Psihički poremećaji u trudnoći – 2. dio

Postporođajna (postpartalna ili puerperalna) psihoza javlja se dosta rijetko, no može imati vrlo ozbiljne posljedice.

Postporođajna (postpartalna ili puerperalna) psihoza javlja se dosta rijetko, no može imati vrlo ozbiljne posljedice. Obično se javlja ubrzo nakon poroda (nakon dva do osam tjedana), a psihotični simptomi se razvijaju vrlo brzo, tijekom nekoliko sati ili dana. Bolesnica je obično iznimno zabrinuta, konfuzna, upadnog ponašanja, nepovjerljiva, uz pojavu sumanutih misli koje su najčešće proganjajućeg sadržaja. Mogu se javiti i halucinacije koje se obično odnose na novorođenče (obično vidne halucinacije u kojima se nešto događa s djetetom). Iskrivljeno viđenje realiteta uglavnom je vezano za novorođenče ili oca djeteta, dok percepcija drugih osoba ili događaja ostaje nedirnuta. Često je prisutna smanjena potreba za snom, uz periode potpune pasivnosti ili somnolentnosti, a odnos prema novorođenčetu varira od pretjerane (bizarne – psihotične) brige za dijete do toga da ga majka sasvim zanemaruje. Majka se vrlo teško nosi s neznatnim stresorima i frustracijama iz okoline, a u takvim stanjima može počiniti i infanticid (čedomorstvo) ili suicid. 

Od anksioznih poremećaja može se javiti panični poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaj prilagodbe ili opsesivni simptomi koji uključuju ponavljujuće i uznemirujuće misli, a usmjerene su na dijete (npr. da će mu se nešto dogoditi ili da bi ga ona mogla ozlijediti). Uz takve misli mogu se javiti i prisilne radnje koje smanjuju taj strah i napetost (npr. izbjegava se kupanje, mijenjanje pelena ili izlazak iz kuće).

Stav da su poremećaji raspoloženja normalni i uobičajeni tijekom trudnoće i nakon poroda dovode do toga da se ovi poremećaji u velikom broju slučajeva ne prepoznaju i ne liječe. Posebno kada žene koje su zahvaćene ovim poremećajem radi osjećaja krivnje i srama pokušavaju prikriti smetnje i ostaviti dojam kako su sretne radi ostvarenog majčinstva. Dodatan pritisak u njima izaziva strah da bi im se moglo oduzeti dijete.

Ako se ovi poremećaji ne liječe, posljedice do kojih oni dovode nisu samo ozbiljni za majku, već i za dijete i čitavu obitelj, koji također mogu razviti psihičke smetnje. Psihičke smetnje majke negativno utječu na socijalni, intelektualni i emocionalni razvoj djeteta. Majka koja pati od gubitka volje i afektivne praznine ne može dovoljno angažirano brinuti za dijete i zadovoljiti njegove potrebe, uključujući i neprimjerenu skrb što uključuje odlaske na preglede liječniku, neadekvatnu i nedovoljnu prehranu, higijenu, spavanje ili kretanje što može dovesti do usporenog rasta, smanjene težine i drugih posljedica.

U nastanku ovih premećaja važnu ulogu imaju genetski čimbenici, neželjena trudnoća ili osjećaj da je buduća majka nespremna za dijete, nagle hormonalne promjene, disfunkcionalna obitelj, itd.

U prevenciji ovih poremećaja važni su edukacija buduće majke i članova obitelji, savjetovanje i što bolja podrška prije samog poroda. U tom smislu važno je planirati obitelj uz postupnu prilagodbu na nove uloge i prihvaćanje obaveza. Ako su izraženi simptomi blažeg karaktera, tijekom trudnoće i dojenja pokušavaju se izbjegavati lijekovi, a prednost se daje psihoterapiji i suportivnim tehnikama. Primjenjuju se individualna, obiteljska i bračna psihoterapija. No, ponekad su lijekovi ipak neophodni, odnosno izbor metode liječenje i vrste lijeka (ako je potrebno medikamentozno liječenje) ovisi o specifičnostima poremećaja i oboljele osobe. Ako se radi o teškom depresivnom ili psihotičnom poremećaju kod majke koja doji, a liječenje nije moguće bez primjene medikamenata, dojenje će se prekinuti. Jedna od mogućnosti liječenja je i elektrokonvulzivna terapija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]