Psihički poremećaji u trudnoći – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Postporođajna (postpartalna ili puerperalna) psihoza javlja se dosta rijetko, no može imati vrlo ozbiljne posljedice.

Postporođajna (postpartalna ili puerperalna) psihoza javlja se dosta rijetko, no može imati vrlo ozbiljne posljedice. Obično se javlja ubrzo nakon poroda (nakon dva do osam tjedana), a psihotični simptomi se razvijaju vrlo brzo, tijekom nekoliko sati ili dana. Bolesnica je obično iznimno zabrinuta, konfuzna, upadnog ponašanja, nepovjerljiva, uz pojavu sumanutih misli koje su najčešće proganjajućeg sadržaja. Mogu se javiti i halucinacije koje se obično odnose na novorođenče (obično vidne halucinacije u kojima se nešto događa s djetetom). Iskrivljeno viđenje realiteta uglavnom je vezano za novorođenče ili oca djeteta, dok percepcija drugih osoba ili događaja ostaje nedirnuta. Često je prisutna smanjena potreba za snom, uz periode potpune pasivnosti ili somnolentnosti, a odnos prema novorođenčetu varira od pretjerane (bizarne – psihotične) brige za dijete do toga da ga majka sasvim zanemaruje. Majka se vrlo teško nosi s neznatnim stresorima i frustracijama iz okoline, a u takvim stanjima može počiniti i infanticid (čedomorstvo) ili suicid. 

Od anksioznih poremećaja može se javiti panični poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaj prilagodbe ili opsesivni simptomi koji uključuju ponavljujuće i uznemirujuće misli, a usmjerene su na dijete (npr. da će mu se nešto dogoditi ili da bi ga ona mogla ozlijediti). Uz takve misli mogu se javiti i prisilne radnje koje smanjuju taj strah i napetost (npr. izbjegava se kupanje, mijenjanje pelena ili izlazak iz kuće).

Stav da su poremećaji raspoloženja normalni i uobičajeni tijekom trudnoće i nakon poroda dovode do toga da se ovi poremećaji u velikom broju slučajeva ne prepoznaju i ne liječe. Posebno kada žene koje su zahvaćene ovim poremećajem radi osjećaja krivnje i srama pokušavaju prikriti smetnje i ostaviti dojam kako su sretne radi ostvarenog majčinstva. Dodatan pritisak u njima izaziva strah da bi im se moglo oduzeti dijete.

Ako se ovi poremećaji ne liječe, posljedice do kojih oni dovode nisu samo ozbiljni za majku, već i za dijete i čitavu obitelj, koji također mogu razviti psihičke smetnje. Psihičke smetnje majke negativno utječu na socijalni, intelektualni i emocionalni razvoj djeteta. Majka koja pati od gubitka volje i afektivne praznine ne može dovoljno angažirano brinuti za dijete i zadovoljiti njegove potrebe, uključujući i neprimjerenu skrb što uključuje odlaske na preglede liječniku, neadekvatnu i nedovoljnu prehranu, higijenu, spavanje ili kretanje što može dovesti do usporenog rasta, smanjene težine i drugih posljedica.

U nastanku ovih premećaja važnu ulogu imaju genetski čimbenici, neželjena trudnoća ili osjećaj da je buduća majka nespremna za dijete, nagle hormonalne promjene, disfunkcionalna obitelj, itd.

U prevenciji ovih poremećaja važni su edukacija buduće majke i članova obitelji, savjetovanje i što bolja podrška prije samog poroda. U tom smislu važno je planirati obitelj uz postupnu prilagodbu na nove uloge i prihvaćanje obaveza. Ako su izraženi simptomi blažeg karaktera, tijekom trudnoće i dojenja pokušavaju se izbjegavati lijekovi, a prednost se daje psihoterapiji i suportivnim tehnikama. Primjenjuju se individualna, obiteljska i bračna psihoterapija. No, ponekad su lijekovi ipak neophodni, odnosno izbor metode liječenje i vrste lijeka (ako je potrebno medikamentozno liječenje) ovisi o specifičnostima poremećaja i oboljele osobe. Ako se radi o teškom depresivnom ili psihotičnom poremećaju kod majke koja doji, a liječenje nije moguće bez primjene medikamenata, dojenje će se prekinuti. Jedna od mogućnosti liječenja je i elektrokonvulzivna terapija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?