Shizofrenija

Shizofrenija je kronična i ozbiljna mentalna bolest koja uključuje skupinu poremećaja karakteriziranih promijenjenom percepcijom realiteta, a također uključuje prisustvo halucinacija, deluzija te promijenjeno mišljenje i ponašanje.

Shizofrenija je kronična i ozbiljna mentalna bolest koja uključuje skupinu poremećaja karakteriziranih promijenjenom percepcijom realiteta, a također uključuje prisustvo halucinacija, deluzija te promijenjeno mišljenje i ponašanje. Tijekom vremena oboljela osoba sve više gubi sposobnost normalnog funkcioniranja i brige o sebi. Često se pogrešno misli kako shizofrenija znači podvojenu ili višestruku ličnost. Pojam “shizofrenija” dolazi od grčke riječi “schizo” što znači “podijeliti, cijepati” i “phrenos” što znači “razum, duša”, što bi se moglo prevesti kao “rascjep duše” ili “podijeljeni razum”, a zapravo se odnosi na promjenu i oštećenje uobičajene ravnoteže osjećaja i razmišljanja.
Kod muškaraca shizofrenija se obično javlja u adolescenciji ili u 20-tim godinama, dok kod žena počinje u 20-tim ili ranim 30-tim godinama. Vrlo rijetko se javlja kod djece ili kod osoba starijih od 40 godina.
Simptomi shizofrenije mogu se podijeliti u tri osnovne skupine: pozitivni, negativni i kognitivni.

Pozitivni simptomi predstavljaju prenaglašenost ili distorziju normalnih funkcija. U ovu skupinu simptoma spadaju:

  • halucinacije (kada osoba čuje ili vidi stvari koje ne postoje, odnosno halucinacije mogu uključivati poremećaj unutar bilo kojeg osjeta. Kod shizofrenije su najčešće slušne halucinacije),
  • deluzije (vjerovanja koja nisu utemeljena na stvarnosti i obično uključuju krivu interpretaciju opaženog ili doživljenog),
  • poremećaj mišljenja (teškoće govora i organiziranja misli mogu dovesti do blokade u govoru ili nizanja beznačajnih riječi, što ponekad dovodi do tzv. “salate od riječi”),
  • dezorganizirano ponašanje (vidljivo je kroz čitav niz ponašanja, od djetinjaste neozbiljnosti do nepredvidljive uznemirenosti).

Negativni simptomi odnose se na smanjenje ili gubitak karakteristika normalnih funkcija. Mogu se javiti mjesecima ili godinama prije pojave pozitivnih simptoma.

Uključuju: 

  • gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti,
  • dojam kao da osoba ima manjak osjećaja,
  • smanjenu sposobnost za planiranje ili provođenje aktivnosti,
  • zanemarivanje osobne higijene,
  • povlačenje iz socijalnih kontakata,
  • gubitak motivacije.

Kognitivni simptomi uključuju probleme u mišljenju. Ovi simptomi mogu najviše utjecati na pojavu problema u funkcioniranju kod osoba oboljelih od shizofrenije, jer utječu na sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka i obaveza. Ove osobe mogu imati kognitivne simptome od rođenja, ali se oni mogu i pogoršati kada se poremećaj javi.
Uključuju:

  • probleme s razumijevanjem informacija,
  • otežanu koncentraciju,
  • probleme s pamćenjem.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?