Psihički poremećaji u trudnoći

Iako su danas psihički poremećaji u trudnoći i nakon poroda rjeđi nego ranije, ipak predstavljaju važan izazov radi brojnih ograničenja koja se javljaju u ovom specifičnom periodu (trudnoća, dojenje, utjecaj na fetus i novorođenče, itd.)

Iako su danas psihički poremećaji u trudnoći i nakon poroda rjeđi nego ranije, ipak predstavljaju važan izazov radi brojnih ograničenja koja se javljaju u ovom specifičnom periodu (trudnoća, dojenje, utjecaj na fetus i novorođenče, itd.).
Psihički poremećaji nakon poroda dijele se na psihičke promjene nakon porođaja („Baby blues“), psihičke poremećaje (depresivne ili anksiozne), postporođajne psihoze i epizode pravih duševnih bolesti (shizofrenije ili bipolarnog poremećaja raspoloženja).

Sama trudnoća i iščekivanje djeteta vezani su uz brojna i često velika očekivanja da će smisao života tim činom dobiti smisao ili ispunjenje, da će poboljšati ili spasiti odnos s partnerom, da će se time pobijediti osjećaj usamljenosti ili nesigurnosti te obično da će dijete biti savršeno i na ponos roditelju. Isto tako su velika očekivanja usmjerena prema majci, od strane okoline ili same buduće majke prema sebi, odnosno da će odmah po porodu radi svoje ogromne ljubavi prema djetetu znati kako se ponašati i kako na najbolji način zadovoljiti potrebe djeteta. A kada se dogodi da dijete ne jede, stalno plače ili ne spava, počinje se osjećati neadekvatno i nesigurno uz sve izraženiji osjećaj krivnje da je loša majka.

Postpartalna depresija (Baby blues) karakterizirana je strahom i nesigurnošću rodilje da se neće znati snaći u novonastaloj situaciji, da se neće znati adekvatno brinuti za dijete, da mu neće moći pružiti sve što mu je potrebno ili da će se „izgubiti“ u novim odgovornostima i odnosima. Navedeno doduše djelomično predstavlja normalnu reakciju na novu i nepoznatu situaciju, a pri tome je od izuzetne važnosti da je rodilja okružena zadovoljavajućom podrškom i obiteljskim odnosima, osjećajem sigurnosti, posebno ako se radi o prvorotkinji, koja je dodatno ispunjena strahom i nedoumicama da li će se snaći u ulozi majke. Kako bi se rodilja mogla bolje i opuštenije posvetiti djetetu, važno je da je sama okružena ljubavlju i sigurnošću. U tom slučaju ovaj period neće biti traumatizirajući i ispunjen nesigurnošću, već će vjerojatno predstavljati najljepši period života.
U ovom periodu majke su često plačljive, promjenjivog raspoloženja, osobito ako dobije sojeća da ne može zadovoljiti potrebe djeteta, pa se dodatno osjećaju iscrpljene, nesigurne i zabrinute za dijete. Kako su ovakva emocionalna stanja vrlo česta, važno je već u rodilištu omogućiti razgovor i podršku stručne osobe (psihijatra ili psihologa).
Kako prepoznati da se radi o postporođajnoj depresiji? Tipični simptomi su plačljivost, osjećaj nemoći i nesigurnosti, pretjerana briga i zabrinutost za dijete ili nasuprot tome nemar o djetetu, česte i nagle oscilacije raspoloženja, promjene apetita (koje mogu varirati od pretjeranog do potpunog gubitka apetita), razdražljivost, smetnje koncentracije i pamćenja, pretjerana pospanost ili nesanica, osjećaj krivnje, tuge, beznadnosti, usamljenosti uz gubitak samopouzdanja, izbjegavanje komunikacije s okolinom, sklonost samoizolaciji, anksioznost sve do napada panike, negativna razmišljanja koja mogu biti izražena čak do razine suicidalnosti, strah od budućnosti i nadolazećih problema, pojačana aktivnost koja u konačnici dovede do ozbiljne i kronične iscrpljenosti te izrazito naglašena potreba za pažnjom i ljubavlju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?