Shizofrenija 2. dio

Shizofrenija zahvaća oko 1% populacije, a budući da se radi o kroničnoj i progresivnoj bolesti, ima značajnu ulogu u općem morbiditetu.

Shizofrenija zahvaća oko 1% populacije, a budući da se radi o kroničnoj i progresivnoj bolesti, ima značajnu ulogu u općem morbiditetu. Prvi, prodromalni simptomi se obično pojavljuju u kasnijoj adolescenciji u vidu povlačenja u sebe, socijalne izolacije, interesa za neke bizarne kultove i slično.
Oko petine bolesnika nakon prve epizode bolesti ima dobru prognozu, odnosno nema drugih epizoda niti daljnih oštećenja ličnosti i funkcioniranja. Većina bolesnika ima multiple epizode. Oko 35% doživi nekoliko epizoda bez oštećenja u periodima između epizoda, oko 10% ima veći broj epizoda između kojih postoji značajan stupanj oštećenja ličnosti i funkcioniranja, a 35% osoba doživi niz epizoda s progresivnim stupnjem oštećenja.

Na lošu prognozu bolesti upućuju podmuklo pojavljivanje simptoma, ranije postojanje psihijatrijskih bolesti, povijest ranijeg nasilnog ponašanja, produljeno trajanje prve shizofrene epizoda, emocionalna zaravnjenost, socijalno povlačenje, loše psihoseksualno funkcioniranje, itd.
Unatoč brojnim studijama o uzrocima shizofrenije, njezina etiologija do  danas nije u potpunosti razjašnjena.
Kod muškaraca se najčešće javlja u dobi od 20 do 25 godina, a kod žena između 25-te i 30-te godine.

Ako član obitelji boluje od shizofrenije, veća je vjerojatnost genetskog nasljeđivanja. Studije jednojajčanih blizanaca su pokazale da ako jedan blizanac ima shizofreniju, drugi će imati 14% vjerojatnosti da će također oboljeti od shizofrenije tijekom života, dok je kod dvojajčanih blizanaca ta vjerojatnost čak 50%. U nedavno provedenim studijama otkrivena su područja na kromosomu 15, 1, 22, 12 i 16 koja bi mogla biti povezana s nastankom bolesti jer se radi o genima koji su uključeni u rast i razvoj moždanih stanica. Iako svi ljudi posjeduju neke od gena za koje se pretpostavlja da su povezani s razvojem shizofrenijom, oni nisu prisutni u tolikom broju da se bolest razvije ili nisu bili prisutni vanjski poticaji koji bi doveli do razvoja bolesti.
Neki istraživači upućuju na važnost obiteljskog okruženja u nastanku bolesti. Obitelji u kojima se češće javljaju relapsi bolesti naziva se okruženje s visokom ekspresijom emocija, a pri tome se misli na okolinu koja bolesniku upućuje brojne negativne kritike, pretjerani angažman određenih članova obitelji, izraženu hostilnost i više od 35 sati tjedno kontakta “licem u lice”.
Novija istraživanja također upućuju na ulogu ranog perinatalnog oštećenja mozga što se posebno manifestira tijekom ili nakon adolescencije, odnosno u periodu razvoja mozga. Uzroci su obično trauma tijekom poroda i intrauterina infekcija virusima. 

Neuroimunološka istraživanja ističu važnost infekcije retrovirusima, infekcije neurotropnim virusom koja može dovesti do direktnih oštećenja ili dugoročnih promjena u središnjem živčanom sustavu, promjena stanične strukture i posljedičnog razvoja autoimune reakcije organizma. Isto tako se ističe mogućnost oštećenja mozga fetusa majki koje su tijekom drugog tromjesečja trudnoće bile zaražene virusom influenze. Neka istraživanja upućuju na mogućnost povezanosti s pobolom majki od ospica, varičela zostera, poliomijelitisa i nekih drugih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Glavić penisa

Molim Vas savjet za osjetljivost glavića penisa

Aklavarija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Bubreg

Molim Vas da mi protumačite nalaz CT-a abdomena

Djeca

Krv u stolici kod djece

Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]