalnim krugovima što može dovesti do otkočenog i socijalno neprihvatljivog ponašanja. Lezije u cingularno-anteriornim-subkortikalnim krugovima mogu dovesti do apatičnog i indiferentnog ponašanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Depresija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Anksioznost

Menopauza i anksioznost – molim Vaš savjet

Anskioznost

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

MR mozga

Možete li mi razjasniti nalaz MR mozga i odgovoriti imam li tumor ili multipla sklerozu?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]