Pregoreksija – anoreksija u trudnoći

Izraz pregoreksija (pregnancy + orexis, što znači trudnoća + apetit) se koristi da bi se opisala prisutnost simptoma sličnih anoreksiji, u trudnica i žena u ranom stadiju majčinstva.

Označava poremećaj u prehrani u kojem se radi o opsesivnom kontroliranju težine i kilograma u trudnoći. U osnovi poremećaja je kriva percepcija tijela, slično kao kod anoreksije i bulimije. Poremećaj zahvaća dio budućih majki koje pretjerano zaokupljene dobivanjem težine u trudnoći mijenjaju prehrambene navike – uz restrikcijski unos hrane i ekstremno vježbanje.

Liječnici procjenjuju da skoro jedna od dvadeset trudnica u Europi pati od poremećaja prehrane u trudnoći. Većina žena krije problem i pripisuje ga simptomima u trudnoći, poput jutarnjih mučnina. U početku trudnoće mučnine su moguća pojava u skoro 70 % trudnica, pa je teško procijeniti jesu li rezultat pregoreksije. 

Poradi toga je broj registriranih žena koje pate od ovog poremećaja malen. Više od četvrtine žena koje pate od simptoma pregoreksije uzima laksative tijekom trudnoće (u prvom tromjesečju), a njih 30% redovito povraća tijekom prvih pet mjeseci. Također, oko 30%  naporno vježba. Neke žene sa dijagnosticiranim poremećajem prehrane tokom trudnoće konzumiraju i alkohol koji potom namjerno povraćaju.

Trudnoća je vrijeme psihičkih i fizičkih promjena (posebice izgleda). Žena bi u trudnoći trebala dobiti između 9 i 17 kilograma, što ovisi o tjelesnoj konstituciji žene. Za rast i razvoj zdrave bebe trudnica treba oko 250 kalorija dnevno više nego prije. Ako postoji višak kilograma, liječnici ne savjetuju dijetu, već zdravu prehranu.  Vježbanje je poželjno u trudnoći, ali umjereno i pod uvjetom da je trudnoća uredna (šetnja, plivanje, dok su borilački sportovi zabranjeni). Temelj  u trudnoći treba biti na manjim obrocima, više puta dnevno.

Psiholozi smatraju da opsjednutost trudnica izgledom ima korijene u potrebi za kontrolom, putem discipliniranja tijela. Sa druge strane, predstavlja simptom pretjerane okrenutosti sebi i ukazuje na problematičan odnos prema ulozi koja očekuje buduću majku. Razvoju pregoreksije sklonije su žene sa već ranije dijagnosticiranom anoreksijom nervosom.

Potencijalni faktori razvoja su kulturološki i sociološki koji veličaju mršavost kao ideal ljepote, nepodržavajuće obiteljsko ozračje, obiteljska anamneza opterećena poremećajem prehrane, različiti oblici teških psihičkih trauma, stresni događaji, hormonalni disbalansi te genetska predispozicija. U prepoznavanju simptoma i znakova glavnu riječ vode ginekolozi i obitelj oboljele žene. Simptomi su iracionalan strah od debljanja, neodgovarajući dobitak na tjelesnoj težini, preskakanje obroka, pretjerano brojanje kalorija, diskutiranje o trudnoći na nerealističan način, pretjerano vježbanje.

Problem  više je nego alarmantan i nosi opasnosti i po majku i po dijete. Pretjerana briga o ishrani može biti uzrok odbacivanja ploda ili zdravstvenih problema novorođenčeta. Žene koje pate od poremećaja prehrane mogu roditi prije vremena ili imati spontani pobačaj te razviti abnormalno intrauterino krvarenje. Gubitak kilograma   može dovesti do promjena u metabolizmu (dehidracija, manjak kalcija i gubitak koštane mase, nepravilnosti srčanog ritma) kao i do komplikacija tijekom porođaja – produljen ili težak porod, carski rez, kasnije nesposobnost dojenja.

Razne studije pokazuju da žene koje uspješno doje postižu bolju privrženost prema djetetu, a takva djeca poslije imaju manje poremećaja hranjenja nego djeca majki koje nisu bile zadovoljne svojim tijelom. Postoji također i opasnost od razvoja hiperemeze (hyperemesis gravidarum), teškog stanja,  potencijalno opasnog za život, kada dolazi do prekomjerne mučnine i povraćanja. Trudnice sa poremećajem prehrane imaju veći rizik od postporođajne depresije. 

Rizici za novorođenče nisu uvijek očigledni – uključuju  nisku porođajnu težinu, moždano krvarenje, respiratorni distres sindrom, retinopatiju novorođenčadi, nekrotizirajući enterokolitis, srčane mane – otvoreni ductus botalli.  Pored toga, novorođenčad ima povećanu vjerojatnost razvoja čitavog niza fizičkih i razvojnih problema kao što su: anemija, ADHD, rahitis, bolesti srca, depresija, usporen rast i kognitivni razvoj.

Liječenje pregoreksije se odnosi na tretiranje fizičkih problema (neadekvatni dobitak tjelesne težine)  i emocionalnih poteškoća. U liječenju sudjeluju psiholozi, psihijatri, ginekolozi, nutricionisti te endokrinolozi. Specifičnosti liječenja variraju od osobe do osobe i ovise o pridruženim psihijatrijskim poremećajima. Psihološke intervencije usmjerene su na potporu, podizanje samopouzdanja i samopoštovanja te sigurnosti u sebe, uz uključivanje obitelji u liječenje. Individualna psihoterapija, psihološko savjetovanje (pogotovo kognitivno-bihevioralna ili interpersonalna), skupna psihoterapija koja koristi kognitivno-bihevioralni pristup, te obiteljska ili bračna psihoterapija u izvješćima se navode kao učinkovite te su prvi korak u liječenju. Liječenje antidepresivima i antipsihoticima se izbjegava, no ponekad je nužno. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Penis

Žile na penisu – je li to normalno?

Boja kože

Vitiligo

Promjena u boji kože može biti u obliku pojačane pigmentacije ili gubitka pigmenta. Koža ima određenu boju za koju su zaslužne stanice melanociti, a kada boja nije ujednačena ili ako se ona na pojedinim dijelovima tijela gubi tada se govori o poremećajima pigmentacije. Melanociti su stanice koja se nalaze u bazalnom sloju epidermisa i proizvode […]

Dlaka

Hipertrihoza

Hipertrihoza je pojava pretjeranog rasta dlaka na tijelu na mjestima koja nisu uobičajena (hiper- + grč. θρίξ: dlaka, vlas + -oza, lat. hypertrichosis). Uočiti se može neposredno nakon rođenja kao vidljiva dlakavost ili se može razviti kasnije tijekom života. Jednako je zastupljen u muškaraca i u žena, jer ovaj poremećaj u rastu dlaka nije pod […]

Alzheimerova bolest

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Citološki nalaz urina

Molim Vas da li možete protumačiti citološki nalaz urina

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Problem sa spavanjem

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Tjeskoba i hipohondrija – molim savjet i pomoć

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]