Predrasude spram (psihijatrijske) medikamentozne terapije

Kad osoba dođe na pregled psihijatru ili samo u nakani potražiti savjet glede stanja koje ju zabrinjava ili opterećuje, tijekom razgovora postupno prominira opći stav spram psihijatrije te same medikamentozne terapije (lijekova) koje osobe često identificiraju uz obilje predrasuda i krivih stavova i interpretacija..

Kad osoba dođe na pregled psihijatru ili samo u nakani potražiti savjet glede stanja koje ju zabrinjava ili opterećuje, tijekom razgovora postupno prominira opći stav spram psihijatrije te same medikamentozne terapije (lijekova) koje osobe često identificiraju uz obilje predrasuda i krivih stavova i interpretacija.

Često se tijekom već prvog susreta dade iščitati stav osobe prema medikaciji te sve bojazni koje ona nosi sa sobom. Konkretno razmišljanja idu od pitanja jesu li joj lijekovi doista potrebni, što oni nose sa sobom, kakav je učinak lijeka te pogotovo kakve nuspojave lijekovi nose sa sobom, koliko dugo treba uzimati terapiju, kada i u kolikoj dozi itd… Posebno osoba traži na indirektan način potvrdu lišenja bojazni kako ista ne boluje od teške duševne bolesti i kako je ista duševno zdrava.

Tijekom prvog pregleda pokušavam ugrubo bez opterećivanja detaljima, osobu uputiti o kakvim se tegobama radi, kakvo je moje viđenje problema s kojim ćemo se zajedno nositi, iznijeti plan i ideju terapijskih algoritama i modaliteta  te prijedlog terapijskog  plana. Iskreno navodim pacijentu da je moj posao velikim dijelom predložiti osobi plan tretmana a na istoj je odabrati put k ozdravljenju. Dakle, sklapamo terapijski dogovor (ili ugovor) u kojem obje strane imaju svoju odgovornost a u čijoj osnovi je uzajamno povjerenje i poštovanje.

Često pacijent u kasnijim fazama suradnje želi više doznati o načinu djelovanja lijeka, iako uz medikamentoznu terapiju pokušavam osobi približiti i osnovne psihološke aspekte stanja u kojoj se nalazi.

Predrasude spram medikamentozne terapije idu od bojazni da su lijekovi „droga, otrov u maloj dozi“ te kako će od istih postati „robot, zombi, biti će zabijena i samo će spavati, neće biti ta nego neka druga osoba, postati će ovisna o lijekovima..“ a posebno kako će se nositi s nizom nuspojava koje su navadene u popratnoj informativnoj listi u kutiji s lijekom.  Budimo iskreni, svatko bi od nas imao sličan stav u navedenoj situaciji.

Dakle, kako  osobi pojasniti da  lijekovi nisu „droge niti otrovi koji liječe u manjoj dozi te kako ne uništavaju tjelesno zdravlje, jetru, bubrege. Odnosno, jedno liječe a drugo (ne) truju…“

Da bi objasnili narečeno, dobro je pokušati reći kako su simptomi konkretnog stanja ili bolesti posljedica promjena u mozgu a uslijed, najčešće, određenih životnih stresogenih čimbenika, emocionalnih stanja, tjelesnih bolesti, učinaka određenih tvari na središnji živčani sustav… Sve navedeno, posljedično u našem mozgu, pojednostavljeno rečeno, dovodi do poremećaja u ravnoteži određenih tvari koje se nalaze između neurona tj. moždanih stanica; takozvanih neurotransmitera. Ovi neurotransmiteri su važni upravo zato jer prenose informacije s jednog neurona na drugi, djelujući na određena mjesta koja zovemo receptorima. Kada dođe do disbalansa ili neravnoteže u koncentraciji neurotransmitera, pojednostavljeno, javlja se bolest. Lijekovi pak blokirajući ili stimulirajući određene receptore taj disbalans opet dovode u ravnotežu i tako eliminiraju simptome same bolesti.

Doduše bitno je reći da svi lijekovi, pa tako i ovi koje preporučamo u psihijatriji, imaju određene nuspojave, a sve iz razloga jer  još uvijek nisu proizvedeni lijekovi koji  djeluju u cijelosti ciljano na određenu stanicu ili organ u našem tijelu. Istina je također, da svaka slijedeća generacija psihofarmaka ima snažniji ciljani učinak te manje izražene nuspojave u odnosu na prethodu generaciju lijekova.

U početku propisivanja psihotropnih ljekova nažalost bile su zastupljene brojne nuspojave koje su u velikom dijelu kompromitirale compliance pacijenta, odnosno bile su jedan od osnovnih razloga otpora pacijenata k medikaciji.

No kako znanost, a tako i dostignuća u medicini napreduju, izvjesno je da će se u budućnosti  jednokratnom aplikacijom nekog lijeka  vjerojatno moći kontrolirati simptomi određene bolesti na dulji vremenski period, a kao vrhunac uzbuđujuće medicinske budućnosti biti će individualno određivanje medikamentozne terapije, što znači da će svatko od nas sukladno svojoj „genskoj i enzimskoj mapi“ primati točno određeni ciljani lijek koji najviše odgovara nama odnosno našem tijelu. Fantastično, zar ne?

Jedna mala anegdota iz prakse:  gospođa (80) godina  žalila mi se na nesanicu. Predložio sam joj  određenu terapiju kako bi lakše usnula, na što sam dobio  odgovor da ipak radije neće uzimati ništa da se ne navikne na lijek- jer što će  kada ostari a lijek prestane djelovati!?

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]