Psihički poremećaji u trudnoći – 2. dio

Postporođajna (postpartalna ili puerperalna) psihoza javlja se dosta rijetko, no može imati vrlo ozbiljne posljedice.

Postporođajna (postpartalna ili puerperalna) psihoza javlja se dosta rijetko, no može imati vrlo ozbiljne posljedice. Obično se javlja ubrzo nakon poroda (nakon dva do osam tjedana), a psihotični simptomi se razvijaju vrlo brzo, tijekom nekoliko sati ili dana. Bolesnica je obično iznimno zabrinuta, konfuzna, upadnog ponašanja, nepovjerljiva, uz pojavu sumanutih misli koje su najčešće proganjajućeg sadržaja. Mogu se javiti i halucinacije koje se obično odnose na novorođenče (obično vidne halucinacije u kojima se nešto događa s djetetom). Iskrivljeno viđenje realiteta uglavnom je vezano za novorođenče ili oca djeteta, dok percepcija drugih osoba ili događaja ostaje nedirnuta. Često je prisutna smanjena potreba za snom, uz periode potpune pasivnosti ili somnolentnosti, a odnos prema novorođenčetu varira od pretjerane (bizarne – psihotične) brige za dijete do toga da ga majka sasvim zanemaruje. Majka se vrlo teško nosi s neznatnim stresorima i frustracijama iz okoline, a u takvim stanjima može počiniti i infanticid (čedomorstvo) ili suicid. 

Od anksioznih poremećaja može se javiti panični poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj, poremećaj prilagodbe ili opsesivni simptomi koji uključuju ponavljujuće i uznemirujuće misli, a usmjerene su na dijete (npr. da će mu se nešto dogoditi ili da bi ga ona mogla ozlijediti). Uz takve misli mogu se javiti i prisilne radnje koje smanjuju taj strah i napetost (npr. izbjegava se kupanje, mijenjanje pelena ili izlazak iz kuće).

Stav da su poremećaji raspoloženja normalni i uobičajeni tijekom trudnoće i nakon poroda dovode do toga da se ovi poremećaji u velikom broju slučajeva ne prepoznaju i ne liječe. Posebno kada žene koje su zahvaćene ovim poremećajem radi osjećaja krivnje i srama pokušavaju prikriti smetnje i ostaviti dojam kako su sretne radi ostvarenog majčinstva. Dodatan pritisak u njima izaziva strah da bi im se moglo oduzeti dijete.

Ako se ovi poremećaji ne liječe, posljedice do kojih oni dovode nisu samo ozbiljni za majku, već i za dijete i čitavu obitelj, koji također mogu razviti psihičke smetnje. Psihičke smetnje majke negativno utječu na socijalni, intelektualni i emocionalni razvoj djeteta. Majka koja pati od gubitka volje i afektivne praznine ne može dovoljno angažirano brinuti za dijete i zadovoljiti njegove potrebe, uključujući i neprimjerenu skrb što uključuje odlaske na preglede liječniku, neadekvatnu i nedovoljnu prehranu, higijenu, spavanje ili kretanje što može dovesti do usporenog rasta, smanjene težine i drugih posljedica.

U nastanku ovih premećaja važnu ulogu imaju genetski čimbenici, neželjena trudnoća ili osjećaj da je buduća majka nespremna za dijete, nagle hormonalne promjene, disfunkcionalna obitelj, itd.

U prevenciji ovih poremećaja važni su edukacija buduće majke i članova obitelji, savjetovanje i što bolja podrška prije samog poroda. U tom smislu važno je planirati obitelj uz postupnu prilagodbu na nove uloge i prihvaćanje obaveza. Ako su izraženi simptomi blažeg karaktera, tijekom trudnoće i dojenja pokušavaju se izbjegavati lijekovi, a prednost se daje psihoterapiji i suportivnim tehnikama. Primjenjuju se individualna, obiteljska i bračna psihoterapija. No, ponekad su lijekovi ipak neophodni, odnosno izbor metode liječenje i vrste lijeka (ako je potrebno medikamentozno liječenje) ovisi o specifičnostima poremećaja i oboljele osobe. Ako se radi o teškom depresivnom ili psihotičnom poremećaju kod majke koja doji, a liječenje nije moguće bez primjene medikamenata, dojenje će se prekinuti. Jedna od mogućnosti liječenja je i elektrokonvulzivna terapija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?