Shizofrenija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Shizofrenija  je duševna bolest sa značajnim kratkotrajnim i dugotrajnim posljedicama za oboljele, njihove obitelji, sustav zdravstvenih usluga i društvo u cjelini.

Ovaj poremećaj izaziva značajnu individualnu patnju kao i često dugotrajnu nesposobnost, što negativno utječe na zaposlenost, a time najčešće i na socijalni status, odnose sa drugima i životno zadovoljstvo uopće.

Liječenje shizofrenije je dugotrajno, a ekonomski gledano, u većini zdravstvenih sustava zauzima prvo mjesto po ukupnoj cijeni, pri čemu treba imati na umu da cijena liječenja ne čini samo cijena lijeka, zdravstvenih usluga, bolničkog liječenja, institucionalnog smještaja, nego ovome treba pridodati i cijenu izgubljene produktivnosti pojedinca i članova njegove obitelji, koju ovaj poremećaj uzrokuje.

Od svih duševnih poremećaja, shizofrenija je povezana s najvećom stigmatizacijom i diskriminacijom. Ove pojave pronalazimo na individualnom planu, u obitelji, zajednici, ali i na nivou donošenja zdravstvene i mentalno zdravstvene politike.

Klinički, shizofrenija predstavlja ozbiljan psihički poremećaj koji utječe na percepciju, mišljenje, afekt i ponašanje. Simptomi shizofrenije se uobičajeno dijele na pozitivne simptome koji uključuju halucinacije i sumanute ideje, katatoniju;  negativne simptome kao što su apatija, gubitak energije, siromaštvo govora, smetnje na planu motivacije i volje, emocionalna zaravljenost, socijalno povlačenje i izolacija;  afektivne simptome kao što su potištenost, osjećaj bezizlaznosti i nerijetko suicidalnost, te kognitivne simptome koji se očituju u poremećaj pažnje, pamćenja ili npr. apstraktnog mišljenja. Iz ovih simptoma rezultira poremećaj funkcioniranja unutar obitelji, na radnom mjestu i u zajednici. Svaki pojedini slučaj shizofrene bolesti ima svoju jedinstvenu kombinaciju simptoma i kliničku prezentaciju.

Sociološki, posljedice shizofrene bolesti kod značajno velikog broja oboljelih dovode do disfunkcionalnosti koja se manifestira kroz nesposobnost za rad, roditeljstvo ili samostalnu brigu o sebi. Polovina bolesnika sa shizofrenijom ocjenjuje se kao nesposobna za rad. Visoka stopa pušenja kod shizofrenih bolesnika, kao i često prisutna slaba briga za sebe isto tako doprinosi njihovom lošem tjelesnom zdravlju. Nesposobnost shizofrenih bolesnika nije samo rezultat bolesti, već i sporednih efekata liječenja, socijalne izolacije, lošeg socioekonomskog statusa, nedostatka smještaja. S ovim problemima suočavaju se službe zaštite mentalnog zdravlja i socijalne službe, a ne treba ni zanemariti niti predrasude povezane s dijagnozom shizofrenije. Povijesno gledajući, mnogi psihijatri i drugi zdravstveni djelatnici imali su pesimističan stav na prognozu shizofrenije, smatrajući je teškom i često progresivnom deteriorirajućom doživotnom bolesti. Ovakav stav objektivno ne nalazi potvrde u istraživanjima i praćenju varijacije, niti na osnovi istraživanja i praćenja toka bolesti. Naime, jedna trećina ljudi sa shizofrenijom se potpuno oporavi, a kod samo deset posto bolesnika dolazi do progresivne deterioracije tokom života. Pritom treba istaknuti da i bolesnici koji nikada ne dožive potpuni oporavak mogu imati prihvatljivu kvalitetu života, ako dobiju adekvatnu podršku i pomoć. Oporavak kod shizofrenije može se desiti u bilo kojem periodu bolesti, čak i poslije mnogo godina.

Neliječeni poremećaj i odgođeno dijagnosticiranje rane shizofrenije povezano je sa sporijim i nepotpunim oporavkom te povećanim rizikom od relapsa u periodu od dvije godine. Uz to, brojni socijalni i ekonomski čimbenici utječu na tijek i dinamiku shizofrene bolesti. Pritom, odnos između incidencije, oporavka, kulturalnih i ekonomskih faktora je mnogo kompleksniji nego jednostavna deprivacija socijalno egzistencijalnog statusa.

Liječenje

U posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do značajnog napretka u liječenju shizofrenije. Stvorena je čitava lepeza novih usluga čiji je cilj umanjivanje simptoma i poboljšanje kvalitete života, kao i restauracija produktivnog života. Liječenje i upotreba usluga obično se dijele po kliničkim fazama bolesti, odnosno liječenje akutne faze, faze stabilizacije, stabilne faze (faze održavanja) i faze oporavka. Optimalno liječenje uključuje neki oblik farmakoterapije, prije svega antipsihoticima u svim fazama poremećaja, najčešće u kombinaciji s različitim psihosocijalnim intervencijama.

Najveći broj istraživanja efikasnosti liječenja u shizofreniji odnosi se na studije farmakoterapije ove bolesti. Noviji lijekovi, koje se često naziva i atipičnim antipsihoticima zbog toga što imaju drugačiji mehanizam djelovanja od svojih prethodnika (konvencionalnih, tipičnih), osim za redukciju pozitivnih simptoma, imaju dobar učinak i na redukciju negativnih simptoma shizofrenije, pa time pružaju nove mogućnosti u liječenju i time unose prognostički optimizam prema ishodu bolesti.

Pravilan terapijski pristup i adekvatan odabir medikacije u liječenju endogenog poremećaja, s efikasnim antipsihotičnim učinkom, jednostavnim doziranjem i povoljnim profilom nuspojava, rezultira specifičnim skladom koji donosi toliko željeni mir u život shizofrenog bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Shizofrenija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Shizofrenija

Shizofrenija i terapija

Shizofrenija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Shizofrenija

Shizofrenija i MR

Bipolarni poremećaj

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice