Sindrom izgaranja

Sindrom izgaranja (“burn-out” sindrom) stanje je psihičke, emocionalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i prolongiranim stresom, odnosno odgođeni odgovor.

Sindrom izgaranja (“burn-out” sindrom) stanje je psihičke, emocionalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i prolongiranim stresom, odnosno odgođeni odgovor na različite kronične stresne događaje na radnom mjestu. To je stanje psihičke i emocionalne iscrpljenosti koje posljedično dovodi do smanjenja produktivnosti na poslu. Neusklađenost ideja, zadataka i ciljeva, u pokušaju usklađivanja i izvršavanja dovodi do izrazite iscrpljenosti. Ako se ne uspije u toj nakani, javlja se tenzija i nezadovoljstvo te  konačno sindrom izgaranja.

Simptomi sindroma izgaranja su nesanica, učestalo buđenje, osjećaj iscrpljenosti uz smanjenu radnu efikasnost, umor, malaksalost, glavobolja, želučane tegobe, bol u leđima, razdražljivost, eksplozivnost, nervoza, potištenost, osjećaj beznađa i gubitka, pesimizam, narušen odnos s kolegama. Kao glavne karakteristike ističu se depersonalizacija, emocionalna iscrpljenost i gubitak radne sposobnosti. Depersonalizaciju obilježava ciničan i negativan odnos prema prema klijentima, uz postupno distanciranje od njih i radnih kolega. Razvija se nestrpljivost, gubitak interesa. Zbog prevelike opterećenosti poslom razvija se emocionalna iscrpljenost, a prati ju i tjelesna iscrpljenost. Javlja se osjećaj gubitka snage, ali i volje za radom. Gubitak radne sposobnosti javlja se zbog osjećaja osobe da gubi kompetentnost i postaje neuspješna.

Sindrom izgaranja ima nekoliko faza:

  1. Faza medenog mjeseca – osoba je vesela zbog posla, entuzijastična, osjeća se ispunjeno. 
  2. Realnost – primjećuju se nesavršenosti, zadataka ima sve više i sve su teži. Osoba se sve više trudi i radi sve napornije, no prisutan je osjećaj razočaranosti, nezadovoljstva i frustriranosti. 
  3. Faza razočaranja – javlja se osjećaj umora, nervoze, ljutnje, kritičnost prema kolegama i nadređenima, promjene tjelesne težine i smetnje spavanja. Sve je izraženija depresija i anksioznost te učestalo obolijevanje. 
  4. Faza alarma – prevladava iscrpljenost, osjećaj stalnog neuspjeha, gubitak samopouzdanja, osjećaj nesposobnosti da se išta promijeni.

Prilikom suočavanja s ovim problemom važno je sljedeće:

  1. Identicificirati postojanje sindroma – prepoznati stresore u radnom okruženju, uočiti kako su stresori povezani sa sindromom izgaranja te njihovu povezanost s depresivnim i anksioznim smetnjama.
  2. Pronaći način nošenja s ovim sindromom.
  3. Pokušati izbjeći razvoj ovog sindroma.
  4. Oporavak od sindroma.

U liječenju ovog sindroma primjenjuje se psihoterapija i savjetovanje, osobito u fazi kada se pojave negativni odnosi s kolegama, depersonalizacija, distanciranje, emocionalna iscrpljenost, povlačenje u sebe i gubitak radne sposobnosti. Posebno je važno uzeti u obzir stresore koji su doveli do razvoja ovog sindroma.

Preporučuje se usvajanje zdravih stilova života, uključujući zdraviju i redovitu prehranu, smanjivanje ili izbacivanje konzumacije nikotina, kofeina i šećera, bavljenje tjelesnom aktivnošću, dovoljno vremena za san i odmor, izbaciti aktivnosti koje nisu nužne, a predstavljaju opterećenje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Hormonski disbalans

Je li moguće da je jedan jajnik uvećan zbog hormonskog disbalansa?

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Ejakulacija

Zašto mi kasni menstruacija?

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]