Postporođajna depresija

Rođenje djeteta je u životu  žene i  obitelji jedan od najznačajnijih  događaja.

Bilo da se radi o prvom porodu ili nekom slijedećem, liječnici koji su u doticaju sa ženom (ginekolog, pedijatar, liječnik obiteljske medicine), zatim obitelj i sama žena moraju obratiti pozornost  na psihičko stanje neposredno po porodu, ali i mjesecima kasnije. 

Kada prinova dođe u kuću, pažnja je usmjerena na nju, a često promaknu promjene raspoloženja koje žena može  u razdoblju nakon poroda osjetiti. Ono što također otežava prepoznavanje poremećaja raspoloženja je i očekivanje same žene od sebe same, ali i očekivanja okoline o tome da će rođenje novog člana odmah donijeti veselje, radost, odmah prisutan osjećaj ljubavi i voljenja, a što često i nije tako u svoj svojoj punini. 

U prvom razdoblju nakon poroda žena može osjetiti strah za dijete, biti u dilemi da li će prepoznati sve djetetove signale, potrebe  i da li će se snaći u ulozi majke. Čest je osjećaj tuge, zabrinutosti, faze plakanja bez određenog povoda, a ono što žene najviše prestraši je to što ne  osjećaju emocionalnu bliskost s  djetetom.   Podrška i razumijevanje  okoline uz pomoć u svakodnevnim aktivnostima oko djeteta, te spoznaja da su takva raspoloženja  i strahovi uobičajeni pratioci prvih dana po porodu olakšavaju ženino stanje i pomažu da tegobe kroz tjedan do dva po porodu i prođu. To razdoblje se naziva “baby blues”, ne zahtjeva psihijatrijsku intervenciju i spontano prolazi.

No, ako se takvo tužno raspoloženje zadrži duže vrijeme, ili se tek pojavi mjesec ili par mjeseci po porodu, svakako treba misliti na postporođajnu depresiju, a poglavito ako je žena pri nekom od prethodnih poroda imala tegobe u tom smislu (ili neovisno o trudnoći bolovala od depresije)  ne smiju se promjene raspoloženje ni u kom slučaju zanemariti. Kod postporođajne depresije ne radi se samo o blažoj tuzi, neraspoloženju već se mogu uočiti i ostali simptomi depresije: bezvoljnost, umor, osjećaj iscrpljenosti, pretjerana zabrinutost, nemogućnost uživanja i opuštanja, poremećaj spavanja (nesanica ili pretjerana potreba za spavanjem), poremećaj apetita, pretjerani strah za dijete, osjećaj osobne insuficijencije i neadekvatnosti u ulozi majke što potiče jaki osjećaj krivnje. Krivnju posebno  potiče i očekivanje okoline da se žena veseli i raduje  prinovi, a ona se tako ne osjeća. Kao i svaku depresiju, tako i postporođajnu depresiju mogu pratiti suicidalne misli, ali i misli da se naudi vlastitom djetetu, a rjeđe se pojave i psihotični simptomi.  Nužno je u takvim stanjima potražiti pomoć psihijatra, nikako tegobe zanemariti,  umanjiti im  važnost  i ozbiljnost i čekati da spontano prođu.

Razgovor s psihijatrom (suportivna psihoterapija) te ordiniranje lijekova (antidepresiva i anksiolitika) koji su često nužni u tretmanu postporođajne depresije čine najčešći pristup navedenoj problematici. Pažnja i razumijevanje okoline kojoj  je također potrebno jasno i jednostavno objasniti o čemu se radi, svakako je od nezaobilazne pomoći. U rjeđim slučajevima potrebo je i bolničko liječenje (ono je nužno u stanjima psihotične depresije,  suicidalnog rizika ili agresivnih promišljanja usmjerenih na  dijete).

Smatra se da je su u  podlozi postporođajne depresije hormonalne promjene u organizmu žene nakon poroda, ali i sklonost depresiji iz ranijih životnih razdoblja. Nepovoljna obiteljska situacija, egzistencijalni problemi, neželjena i neplanirana trudnoća mogu također biti pokretač razvoja  postporođajne depresije. Procjenjuje se da jedna od deset žena oboli od blažeg oblika  postporođajne depresije, a samo manji broj od težeg poremećaja, ali na žalost samo manji broj njih i  potraži liječničku pomoć. Uz sve gore navedene simptome depresije, pojavljuju se sram  i neugoda zbog tegoba, te strah od osude okoline što još više može otežati psihičko stanje  u sklopu posporođajne depresije. Postporođajnu depresiju  treba shvatiti ozbiljno  i u skladu s time potražiti stručnu pomoć.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dimetinden

Ubodi insekata: prevencija, tretman i ublažavanje svrbeža

Tijekom ljeta ubodi insekata su česta pojava i mogu na koži ostaviti različite vidljive znakove i posljedice. Ubodi koji nastaju mogu biti u obliku malenih crvenih točkica na koži ili laganog uzdignuća i crvenila kože do jakih sistemskih alergijskih reakcija koje mogu biti i smrtonosnog ishoda. Time se i reakcija na ubode dijeli na lokalnu […]

EKG

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Ergometrija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Granični poremećaj u obitelji – molim savjet

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]