Perzistirajući somatoformni bolni poremećaj

Dominantan simptom kod ovog poremećaja je stalna, mučna i teška bol koju nije moguće u potpunosti objasniti tjelesnim procesima ili fiziološkim poremećajima.

Dominantan simptom kod ovog poremećaja je stalna, mučna i teška bol koju nije moguće u potpunosti objasniti tjelesnim procesima ili fiziološkim poremećajima. Bol je posljedica emocionalnog konflikta ili nekih vanjskih problema i događaja, a njihova se povezanost može jasno utvrditi. Ovaj se poremećaj još naziva atipična bol, psihogena bol, psihalgija, idiopatski bolni poremećaj, itd. 

 Dakle, glavni simptom je bol, a može se javiti na jednom ili više mjesta (trbuh, leđa, glava, zdjelica, itd.). Ovi bolesnici često imaju povijest učestalih posjeta liječnicima i posve su zaokupirani svojim smetnjama. Nije jednostavno razlikovati psihogenu bol od tjelesne boli, no razlika je u tome što tjelesna bol obično mijenja svoj intenzitet i pod utjecajem je vanjskih i emocionalnih čimbenika, dok je psihogena bol kontinuirana i ne mijenja se pod ovim utjecajima, čak niti primjenom analgetika.

Važno je istaknuti da ne smijemo sumnjati u to da bol postoji, no potrebno je istražiti koliko ta bol oštećuje svakodnevno funkcioniranje osobe te da li su možda istovremeno prisutni neki drugi psihijatrijski ili tjelesni poremećaji. Ovaj je poremećaj dva puta češći kod žena i obično se javlja između 40 i 50 godina. Također je češće izražen kod krvnih srodnika.

Ponekad osobe koje doista imaju bol organskog uzroka, proživljavaju ju na teatralan način, što je važno diferencijalno dijagnostički razlikovati od psihogenog poremećaja. Bolovi koji se javljaju kod somatizacijskih poremećaja mogu biti različiti, no za njih je karakteristično da su prolazni, slabije izraženi, a izmjenjuju se s nekim drugim simptomima.

Prema psihodinamskom tumačenju uzrok nastanka ovih smetnji jest što ove osobe zapravo na simbolički način izražavaju intrapsihički konflikt sa svojim tijelom. Isto tako osobe koje imaju aleksitimiju budući da ne mogu svoje osjećaje izraziti riječima, čine to kroz tijelo. Funkcija boli može biti i pokušaj dobivanja ljubavi i pažnje ili kažnjavanja za neki čin. Prema bihevioralnoj teoriji bol se podržava kada je nagrađena, a umanjuje se zanemarivanjem. Odnosno, bol se može pojačati ako ju prati pažnja drugih osoba ili izbjegavanje nekih neugodnih situacija. Općenito možemo reći da je ta “sekundarna dobit” važna u nastanku i daljnjem razvoju ovog poremećaja jer indirektno može utjecati na to da se druga osoba uspije zadržati u odnosu. Biološki koncepti objašnjavaju da cerebralni korteks može inhibirati neurone za bol, a u tom su procesu najvažniji serotonin i endorfini.
 
U liječenju ovog poremećaja analgetici su se pokazali bezuspješni, a njihovo propisivanje samo može dovesti do razvoja zlouporabe ili ovisnosti. Gotovo jednako neučinkovitim su se pokazali i sedativi. Od medikamenata se preporučuju antidepresivi (triciklički antidepresivi i selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina). U psihoterapijskom pristupu važno je stvoriti dobar terapijski odnos s bolesnikom uz stvaranje suosjećanja s njegovom boli, a ne treba inzistirati na isticanju da je bol isključivo psihogena jer na taj način poručujemo kao da bol stvarno ne postoji. Iako je uzrok bol psihogen, manifestiranje je izrazito neugodno. Radi toga je važno što bolje upoznati odnosne relacije i način funkcioniranja bolesnika (osobito u bliskim odnosima). Posebno je u bračnoj terapiji važno dobiti uvid u međusobne odnose partnera.
Najlošiju prognozu u liječenju imaju pasivno ovisne osobe, osobe koji se nalaze u nekom sudskom procesu ili dobivaju novčanu naknadu te oni koji koriste psihoaktivna sredstva.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]