Sindrom kroničnog umora

Sindrom kroničnog umora je bolest koja izaziva slabost i iscrpljenost kod osobe, a dotičnoj ne pomaže odmaranje ili prospavane noći. Značajan broj slučajeva počinje nekoliko mjeseci nakon snažnog stresa.

Sindrom kroničnog umora je bolest koja izaziva slabost i iscrpljenost kod osobe, a dotičnoj ne pomaže odmaranje ili prospavane noći. Značajan broj slučajeva počinje nekoliko mjeseci nakon snažnog stresa.

Abnormalno jaka stresna reakcija organizma možda je ključna za nastanak kroničnog umora. Kad je organizam pod stresom, krhkiji je i slabiji, pa ga svaki slijedeći udarac može dovesti u kronično bolesno stanje. Ne postoji klinički znak ili laboratorijski test kojim se dokazuje sindrom kroničnog umora.

Najčešći dijagnostički kriteriji:

  • pojava neobjašnjivog tjelesnog umora neovisnog o naporu, koji se bitno ne popravlja odmorom
  • smanjena koncentracija i loše pamćenje
  • san koji ne donosi odmor ili osvježenje
  • mišićna bol
  • bol u više zglobova
  • glavobolja
  • česte upale grla
  • bolni limfni čvorovi na vartu ili pod pazuhom

Pacijenti pate od tjelesna slabosti, , niskog tlaka, nesnice i potištenosti. Neki pacijanti imaju kronično povećanu temperaturu .

Česti čimbenici koji pridonose nastajanju ovog stanja su genetski i psihološki uzročnici, razne infekcije, te dulja izloženost djelovanju otrovnih tvari, a stres ima ulogu ubrzavanja kronične iscrpljenosti. Simptomi su dugotrajni, traju mjescima ili godinama.

U liječenju se koriste lijekovi protiv bolova, antidepresivi, psihoterapija i tjelovježba. Antidepresivi su sredstva za postizanje ravnoteže moždane kemije koja aktiviraju živčani sustav i dižu otpornost na stres.

Isto tako i promjena načina života može pomoći, a to obuhvaća

  • redovito planiranje tjelovježbe,
  • tehnike koje oslobađaju od stresa,
  • zdrava prehrana, izbjegavanje teških jela, alkohola i kofeina.

Psihoterapija je važna zbog emocionalne podrške i hrabrenja, dok postupno vježbanje može pomoći pacijentu da se malo-pomalo vrati aktivnostima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Aklavarija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ergometrija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Granični poremećaj u obitelji – molim savjet

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]