Primjena antipsihotika

Psiholeptici  su lijekovi koji snižavaju psihički tonus, odnosno, reduciraju psihičku aktivnost. Ovdje će biti riječ o antipsihoticima, lijekovima čija primjena u današnjoj kliničkoj praksi, nije ograničena samo na psihotične poremećaje već se ovi lijekovi primjenjuju i šire.

Psiholeptici  su lijekovi koji snižavaju psihički tonus, odnosno, reduciraju psihičku aktivnost. Dijele se na antipsihotike, anksiolitike te hipnotike i sedative. Ovdje će biti riječ o antipsihoticima, lijekovima čija primjena u današnjoj kliničkoj praksi, nije ograničena samo na psihotične poremećaje već se ovi lijekovi primjenjuju i šire. Shizofrenija je tipični predstavnik psihotičnih poremećaja i primjena antipsihotika je temelj liječenja shizofrenije, no u novije vrijeme antipsihotici se primjenjuju  i u bipolarnom afektivnom poremećaju, depresivnom poremećaju, te u poremećajima ponašanja u sklopu različitih psihijatrijskih poremećaja.

Lijekovi za liječenje shizofrenije nazivaju se antipsihotici. Danas postoji velik izbor antipsihotika, od onih starijih, koje nazivamo antipsihoticima prve generacije, pa do najnovijih koje nazivamo skupinom druge ili novije generacije.
U antipsihotike prve generacije, uz klorpromazin koji je prvi otkriven (početkom pedesetih godina XX stoljeća) ubrajamo još haloperidol, promazin, tioridazin, flufenazin i još mnoge druge.

Antipsihotički učinak antipsihotika prve generacija posljedica je njihova blokiranja D2 dopaminskih receptora u limbičkom sustavu zbog čega imaju dobro djelovanje na simptome ali uz izražene brojne nuspojave, prvenstveno one poznate pod nazivom ekstrapiramidalne nuspojave EPS – različiti znakovi i simptomi kao što su mišićni rigiditet (ukočenost), tremor (drhtanje), slinjenje, otežan hod, pognuto držanje (parkinsonizam), nemir (akatizija), neuobičajeni nevoljni položaji-usporene održane mišićne kontakcije ili spazmi (distonija), motorička tromost (akinezija) te mnogobrojne druge neurološke smetnje.

Novije generacije antipsihotika svojim mehanizmom djelovanja omogućuju liječenje s manje nuspojava ali je i njihovo indikacijsko područje izvan strogo psihotičnih poremećaja. Antipsihotici druge ili novije generacije su klozapin, olanzapin, risperidon, kvetiapin, ziprasidon, amisulpirid, aripiprazol a neki su još u fazi kliničkih ispitivanja.
Oni znatno manje blokiraju skupinu dopaminskih neurona u strijatumu zbog čega izazivaju manje EPS od antipsihotika prve generacije.
Najvažnija indikacija antipsihotika je shizofrenija. Shizofrenija je ozbiljna i teška duševna bolest s relativno visokom učestalošću od oko 1% oboljelih u općoj populaciji, a najčešće se javlja između 20. – 30. godine života. Jedna je od najčešćih psihijatrijskih bolesti koja predstavlja opterećenje za zdravstvenu skrb zbog čega su istraživanja više usmjerena na proučavanje tijeka bolesti i rezultata nego na simptomatologiju, nastojeći pronaći čimbenike koji povoljno djeluju na tijek i rezultate a ukloniti nepovoljne. Ponekad počinje naglo ali tipično je da se razvija tijekom mjeseci ili godina “šuljajući se”.
Shizofrenija oboljeloj osobi otežava, iskrivljava ili sasvim onemogućuje razlikovanje stvarnih od nestvarnih doživljaja ili iskustava. Simptomi shizofrenije su složeni. Uobičajeno se dijele na pozitivne (halucinacije, sumanute ideje, neorganizirani govor i neorganizirano ponašanje), negativne (nedostatak motivacije, zaravnjen afekt, siromaštvo rječnika, povlačenje iz društvenog života, poteškoće u koncentraciji, poteškoće u pokazivanju ili doživljavanju osjećaja). Kognitivni (spoznajni) simptomi manifestiraju se kao smetnje pozornosti, pamćenja i apstraktnog mišljenja. Smatra se da su upravo kognitivni simptomi najodgovorniji za disfunkcionalnost shizofrenih bolesnika u svakodnevnom života. Afektivni simptomi  su simptomi promijenjenog raspoloženja, u smislu agresivnosti ili depresije i anksioznosti.

Olanzapin je jedan od najčešće propisivanih novijih antipsihotika, baš zbog svog dokazanog učinka na sve parametre shizofrenije i svoje odlične podnošljivosti te posljedično dobre suradljivosti bolesnika. Strukturno je sličan klozapinu, spada u skupinu oksazepina.
Kao i drugi atipični antipsihotici blokira dopaminske ali i serotoninske i noradrenalinske receptore, ali pokazuje selektivnost za pojedine skupine neurona, pa tako znatno jače blokira dopaminske neurone koji su odgovorni za nastanak shizofrenije, a znatno manje blokira skupinu neurona u  strijatumu koji su odgovorni za nastanak ekstrapiramidnih simptoma.
Osim u shizofreniji djeluje i na druge psihotične poremećaje. Tu spadaju shizofreniformni poremećaj (simptomi odgovaraju onima u shizofreniji ali traju kraće), shizoafektivni poremećaj (u kojem se zajedno javljaju simptomi shizofrenije i promjene raspoloženja), sumanuti poremećaj, kratki psihotični poremećaj (poremećaj koji traje od jednog dana do mjesec dana), inducirani psihotični poremećaj (koji se javlja u osobe na koju je utjecao netko drugi tko ima utvrđenu sumanutost sličnog sadržaja) te psihotični poremećaji zbog općeg zdravstvenog stanja.
Olanzapin je pokazao dobar učinak i u liječenju posttraumatskog stresnog poremećaja.

Druga glavna indikacija za olanzapin liječenje srednje teške do teške manične epizode i prevencija ponovne pojave epizode manije i depresije u  bipolarnom afektivnom  poremećaju u bolesnika koji su dobro reagirali na početno liječenje. U tom poremećaju može se kombinirati s antiepileptikom lamotriginom.

Bipolarni afektivni poremećaj(BAP) pripada skupini poremećaja raspoloženja kojeg karakteriziraju izmjene depresivnih, maničnih, hipomaničnih i mješovitih epizoda između kojih  mogu postojati razdoblja normalnog raspoloženja. Poremećaj  je često neprepoznat, osobito u mlađoj i starijoj životnoj dobi. Bolesnici s BAP-om provode više vremena u depresivnoj nego u maničnoj epizodi (35-60 % su depresivne epizode). Veliki broj ovih bolesnika ostaje neprepoznat.
Bolest počinje u doba adolescencije ili u mlađoj odrasloj dobi.  Jedna je od najčešćih težih psihijatrijskih poremećaja. Podjednako zahvaća oba spola, za razliku od depresivnog poremećaja koji se 2x  češće javlja kod žena. 
Depresivne epizode duže traju i češće recidiviraju. Simptomi su sniženo depresivno raspoloženje, osjećaj niže vrijednosti, očaj, tuga, anksioznost, odnosno simptomi depresije.
Manične epizode kraće traju, rjeđe se javljaju i češći su razlog hospitalizacije. Simptomi maničnih epizoda su povišeno raspoloženje, psihomotorika je otkočena, ubrzana  i povišena.

BAP se primarno liječi stabilizatorima raspoloženja – litij, valproati, karbamazepin, lamotrigin. U prvu liniju liječenja uključeni su i antipsihotici druge generacije, osim navedenog olanzapina, i risperidon, kvetiapin, ziprasidon i aripiprazol. Oni su veoma efikasni u tretiranju simptoma akutne manije i psihoze. Kod pacijenata sa psihotičnom depresijom koriste se antidepresivi u kombinaciji sa psihostabilizatorima i neurolepticima (antipsihoticima). Kako se antidepresivno djelovanje psihostabilizatora javlja tek nakon četiri ili više tjedana, u tretmanu bipolarne depresije može se ukazati indikacija za uključivanjem antidepresiva. Antidepresivi, sami mogu izazvati nestabilnost raspoloženja, odnosno agitaciju i hipomanijske simptome, zato je preporuka da se istovremeno koriste s psihostabilizatorima, koji poboljšavaju efikasnost antidepresiva, a time se smanjuje rizik ponovne pojave maničnih simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]