Panični napadaji i poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Panični poremećaj je poremećaj u ponašanju koji se karakterizira periodičnim i iznenadnim paničnim napadajima…

Panični poremećaj je poremećaj u ponašanju koji se karakterizira periodičnim i iznenadnim paničnim napadajima (napadaji anksioznosti).

Osnovni simptom je intenzivni napadaj straha ili nelagode s naglim početkom, praćen osjećajem nadolazeće  propasti  i životne ugroženosti, uz prisutnost najmanje četiri somatska simptoma. Somatski simptomi koji prate napadaje panike su osjećaj gušenja ili nedostatka zraka, ubrzani rad srca, drhtanje tijela, bol ili pritisak u prsima, vrtoglavica, znojenje, mučnina ili nelagoda u trbuhu, fenomen derealizacije  (osjećaj nestvarnosti, čudnovatosti ili otuđenja od okoline), depersonalizacija (osjećaj da se osoba  promijenila), strah od ludila ili gubitka kontrole, strah od smrti, osjećaj umrtvljenosti te navale hladnoće ili topline.

Napadaj započinje veoma brzo te dostiže vrhunac kroz desetak minuta, nakon čega se simptomi povlače. Takvo rapidno povlačenje simptoma liječniku može veoma otežati postavljanje dijagnoze, uzevši u obzir činjenicu da osobe koje pate od paničnog poremećaja često traže pomoć zbog uvjerenja da boluju od teže bolesti srca, pluća ili mozga, a veliki postotak njih razvije i simptome teške depresije).  Također su prisutni i konstantni strah i iščekivanje sljedećeg napadaja (tzv. anticipirajuća anksioznost). Napadaji se mogu javiti iz čistoga mira, ali su češći nakon konzumiranja alkohola, kofeina ili droga. Bitno je obilježje da povratni napadaji panike nisu ograničeni ni na koju priliku i sklop okolnosti te su nepredvidljivi. Panični napadaji u velikoj mjeri i vrlo bitno smanjuju kvalitetu života samog pacijenta i obitelji.

Uzrok paničnih napadaja je nepoznat. Postoji više raznih teorija o nastanku paničnih poremećaja (biologijske, psihodinamske i bihevioralne teorije). U nastanku paničnog poremećaja važan je poremećaj serotoninskog sustava. Ponekad razni životni događaji mogu biti uzrok pojavnosti napadaja, kao što su gubitak bliske osobe, odvajanje od roditelja, smrt jednog od roditelja rano u djetetovu životu, razvod braka ili gubitak zaposlenja. Poremećaj se češće javlja kod mlađih osoba (obično započinje u dobi između dvadesete i četrdesete godine života) te zahvaća 2 do 3 puta češće žene u odnosu na muškarce. Osobe koje pate od paničnog poremećaja izložene su većem riziku od srčanog udara i srčanih bolesti.

Liječenje paničnih poremećaja je kompleksno – primjenjuju se kombinacija farmakoterapije, psihoterapije (kognitivno bihevioralne terapije) i obiteljske terapije. U terapijskom procesu je vrlo važna uloga obiteljskog liječnika u prepoznavanju i liječenju poremećaja i pravodobnog upućivanja pacijenta specijalisti psihijatru. Terapija se prilagođava svakom pojedincu ponaosob. U farmakoterapiji se koristi kombinacija anksiolitika i antidepresiva. Od antidepresiva najučinkovitiji su, pa se tako i najčešće ordiniraju, tzv. selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, a od anksiolitika benzodiazepini ( npr. kombinacija antidepresiva sertralina i benzodiazepina iz skupine anksiolitika alprazolama ). Doza je prilagođena kliničkoj slici. Važno je liječenje provoditi dovoljno dugo radi prevencije ponovnih napadaja. Liječenje u prosjeku traje oko godinu dana. U terapiji se korisne i vježbe pravilnog disanja, vježbe relaksacije a korisna je i umjerena fizička aktivnost, uz izbjegavanje kave i pušenja.

Psihoterapija može pomoći da se promijeni način mišljenja uslijed kojeg dolazi do pojave simptoma paničnih napadaja ili ponašanja te se tako može spriječiti pogoršanje bolesti.

Pravilnim liječenjem panični poremećaj može biti uspješno savladan. Vrlo je važno slušati savjete liječnika i redovito svakodnevno uzimati propisanu terapiju.

Unatoč efikasnosti farmakološkog tretmana panični poremećaj je za značajni broj oboljelih kronični hendikepirajući poremećaj sa visokom stopom relapsa i refraktornosti, te 20 – 40% pacijenta sa standardnim liječenjem nastavlja ispoljavati rekurentne panične atake uz značajnu razinu funkcionalne onesposobljenosti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni afektivni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihoterapija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Depresija

Depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Psihoterapija

Neugodne misli – što mi je činiti?

Bol

Operacija i tupa bol – kako se nositi s time?

Depresija

Razumijevanje depresija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Depresija predstavlja vrlo složen sindrom. Pokušaji da što bolje razumijemo na koji način ona utječe na naš mozak može dovesti do razvoja personaliziranog i učinkovitog pristupa liječenju. Otsuka America Pharmaceutical objavila je interesantan članak o tome kako se mijenja naše razumijevanje depresije. Dijagnostički kriteriji za depresiju ponekad mogu djelovati zbunjujuće jer različite osobe mogu opisivati […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]