Ovisnost o alkoholu i depresivni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Alkohol se najčešće zlorabi kao sredstvo za ublažavanje anksioznosti, depresije i nesanice (hipoteza samoliječenja) što može rezultirati zlouporabom i ovisnošću o alkoholu i pogoršanjem.

Alkohol se najčešće zlorabi kao sredstvo za ublažavanje anksioznosti, depresije i nesanice (hipoteza samoliječenja) što može rezultirati zlouporabom i ovisnošću o alkoholu i pogoršanjem anksioznih i depresivnih simptoma sve do jasnih sekundarnih psihijatrijskih poremećaja.
Ovisnost o alkoholu i depresivno stanje, prema podacima iz literature (1, 2, 3, 4, 5, 6), često se isprepliću u raznim kombinacijama. Depresivno stanje je često među osobama koje piju, može biti pokretač ovisnog načina pijenja alkohola, može se pojaviti tijekom ovisnosti o alkoholu, zatim u ranim fazama apstinencije, nekoliko mjeseci po uspostavljenoj apstinenciji te u kriznim situacijama rehabilitacije alkoholičara. U mnogim slučajevima depresija je sekundarna u odnosu na alkoholizam. Međutim, u jednog dijela osoba koje piju alkohol depresija je primarna i neposredno ih predisponira za razvoj alkoholizma ili pogoršava već postojeću ovisnost o alkoholu.  Mnoga istraživanja pokazuju da je suicidni rizik tijekom života i postotak suicida veći u ovisnika o alkoholu nego u općoj populaciji. Prevalencija suicida među alkoholičarima iznosi 7%, a prema nekim istraživanjima i do 15%, premda već i jednokratno (umjereno) pijenje alkohola utječe na povećanje broja suicida (7).
Depresija je češća u osoba koje zloupotrebljavaju alkohol, u mlađoj dobi počinju s teškim opijanjem, imaju obiteljsku anamnezu alkoholizma, nižeg su socijalnog statusa, žena alkoholičarki i rastavljenih. Anksioznost, zloporaba drugih sredstava ovisnosti i pokušaji suicida su ostali predisponirajući čimbenici. Anamneza nedavnih, osobito negativnih životnih događaja i prijašnje depresije smatraju se rizičnim čimbenicima za sekundarnu depresiju kod muškaraca ovisnih o alkoholu.
Depresivni simptomi su uobičajeni tijekom apstinencije od alkohola, posebice nakon prethodnog perioda teškog opijanja. Klinička istraživanja ukazuju da se značajna  razina depresije javlja tijekom početka liječenja među stacionarnim pacijentima s problemima pijenja, ali se tipično poboljšava nakon 2-3 tjedna apstinencije.
Studije dugotrajnog praćenja pokazuju da sekundarna depresija nestaje tijekom prvih tjedana apstinencije. Ipak, depresivni simptomi mogu potrajati duže ili se mogu javiti i kasnije tijekom apstinencije.
Učestalo pojavljivanje depresije i alkoholizma potaklo je pitanje moguće genetičke povezanosti. Prema dosadašnjim istraživanjima prenose se neovisno unutar obitelji, premda se oba poremećaja javljaju u široj obitelji te da komorbidnost nastaje zbog šest specifičnih genetskih i okolinskih čimbenika (8). Danas se smatra da je disfunkcija serotonina u biološkoj podlozi alkoholizma, anksioznosti, depresije, suicida, alkoholom potaknute depresije, impulzivnosti i nasilja. Pad aktivnosti serotonina povezan je s porastom agresivnosti i impulzivnosti i ranim početkom alkoholizma među mladim muškarcima. Prema epidemiološkim studijama alkoholizam prethodi depresiji (primarni alkoholizam) u 78% muškaraca, a depresija prethodi zlouporabi ili ovisnosti o alkoholu (primarna depresija) u 66% žena.
Oko 30 do 40% alkoholičara obole i od velikog depresivnog poremećaja. Veća je učestalost alkoholizma među muškarcima, a depresije među ženama. Teški depresivni poremećaj javlja se češće u muškaraca alkoholičara (5%) i žena alkoholičarki (19%) za razliku od opće populacije muškaraca (oko 3%) i žena (7%). Prema američkoj NCS studiji (National Comorbidity Survey) životni rizik od razvoja ovisnosti o alkoholu značajno je povišen kako za muškarce (2.95), tako i za žene (4.05) koji boluju od velikog depresivnog poremećaja (9). Prema jednoj drugoj velikoj epidemiološkoj studiji depresija je ustanovljena kod 48,5% žena ovisnih o alkoholu, što je četiri puta više nego u općoj populaciji.
Duševni poremećaji, bilo primarni ili sekundarni, koji se javljaju uz alkoholizam mogu se liječiti samo u trijeznom stanju. Važno je naglasiti da liječenje bolesnika s dvojnim dijagnozama zahtijeva u prvom redu apstinenciju od alkohola te stabilizaciju komorbidnih simptoma, a u cilju poboljšanja bolesnikova zdravlja i psihosocijalnog funcioniranja. Uvijek vrijedi pravilo da se komorbidni duševni poremećaji liječe istovremeno s liječenjem alkoholizma. Liječenje depresije koja se javlja zajedno s alkoholizmom nije moguće dok se ne uspostavi apstinencija.
Kognitivno-bihejvioralna terapija, metode individualne i grupne psihoterapije te metode socioterapijske zajednice pokazale su se učinkovite u liječenju ovisnosti o alkoholu kao i depresivnog poremećaja (10). S obzirom na to da se alkoholizam danas shvaća kao poremećaj interakcije unutar obiteljskog sustava potrebno je odmah na početku tretmana uključiti obitelj u proces liječenja pri čemu je najvažnija izmjena ponašanja cijele obiteljske skupine. U tretmanu alkoholizma nezaobilazan je i rehabilitacijski postupak kroz Klubove liječenih alkoholičara (KLA). Alkoholičar i članovi njegove obitelji dolaze jedanput tjedno na sastanke kluba, gdje članovi iznose svoje poteškoće, dileme i strahove u svezi s osobnim liječenjem. Bitne su značajke klubova liječenih alkoholičara samopomoć i uzajamna pomoć. KLA je mjesto gdje se njeguje i uči novi stil i način života čitave obitelji bez alkohola. Uspostavljaju se novi i vrijedniji međuljudski odnosi u obiteljskoj sredini.
Psihofarmakoterapija se započinje anksioliticima (benzodiazepini, nebenzodiazepinski anksiolitik buspiron), ali treba uzeti u obzir adiktivni potencijal benzodiazepina i individualnu sklonost alkoholičara za razvoj ovisnosti i nakon nekoliko dana ili tjedana postupno ih isključivati iz terapije. Ponekad simptomi depresije nestaju zajedno sa simptomima apstinencijske krize, tijekom prvih nekoliko dana ili tjedana apstinencije, a u tom slučaju ne treba provoditi liječenje depresije. Ukoliko intenzivni depresivni simptomi traju mjesec dana ili duže ili ako se radi o primarnom depresivnom poremećaju provodi se i terapija antidepresivima i stabilizatorima raspoloženja prema uobičajenim načelima liječenja.
Iako SSRI nisu istraživani u sklopu liječenja depresije u alkoholičara u tolikoj mjeri kao triciklički antidepresivi, a kako su podnošljiviji i manje toksični danas im se daje prednost u liječenju depresije u komorbiditetu s ovisnošću o alkoholu.
Nekoliko je studija na uvjerljiv način potkrijepilo dokazima korisnost terapije disulfiramom. Ako se nakon disulfirama uzima alkohol, dolazi do pojave simptoma intoksikacije kao što su crvenilo u licu, glavobolja, lupanje srca, gušenje, slabost, povraćanje, a uz veće doze alkohola i do aritmije, hipertenzije, nesvjestice pa čak i do smrti. Disulfiram blokira razgradnju alkohola u acetaldehidnom stadiju, inhibirajući jetreni enzim aldehid dehidrogenazu, što dovodi do nakupljanja acetaldehida u tijelu. Disulfiram-etanol reakcija započinje obično 10-30 minuta nakon pijenja i može trajati nekoliko sati.. Uobičajna dnevna doza je od 250-500 mg dnevno. Disulfiram se uzima prema dogovoru s motiviranim pacijentom i to u vremenu od par mjeseci do godinu dana svakodnevno, a zatim prema potrebi u provocirajućim situacijama. Može se uočiti da je najveći broj uspješnih apstinenata upravo među onima koji uzimaju disulfiram. Bolesnici koji uzimaju disulfiram govore o smanjenju želje za konzumiranjem alkohola za vrijeme uzimanja disulfirama (11).

Depresivni bolesnik teško prihvaća prestanak pijenja, a neliječena depresija ubrzava i pogoršava tijek ovisnosti o alkoholu. Stoga je u liječenju ovisnosti o alkoholu iznimno važno obratiti pažnju na komorbidne poremećaje i njih adekvatno tretirati uz alkoholizam kako bi se postigao potpuniji uspjeh u liječenju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gljivice na noktima

Kvržica na prstu – što mi je činiti dalje?

Glavobolja

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Slabost

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Masti

Dekspantenol – moćan sastojak za njegu kože

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePorijeklo i povijest uporabe Dekspantenol je alkoholni analog pantotenske kiseline (vitamina B5), jednog od esencijalnih vitamina topivih u vodi, koji je prirodno prisutan u mnogim namirnicama (poput mesa, jaja, mlijeka, cjelovitih žitarica) i neophodan za normalno funkcioniranje metabolizma. Ima hidratantna, regenerativna i protuupalna svojstva. Sintetski oblik dekspantenola razvijen je sredinom 20. stoljeća. U početku je […]

Hrana

Uskršnji doručak pod povećalom – saznajte možemo li uskršnji doručak smatrati uravnoteženim obrokom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUskrs je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i uživanja u hrani. Među brojnim tradicijama, uskršnji doručak zauzima posebno mjesto. Na stolu se nalaze šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i kolači te još pokoja delicija. No, jeste li se ikada zapitali – je li taj obrok, uz sve svoje okuse i simboliku, zaista uravnotežen s nutricionističkog […]

Koža penisa

Problem s kožom penisa – što da napravim?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]