Olanzapin u liječenju psihoza

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Izbor antipsihotika u akutnoj epizodi schizofrenije ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma te se sukladno tome donosi odluka da li liječenje treba započeti klasičnim antipsihotikom.

Izbor antipsihotika u akutnoj epizodi schizofrenije ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma te se sukladno tome donosi odluka da li liječenje treba započeti klasičnim antipsihotikom ili odmah upotrijebiti novi antipsihotik. Slično moramo donijeti odluku i kod bolesnika koji boluju od kronične psihoze kako bismo postigli što brži terapijski odgovor i izbjegli neželjene nuspojave i već od početka radili na što boljoj suradljivosti između bolesnika i liječnika. Antipsihotici ublažavaju simptome psihoze, dovode do brže remisije bolesti. Česte nuspojave koje se mogu javiti već na početku liječenja su neurološke nuspojave uz primjenu terapijskih doza, distonije i akatizije, početni razvoj tardivne diskinezije ili jatrogeni parkinsonizam, jaka sedacija, hipotenzija i drugo. Antipsihotici nove generacije u koje spada i olanzapin, pokazuju veći afinitet za mezolimbičke dopaminske neurone u odnosu na nizak afinitet za nigrostrijatalne dopaminske neurone. Također imaju veći afinitet za serotoninske 5 HT 2 receptore nego za dopaminske D2 receptore, imaju manju sklonost za izazivanje EPS-a i tardivne diskinezije. Klinički su učinkoviti u ublažavanju pozitivnih i negativnih simptoma schizofrenije, poboljšavaju kognitivno funkcioniranje što sve poboljšava suradljivost bolesnika i bolje funkcioniranje u vanbolničkim uvjetima. Terapijski odgovor i konačni ishod liječenja ovisi o učinku antipsihotika na cijeli niz različitih sindroma: sumanuta distorzija realiteta, psihička i socijalna dezorganizacija, autistično povlačenje, intelektualno, afektivna i socijalno zakazivanje, anksioznost, nemir, agitacija, agresivnost, suicidalnost, uz nesanicu, poremećaj uzimanja hrane zbog najčešće sumanutih ideja da je hrana zatrovana. Olanzapin je antipsihotik širokog spektra koji ima veći afiniteta za 5HT nego D2 receptore, također pokazuje afinitet za multipla receptorska mjesta, regionalnu selektivnost, sposobnost normalizacije senzomotorne disfunkcije u schizofreniji.

Klinička iskustva kod liječenja dugogodišnjih psihoza pokazala su da uvođenje olanzapina u terapiju može značajno poboljšati bolesnikovo emocionalno i socijalno funkcioniranje te mu omogućiti veću kvalitetu života. Uvođenje ovog lijeka kod bolesnika koji su ranije bili na visokim dozama tipičnih i atipičnih antipsihotika, a da kvalitetna remisija nije bila postignuta, omogućilo se velikom broju bolesnika da se kvalitetno oporave i počnu sve bolje funkcionirati u ambulantnim uvjetima. Pri tome je zbog sve boljeg socijalnog funkcioniranja i sve kvalitetnije remisije došlo do postupnog smanjivanja ranije terapije te su bolesnici sve bolje funkcionirali na znatno nižim dozama lijekova čime su se smanjile ili potpuno nestale brojne nuspojave koje su ranije osjećali.
Također nisu zamijećene ozbiljnijie komplikacije tipa povećane incidencije kardioloških smetnji, metaboličkog sindroma, hipotenzije, opstipacije…itd.
Prosječna djelotvorna doza olanzapina bila je od 10-20 mg dnevno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hidronefroza

Hidronefroza ili hidronefroza?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sama riječ hidronefroza se može doslovno prevesti kao „vodeni bubreg“. Ovdje, međutim, postoji stanovita nedosljednost u nazivlju i barem dvije-tri bolesti, koje se dijagnosticiraju i liječe različito, nose isto ime. Nastane li kakva opstrukcija uretera (mokraćovoda), na primjer mokraćnim kamencem, iznad tog mjesta opstrukcije normalnog protoka mokraće će se stvoriti proširenje (dilatacija) kanalnog sustava bubrega. […]

Žučnjak

Koliko je vremena potrebno da bi se probava normalizirala nakon odstranjivanja žučnjaka?

Fibrilacija atrija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Muško zdravlje

Prostatitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Iako je Movember sada već prošao još ćemo malo pažnje posvetiti muškom zdravlju s jednom temom koja je pomalo zapuštena. Upala prostate (lat. – prostatitis) je donekle tajanstvena bolest. Međutim, javlja se u muškaraca često i malo je njih koji nisu nikada u životu stekli dijagnozu nekog oblika prostatitisa. Najčešće se radi o spolno aktivnim […]

Bol

Molim Vas savjet vezano za jak kašalj

Refluks

Disfagija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Disfagija odnosno otežano gutanje označava otežan prolazak hrane i tekućine kroz jednjak do želuca, pri čemu taj simptom, a ne samostalna bolest, zahtijeva detaljno ispitivanje kako bi se otkrio uzrok i odredila adekvatna terapija. Među glavnim uzrocima disfagije su suženja jednjaka koja se mogu pojaviti zbog dugotrajnog vraćanja želučane kiseline iz želuca u jednjak (refluks), […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]