Shizofrenija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Shizofrenija je kronična bolest i spada prema nekim istraživanjima u petnaest najčešćih bolesti koje uzrokuju disabilitet. To je bolest koja zahvaća sve slojeve ličnosti, misli, emocije, ponašanje, socijalno i radno funkcioniranje.

Veliki broj bolesnika kojima je dijagnosticirana shizofrenija trajno pate od nekih simptoma unatoč uzimanju farmakoterapije. Taj se broj prema nekim istraživanjima kreće između 10 i 60 posto. Veliki broj bolesnika vrlo brzo nakon hospitalizacije prestaju s uzimanjem lijekova zbog nuspojava ili jednostavno zbog ne prihvaćanja bolesti.

Često niti obitelji ili skrbnici, udomitelji, ne razumiju bolest i potrebu stalnog liječenja. To sve dovodi do socijalne izoliranosti shizofrenih bolesnika, lošeg materijalnog statusa i nekvalitetnog života. U prošlosti su shizofreni bolesnici stavljani u okove i u tamnice. Danas srećom više nije tako, ali i dalje je teško prihvatiti da boluješ od shizofrenije, kako pacijentima tako i obiteljima.

Kompleksna simptomatika shizofrenije zahtijeva kompleksnu i učinkovitu terapiju.

POZITIVNI SIMPTOMI

  • Halucinacije
  • Sumanute ideje
  • Neorganizirani govor
  • Neorganizirano ponašanje

NEGATIVNI SIMPTOMI

  • Avolicija
  • Alogija
  • Anhedonija
  • Poteškoće u koncentraciji
  • Povlačenje iz društvenog života

KOGNITIVNI SIMPTOMI

  • Poremećaj pažnje
  • Poremećaj pamćenja
  • Poremećaj apstraktnog mišljenja

SIMPTOMI RASPOLOŽENJA

  • Neraspoloženje
  • Suicidalne primisli
  • Osjećaj bezizlaznosti

AGRESIVNI SIMPTOMI

  • Hostilnost
  • Bijes

Otkrićem antipsihotika  položaj shizofrenih bolesnika se poboljšava, očekivanja u izlječenje su sve veća. Antipsihotici su se u početku koristili za liječenje akutne psihoze, a sada i za prevenciju relapsa bolesti, bilo kao oralni pripravci ili kao dugodjelujući intramuskularni preparati. Očekivanja od farmakoterapije su i  danas velika ne samo među pacijentima, nego i među psihijatrima.

Ipak uvjerenje da će se lijekovima izliječiti ili barem ukloniti svi simptomi shizofrenije se s vremenom pokazalo neutemeljeno. Unatoč značajnom napretku, još je puno izazova u liječenju shizofrenije.

Poseban izazov za psihijatre je izabrati odgovarajući antipsihotik za pacijenta. Naime treba voditi računa o  metaboličkim nuspojavama (dobivanju na težini, dijabetesu), ekstrapiramidnim  nuspojavama (akatizija, diskinezija, distonija), kardiovaskularnim nuspojavama  (produženje QT intervala), hormonalnim nuspojavama (porast prolaktina) i svim drugim smetnjama i neugodnim iskustvima pacijenta, koji možda u početku i ne žele reći liječniku.

Preporučljivo je prije početka liječenja: izmjeriti tjelesnu težinu, opseg struka, puls i tlak, vrijednosti glukoze, vrijednosti lipida, razina prolaktina, zabilježiti bilo kakve poremećaje pokreta, snimiti EKG, razgovarati s pacijentom o nuspojavama koje se mogu podnijeti.

Danas postoje više vrsta antipsihotika, ali niti najučinkovitiji lijek nije dovoljno dobar ako ga pacijent ne uzima. To je možda i najveći izazov u liječenju shizofrenije.

Usprkos svemu naučenom, novim lijekovima i spoznajama, genskim mapama i receptorima, neurotransmiterima, kao da se zaboravlja da jednostavno   slušanje bolesnika i empatiziranje njegovog stanja pomaže u njegovom izlječenju. Ljudski odnos može djelovati liječidbeno i  ključni element u liječenju je terapijski odnos koji stvaraju liječnik i bolesnik.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Shizofrenija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Shizofrenija

Shizofrenija i terapija

Shizofrenija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Kongenitalne malformacije

Utjecaj ranih životnih čimbenika na rizik za razvoj shizofrenije i bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Istraživanje autora Robinson, Ploner, Leone, Lichtenstein, Kendler i Bergen koje je objavljeno 2023. godine u časopisu Schizophrenia Bulletin odnosi se na hipotezu kako shizofrenija i bipolarni poremećaj imaju zajedničke genetske rizične čimbenike i kliničke simptome, no usprkos tome u kojoj su im mjeri okolišni čimbenici zajednički, još uvijek nije dobro poznato. Autori ovog istraživanja istražili su […]

MR mozga

Shizofrenija i MR

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Kako doći do psihijatrice

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]