Skupina upalnih bolesti štitnjače

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Štitna žlijezda (štitnjača, lat. glandula thyreoidea), endokrina žlijezda, nalazi se na prednjoj strani vrata, ispod grkljana. Leptirastog je oblika, sliči na slovo H sa stanjenim.

Štitna žlijezda

Štitna žlijezda (štitnjača, lat. glandula thyreoidea), endokrina žlijezda, nalazi se na prednjoj strani vrata, ispod grkljana. Leptirastog je oblika, sliči na slovo H sa stanjenim prednjim dijelom, isthmus, koji leži ispred dušnika, i dva režnja, koji leže postranično uz dušnik i grkljan. Štitasta žlijezda je teška tridesetak grama.

Glavni hormoni štitaste žlijezde su- tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Pod nadzorom hipofize (hormon – TSH) i hipotalamusa (hormon – TRH) štitasta žlijezda izlučuje T4 uz autoregulaciju pa se izlučivanje aktivira čim se smanji razina tog hormona u krvi.

T3 i T4 reguliraju intenzitet metabolizma u tijelu. Pri manjku hormona bazalni se metabolizam smanjuje 40%. Uz ta dva hormona štitasta žlijezda izlučuje i kalcitonin, hormon koji sudjeluje u regulaciji koncentracije kalcijevih iona u tjelesnim tekućinama.

Za sintezu hormona štitaste žlijezde potreban je jod. Jod dobivamo uglavnom iz hrane. Dovoljna količina joda je oko 50 mg godišnje.

Ako štitna žlijezda izlučuje premalo hormona, inhibicija hipofize i hipotalamusa bit će smanjena pa će se poticanje štitaste žlijezde povećati. To se, na primjer, događa u slučajevima gušavosti kojoj je uzrok nedostatka joda u hrani. U takvim okolnostima štitasta žlijezda ne može proizvoditi dostatnu količinu hormona pa hipofiza izlučuje mnogo TSH, a tkivo se štitaste žlijezde znatno povećava.

Tireoiditisi su heterogena skupina upalnih bolesti štitnjače.

Subakutni granulomatozni tireoiditis

Subakutni granulomatozni tireoiditis (De Quervainov tireoiditis) upala je štitnjače nepoznate etiologije u kojoj dolazi do granulomatzone reakcije s multinuklearnim divovskim stanicama.

Radi se o upali štitnjače kojoj, u pravilu, prethodi virusna infekcija gornjeg dijela respiratornog sustava. Vodeći simptom je, zapravo, bolnost štitnjače, odnosno u vratu koja se, karakteristično, premješta s jedne strane na drugu, može se širiti u čeljust, uši, a pojačava se gutanjem i okretanjem glave. Štitnjača postaje sve osjetljivijom na palpaciju, osoba obično razvije subfebrilne temperature, izražen je umor, prostracija, a najčešće se javlja u „kasno“ ljeto i jesen.

Upala uzrokuje pojačanu destrukciju parenhima što se očituje kliničkom simptomatologijom tireotoksikoze a ne hipertireoze jer nema pojačane produkcije hormona. Uz kliničku sliku, anamnezu, laboratorijske nalaze u dijagnostici nam pomaže UZV štitnjače( izrazita hipoehogenost), scintigrafija štitnjače (izostanak akumulacije radiojodida) i citopunkcija. (granulomatozna upala s orijaškim stanicama).

Tireotoksikoza

Tireotoksikoza je obično reverzibilna, no ako se radi o opsežnoj destrukciji folikula perzistira i trajna hipotireoza koja zahtjeva supstituciju. Prognoza bolesti ovisi o ranoj dijagnozi i liječenju; visokim dozama acetilsalicilne kiseline, a u težim slučajevima primjenjuje se i glukokortikoidna terapija. Ovisno o izraženosti tireotoksikoze često su potrebiti beta blokatori i sedativi, dok  primjena tireostatske terapije nije korisna, već  naprotiv precipitira kasniji razvoj trajne hipotireoze.

Važnost rane dijagnoze i liječenja ponajprije leži u baš u činjenici da je kod DeQuarvainog tireoiditisa, s obzirom da se radi o tireotoksikozi bez hipertireoze, za razliku od autoimune hipertireoze i toksične nodozne strume, primjena tireostatika kontraindicirana, te se ne bi smjelo zamijeniti ove, patofiziološki i klinički, različite entitete.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Upalne bolesti crijeva

Upalne bolesti crijeva

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Upalna bolest crijeva (UBC) je kronična, neizliječiva, imunološki posredovana upalna bolest probavne cijevi. Oboljeli od UBC se, vrlo često, moraju nositi sa dugotrajnom i kompliciranom bolešću koja izrazito degradira kvalitetu života, s pervazivnim simptomima koji ometaju rad, društvene odnose i životne aktivnosti. Razlikujemo dva osnovna oblika bolesti: ulcerozni kolitis (UC) i Crohnova bolest (CB). Dok […]

Henoch–Schönleinova purpura

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Dermatolog

Crvenilo oko usta

Štitnjača

Gravesova bolest

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Hrana

Svi neprijatelji štitnjače – od hrane do spojeva iz okoliša

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Tvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na stručnom skupu, a koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima,  koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a povezan […]

Upala

Bakteriološki nalaz – treba li terapija?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]