Shizofrenija

Shizofrenija je kronična bolest i spada prema nekim istraživanjima u petnaest najčešćih bolesti koje uzrokuju disabilitet. To je bolest koja zahvaća sve slojeve ličnosti, misli, emocije, ponašanje, socijalno i radno funkcioniranje.

Veliki broj bolesnika kojima je dijagnosticirana shizofrenija trajno pate od nekih simptoma unatoč uzimanju farmakoterapije. Taj se broj prema nekim istraživanjima kreće između 10 i 60 posto. Veliki broj bolesnika vrlo brzo nakon hospitalizacije prestaju s uzimanjem lijekova zbog nuspojava ili jednostavno zbog ne prihvaćanja bolesti.

Često niti obitelji ili skrbnici, udomitelji, ne razumiju bolest i potrebu stalnog liječenja. To sve dovodi do socijalne izoliranosti shizofrenih bolesnika, lošeg materijalnog statusa i nekvalitetnog života. U prošlosti su shizofreni bolesnici stavljani u okove i u tamnice. Danas srećom više nije tako, ali i dalje je teško prihvatiti da boluješ od shizofrenije, kako pacijentima tako i obiteljima.

Kompleksna simptomatika shizofrenije zahtijeva kompleksnu i učinkovitu terapiju.

POZITIVNI SIMPTOMI

  • Halucinacije
  • Sumanute ideje
  • Neorganizirani govor
  • Neorganizirano ponašanje

NEGATIVNI SIMPTOMI

  • Avolicija
  • Alogija
  • Anhedonija
  • Poteškoće u koncentraciji
  • Povlačenje iz društvenog života

KOGNITIVNI SIMPTOMI

  • Poremećaj pažnje
  • Poremećaj pamćenja
  • Poremećaj apstraktnog mišljenja

SIMPTOMI RASPOLOŽENJA

  • Neraspoloženje
  • Suicidalne primisli
  • Osjećaj bezizlaznosti

AGRESIVNI SIMPTOMI

  • Hostilnost
  • Bijes

Otkrićem antipsihotika  položaj shizofrenih bolesnika se poboljšava, očekivanja u izlječenje su sve veća. Antipsihotici su se u početku koristili za liječenje akutne psihoze, a sada i za prevenciju relapsa bolesti, bilo kao oralni pripravci ili kao dugodjelujući intramuskularni preparati. Očekivanja od farmakoterapije su i  danas velika ne samo među pacijentima, nego i među psihijatrima.

Ipak uvjerenje da će se lijekovima izliječiti ili barem ukloniti svi simptomi shizofrenije se s vremenom pokazalo neutemeljeno. Unatoč značajnom napretku, još je puno izazova u liječenju shizofrenije.

Poseban izazov za psihijatre je izabrati odgovarajući antipsihotik za pacijenta. Naime treba voditi računa o  metaboličkim nuspojavama (dobivanju na težini, dijabetesu), ekstrapiramidnim  nuspojavama (akatizija, diskinezija, distonija), kardiovaskularnim nuspojavama  (produženje QT intervala), hormonalnim nuspojavama (porast prolaktina) i svim drugim smetnjama i neugodnim iskustvima pacijenta, koji možda u početku i ne žele reći liječniku.

Preporučljivo je prije početka liječenja: izmjeriti tjelesnu težinu, opseg struka, puls i tlak, vrijednosti glukoze, vrijednosti lipida, razina prolaktina, zabilježiti bilo kakve poremećaje pokreta, snimiti EKG, razgovarati s pacijentom o nuspojavama koje se mogu podnijeti.

Danas postoje više vrsta antipsihotika, ali niti najučinkovitiji lijek nije dovoljno dobar ako ga pacijent ne uzima. To je možda i najveći izazov u liječenju shizofrenije.

Usprkos svemu naučenom, novim lijekovima i spoznajama, genskim mapama i receptorima, neurotransmiterima, kao da se zaboravlja da jednostavno   slušanje bolesnika i empatiziranje njegovog stanja pomaže u njegovom izlječenju. Ljudski odnos može djelovati liječidbeno i  ključni element u liječenju je terapijski odnos koji stvaraju liječnik i bolesnik.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]