Ovisnost o alkoholu i depresivni poremećaj

Alkohol se najčešće zlorabi kao sredstvo za ublažavanje anksioznosti, depresije i nesanice (hipoteza samoliječenja) što može rezultirati zlouporabom i ovisnošću o alkoholu i pogoršanjem.

Alkohol se najčešće zlorabi kao sredstvo za ublažavanje anksioznosti, depresije i nesanice (hipoteza samoliječenja) što može rezultirati zlouporabom i ovisnošću o alkoholu i pogoršanjem anksioznih i depresivnih simptoma sve do jasnih sekundarnih psihijatrijskih poremećaja.
Ovisnost o alkoholu i depresivno stanje, prema podacima iz literature (1, 2, 3, 4, 5, 6), često se isprepliću u raznim kombinacijama. Depresivno stanje je često među osobama koje piju, može biti pokretač ovisnog načina pijenja alkohola, može se pojaviti tijekom ovisnosti o alkoholu, zatim u ranim fazama apstinencije, nekoliko mjeseci po uspostavljenoj apstinenciji te u kriznim situacijama rehabilitacije alkoholičara. U mnogim slučajevima depresija je sekundarna u odnosu na alkoholizam. Međutim, u jednog dijela osoba koje piju alkohol depresija je primarna i neposredno ih predisponira za razvoj alkoholizma ili pogoršava već postojeću ovisnost o alkoholu.  Mnoga istraživanja pokazuju da je suicidni rizik tijekom života i postotak suicida veći u ovisnika o alkoholu nego u općoj populaciji. Prevalencija suicida među alkoholičarima iznosi 7%, a prema nekim istraživanjima i do 15%, premda već i jednokratno (umjereno) pijenje alkohola utječe na povećanje broja suicida (7).
Depresija je češća u osoba koje zloupotrebljavaju alkohol, u mlađoj dobi počinju s teškim opijanjem, imaju obiteljsku anamnezu alkoholizma, nižeg su socijalnog statusa, žena alkoholičarki i rastavljenih. Anksioznost, zloporaba drugih sredstava ovisnosti i pokušaji suicida su ostali predisponirajući čimbenici. Anamneza nedavnih, osobito negativnih životnih događaja i prijašnje depresije smatraju se rizičnim čimbenicima za sekundarnu depresiju kod muškaraca ovisnih o alkoholu.
Depresivni simptomi su uobičajeni tijekom apstinencije od alkohola, posebice nakon prethodnog perioda teškog opijanja. Klinička istraživanja ukazuju da se značajna  razina depresije javlja tijekom početka liječenja među stacionarnim pacijentima s problemima pijenja, ali se tipično poboljšava nakon 2-3 tjedna apstinencije.
Studije dugotrajnog praćenja pokazuju da sekundarna depresija nestaje tijekom prvih tjedana apstinencije. Ipak, depresivni simptomi mogu potrajati duže ili se mogu javiti i kasnije tijekom apstinencije.
Učestalo pojavljivanje depresije i alkoholizma potaklo je pitanje moguće genetičke povezanosti. Prema dosadašnjim istraživanjima prenose se neovisno unutar obitelji, premda se oba poremećaja javljaju u široj obitelji te da komorbidnost nastaje zbog šest specifičnih genetskih i okolinskih čimbenika (8). Danas se smatra da je disfunkcija serotonina u biološkoj podlozi alkoholizma, anksioznosti, depresije, suicida, alkoholom potaknute depresije, impulzivnosti i nasilja. Pad aktivnosti serotonina povezan je s porastom agresivnosti i impulzivnosti i ranim početkom alkoholizma među mladim muškarcima. Prema epidemiološkim studijama alkoholizam prethodi depresiji (primarni alkoholizam) u 78% muškaraca, a depresija prethodi zlouporabi ili ovisnosti o alkoholu (primarna depresija) u 66% žena.
Oko 30 do 40% alkoholičara obole i od velikog depresivnog poremećaja. Veća je učestalost alkoholizma među muškarcima, a depresije među ženama. Teški depresivni poremećaj javlja se češće u muškaraca alkoholičara (5%) i žena alkoholičarki (19%) za razliku od opće populacije muškaraca (oko 3%) i žena (7%). Prema američkoj NCS studiji (National Comorbidity Survey) životni rizik od razvoja ovisnosti o alkoholu značajno je povišen kako za muškarce (2.95), tako i za žene (4.05) koji boluju od velikog depresivnog poremećaja (9). Prema jednoj drugoj velikoj epidemiološkoj studiji depresija je ustanovljena kod 48,5% žena ovisnih o alkoholu, što je četiri puta više nego u općoj populaciji.
Duševni poremećaji, bilo primarni ili sekundarni, koji se javljaju uz alkoholizam mogu se liječiti samo u trijeznom stanju. Važno je naglasiti da liječenje bolesnika s dvojnim dijagnozama zahtijeva u prvom redu apstinenciju od alkohola te stabilizaciju komorbidnih simptoma, a u cilju poboljšanja bolesnikova zdravlja i psihosocijalnog funcioniranja. Uvijek vrijedi pravilo da se komorbidni duševni poremećaji liječe istovremeno s liječenjem alkoholizma. Liječenje depresije koja se javlja zajedno s alkoholizmom nije moguće dok se ne uspostavi apstinencija.
Kognitivno-bihejvioralna terapija, metode individualne i grupne psihoterapije te metode socioterapijske zajednice pokazale su se učinkovite u liječenju ovisnosti o alkoholu kao i depresivnog poremećaja (10). S obzirom na to da se alkoholizam danas shvaća kao poremećaj interakcije unutar obiteljskog sustava potrebno je odmah na početku tretmana uključiti obitelj u proces liječenja pri čemu je najvažnija izmjena ponašanja cijele obiteljske skupine. U tretmanu alkoholizma nezaobilazan je i rehabilitacijski postupak kroz Klubove liječenih alkoholičara (KLA). Alkoholičar i članovi njegove obitelji dolaze jedanput tjedno na sastanke kluba, gdje članovi iznose svoje poteškoće, dileme i strahove u svezi s osobnim liječenjem. Bitne su značajke klubova liječenih alkoholičara samopomoć i uzajamna pomoć. KLA je mjesto gdje se njeguje i uči novi stil i način života čitave obitelji bez alkohola. Uspostavljaju se novi i vrijedniji međuljudski odnosi u obiteljskoj sredini.
Psihofarmakoterapija se započinje anksioliticima (benzodiazepini, nebenzodiazepinski anksiolitik buspiron), ali treba uzeti u obzir adiktivni potencijal benzodiazepina i individualnu sklonost alkoholičara za razvoj ovisnosti i nakon nekoliko dana ili tjedana postupno ih isključivati iz terapije. Ponekad simptomi depresije nestaju zajedno sa simptomima apstinencijske krize, tijekom prvih nekoliko dana ili tjedana apstinencije, a u tom slučaju ne treba provoditi liječenje depresije. Ukoliko intenzivni depresivni simptomi traju mjesec dana ili duže ili ako se radi o primarnom depresivnom poremećaju provodi se i terapija antidepresivima i stabilizatorima raspoloženja prema uobičajenim načelima liječenja.
Iako SSRI nisu istraživani u sklopu liječenja depresije u alkoholičara u tolikoj mjeri kao triciklički antidepresivi, a kako su podnošljiviji i manje toksični danas im se daje prednost u liječenju depresije u komorbiditetu s ovisnošću o alkoholu.
Nekoliko je studija na uvjerljiv način potkrijepilo dokazima korisnost terapije disulfiramom. Ako se nakon disulfirama uzima alkohol, dolazi do pojave simptoma intoksikacije kao što su crvenilo u licu, glavobolja, lupanje srca, gušenje, slabost, povraćanje, a uz veće doze alkohola i do aritmije, hipertenzije, nesvjestice pa čak i do smrti. Disulfiram blokira razgradnju alkohola u acetaldehidnom stadiju, inhibirajući jetreni enzim aldehid dehidrogenazu, što dovodi do nakupljanja acetaldehida u tijelu. Disulfiram-etanol reakcija započinje obično 10-30 minuta nakon pijenja i može trajati nekoliko sati.. Uobičajna dnevna doza je od 250-500 mg dnevno. Disulfiram se uzima prema dogovoru s motiviranim pacijentom i to u vremenu od par mjeseci do godinu dana svakodnevno, a zatim prema potrebi u provocirajućim situacijama. Može se uočiti da je najveći broj uspješnih apstinenata upravo među onima koji uzimaju disulfiram. Bolesnici koji uzimaju disulfiram govore o smanjenju želje za konzumiranjem alkohola za vrijeme uzimanja disulfirama (11).

Depresivni bolesnik teško prihvaća prestanak pijenja, a neliječena depresija ubrzava i pogoršava tijek ovisnosti o alkoholu. Stoga je u liječenju ovisnosti o alkoholu iznimno važno obratiti pažnju na komorbidne poremećaje i njih adekvatno tretirati uz alkoholizam kako bi se postigao potpuniji uspjeh u liječenju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Bakterije

Možete li mi reći je li nalaz urina u redu?

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dlaka

Hipertrihoza

Hipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Fimoza

Relativna fimoza – nastavak

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]