Shizofrenija

Shizofrenija  je duševna bolest sa značajnim kratkotrajnim i dugotrajnim posljedicama za oboljele, njihove obitelji, sustav zdravstvenih usluga i društvo u cjelini.

Ovaj poremećaj izaziva značajnu individualnu patnju kao i često dugotrajnu nesposobnost, što negativno utječe na zaposlenost, a time najčešće i na socijalni status, odnose sa drugima i životno zadovoljstvo uopće.

Liječenje shizofrenije je dugotrajno, a ekonomski gledano, u većini zdravstvenih sustava zauzima prvo mjesto po ukupnoj cijeni, pri čemu treba imati na umu da cijena liječenja ne čini samo cijena lijeka, zdravstvenih usluga, bolničkog liječenja, institucionalnog smještaja, nego ovome treba pridodati i cijenu izgubljene produktivnosti pojedinca i članova njegove obitelji, koju ovaj poremećaj uzrokuje.

Od svih duševnih poremećaja, shizofrenija je povezana s najvećom stigmatizacijom i diskriminacijom. Ove pojave pronalazimo na individualnom planu, u obitelji, zajednici, ali i na nivou donošenja zdravstvene i mentalno zdravstvene politike.

Klinički, shizofrenija predstavlja ozbiljan psihički poremećaj koji utječe na percepciju, mišljenje, afekt i ponašanje. Simptomi shizofrenije se uobičajeno dijele na pozitivne simptome koji uključuju halucinacije i sumanute ideje, katatoniju;  negativne simptome kao što su apatija, gubitak energije, siromaštvo govora, smetnje na planu motivacije i volje, emocionalna zaravljenost, socijalno povlačenje i izolacija;  afektivne simptome kao što su potištenost, osjećaj bezizlaznosti i nerijetko suicidalnost, te kognitivne simptome koji se očituju u poremećaj pažnje, pamćenja ili npr. apstraktnog mišljenja. Iz ovih simptoma rezultira poremećaj funkcioniranja unutar obitelji, na radnom mjestu i u zajednici. Svaki pojedini slučaj shizofrene bolesti ima svoju jedinstvenu kombinaciju simptoma i kliničku prezentaciju.

Sociološki, posljedice shizofrene bolesti kod značajno velikog broja oboljelih dovode do disfunkcionalnosti koja se manifestira kroz nesposobnost za rad, roditeljstvo ili samostalnu brigu o sebi. Polovina bolesnika sa shizofrenijom ocjenjuje se kao nesposobna za rad. Visoka stopa pušenja kod shizofrenih bolesnika, kao i često prisutna slaba briga za sebe isto tako doprinosi njihovom lošem tjelesnom zdravlju. Nesposobnost shizofrenih bolesnika nije samo rezultat bolesti, već i sporednih efekata liječenja, socijalne izolacije, lošeg socioekonomskog statusa, nedostatka smještaja. S ovim problemima suočavaju se službe zaštite mentalnog zdravlja i socijalne službe, a ne treba ni zanemariti niti predrasude povezane s dijagnozom shizofrenije. Povijesno gledajući, mnogi psihijatri i drugi zdravstveni djelatnici imali su pesimističan stav na prognozu shizofrenije, smatrajući je teškom i često progresivnom deteriorirajućom doživotnom bolesti. Ovakav stav objektivno ne nalazi potvrde u istraživanjima i praćenju varijacije, niti na osnovi istraživanja i praćenja toka bolesti. Naime, jedna trećina ljudi sa shizofrenijom se potpuno oporavi, a kod samo deset posto bolesnika dolazi do progresivne deterioracije tokom života. Pritom treba istaknuti da i bolesnici koji nikada ne dožive potpuni oporavak mogu imati prihvatljivu kvalitetu života, ako dobiju adekvatnu podršku i pomoć. Oporavak kod shizofrenije može se desiti u bilo kojem periodu bolesti, čak i poslije mnogo godina.

Neliječeni poremećaj i odgođeno dijagnosticiranje rane shizofrenije povezano je sa sporijim i nepotpunim oporavkom te povećanim rizikom od relapsa u periodu od dvije godine. Uz to, brojni socijalni i ekonomski čimbenici utječu na tijek i dinamiku shizofrene bolesti. Pritom, odnos između incidencije, oporavka, kulturalnih i ekonomskih faktora je mnogo kompleksniji nego jednostavna deprivacija socijalno egzistencijalnog statusa.

Liječenje

U posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do značajnog napretka u liječenju shizofrenije. Stvorena je čitava lepeza novih usluga čiji je cilj umanjivanje simptoma i poboljšanje kvalitete života, kao i restauracija produktivnog života. Liječenje i upotreba usluga obično se dijele po kliničkim fazama bolesti, odnosno liječenje akutne faze, faze stabilizacije, stabilne faze (faze održavanja) i faze oporavka. Optimalno liječenje uključuje neki oblik farmakoterapije, prije svega antipsihoticima u svim fazama poremećaja, najčešće u kombinaciji s različitim psihosocijalnim intervencijama.

Najveći broj istraživanja efikasnosti liječenja u shizofreniji odnosi se na studije farmakoterapije ove bolesti. Noviji lijekovi, koje se često naziva i atipičnim antipsihoticima zbog toga što imaju drugačiji mehanizam djelovanja od svojih prethodnika (konvencionalnih, tipičnih), osim za redukciju pozitivnih simptoma, imaju dobar učinak i na redukciju negativnih simptoma shizofrenije, pa time pružaju nove mogućnosti u liječenju i time unose prognostički optimizam prema ishodu bolesti.

Pravilan terapijski pristup i adekvatan odabir medikacije u liječenju endogenog poremećaja, s efikasnim antipsihotičnim učinkom, jednostavnim doziranjem i povoljnim profilom nuspojava, rezultira specifičnim skladom koji donosi toliko željeni mir u život shizofrenog bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bipolarni poremećaj

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]

Depresivni poremećaj

Učestalost shizofrenije

Megan Brooks Prema epidemiološkim istraživanjima, oko 3.7 milijuna odraslih osoba u SAD-u ima povijest nekog od poremećaja iz spektra shizofrenije – brojka koja je oko dva do tri puta veća nego što se ranije pretpostavljalo, a kako pokazuje prva studija koja je procjenjivala nacionalnu prevalenciju poremećaja iz spektra shizofrenije.   Ovaj je nalaz od „osobite […]

Shizofrenija

Shizofrenija i terapija

Ketogena dijeta

Ketogena prehrana i shizofrenija

Autori Sarnyai, Kraeuter i Palmer objavili su rezultate nedavnog istraživanja o učinkovitosti ketogene prehrane kod pacijenata sa shizofrenijom. Proučavali su narušeni metabolizam glukoze i energije u shizofreniji, što predstavlja podlogu za razmišljanje o prednostima ketogene prehrane.

Psihijatrija

Što je shizofrenija

Većina ljudi psihičke bolesti identificira sa shizofrenijom. To je prava i trajna duševna bolest iz kruga tzv. endogenih psihoza o čijem podrijetlu ili nastanku postoji više teorijskih koncepata (genetski, virusni, upalni…)…

MR mozga

Shizofrenija i MR

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]