Psihički sindromi uzrokovani interferonom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Interferon se primjenjuje u liječenju kroničnog hepatitisa C te različitih malignoma.

Tijekom liječenja interferonom mogu se javiti različite nuspojave. Kao najčešća  nuspojava ističe se depresija, no opisani su i drugi sindromi. Nakon početne primjene visokih doza može se javiti akutno konfuzno stanje, dok se depresivni sindrom obično javlja postepeno i polako tijekom liječenja. Kao puno rjeđa komplikacija navodi se manično stanje. Općenito možemo reći da su nuspojave češće prilikom intravenske i intracerebrovaskularne primjene interferona, nego kod subkutane primjene.

Akutno konfuzno stanje karakterizirano je somnolencijom, dezorijentacijom, otežanim govorom, halucinacijama, psihotomotornom usporenošću, a moguća je i pojava parkinsonizma. U liječenju se preporučuju tipični (konvencionalni) i atipični antipsihotici, dok se benzodiazepini ne preporučuju. Tijekom liječenja ovom akutnog stanja važna je ugodna okolina, kao i adekvatan kontakt s medicinskim osobljem što bolesniku pruža osjećaj sigurnosti.

Velik broj istraživanja govori o značajnoj učestalosti pojave depresivnih sindroma kao posljedica primjene interferona, a premda je interferon direktan uzročnik, simptomi ovog depresivnog sindroma ne razlikuju se od velikog depresivnog poremećaja. Ponekad mogu biti prisutni samo određeni depresivni simptomi. Često su prisutni opća slabost, nesanica, gubitak apetita, osjećaj umora i iscrpljenosti. Da li će netko posljedično razviti depresivni sindrom ovisi o premorbidnim čimbenicima (posebno prethodno postojanje nekog psihijatrijskog poremećaja) i trajanju liječenja interferonom.

No, važno je napomenuti da sve navedeno ne isključuje mogućnost liječenja interferonom, posebno ako je raniji psihijatrijski poremećaj u stabilnoj fazi. Usprkos značajnoj učestalosti preporuka nije rutinsko uvođenje antidepresiva jer se time bolesnici samo izlažu mogućim nuspojavama i većem broju medikamenata. Primjena antidepresiva prije nego započne interferonsko liječenje preporučuje se kod bolesnika koji su već ranije bolovali od depresije ili inače imaju visok rizik za razvoj depresivnog poremećaja. U slučaju da su depresivni simptomi udruženi sa suicidalnim mislima, prekida se liječenje interferonom. Od antidepresiva se preporučuju inhibitori ponovne pohrane serotonina te antidepresivi noradrenalinsko-dopaminskog mehanizma djelovanja.

U određenog broja bolesnika moguća je pojava hipomaničnih ili maničnih simptoma (povišeno raspoloženje, osjećaj umora, razdražljivost), a ponekad je moguća pojava i psihotičnih simptoma. U slučaju da se bolesnik već liječi antidepresivima, treba ih hitno ukinuti, a prekida se i liječenje interferonom. Od medikamenata se preporučuju litij, karbamazepin, valproična kiselina, atipični antipsihotici. Zbog mogućih navedenih psihičkih komplikacija kao posljedica liječenja interferonom, važna je procjena psihijatra prije, ali i tijekom terapije interferonom te što ranije započinjanje liječenja navedenih komplikacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijagnoza kaheksije

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kosa

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Kolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]

Smetnje mokrenja

Smetnje mokrenja – dvojna terapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postoje tzv. kombinirani lijekovi za smetnje mokrenja koji se koriste u muškaraca starije životne dobi. Takav primjer je i kombinacija tamsulosina i solifenacina koja objedinjuje dvije aktivne supstance u djelotvornim koncentracijama i to u jednoj tableti. Cilj ovog kombiniranog lijeka je smanjiti opstruktivne, ali istodobno i iritativne tegobe mokrenja koje se često istodobno javljanju u […]

HLA

Molim Vas značenje HLA nalaza

MR vratne kralježnice

MR vratne kralježnice i trnci u ruci – je li tro povezano?

Rak prostate

Rana dijagnostika raka prostate – nacionalni program

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Temeljem preporuka EU od početka veljače 2024. pokrenut je, na inicijativu Ministarstva zdravstva i Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo te stručnog povjerenstva Nacionalni program rane detekcije raka prostate. Program je pokrenut obzirom da je rak prostate treći uzrok smrtnosti od malignih bolesti u muškoj populaciji i time predstavlja javno-zdravstveni problem koji zahtijeva sustavni pristup. Posebni […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]