Stabilizatori raspoloženja i BAP

Još su donedavno (20.st) litijeve soli tvorile temelj terapije i stabilizacije bipolarnog afektivnog poremećaja (osim kod nuspojava ili rezistencije kad su antiepileptici eventualno antipsihotici i antidepresivi činili terapijsku alternativu).

No, u prevenciji relapsa bipolarnog afektivnog poremećaja i novih epizoda poremećaja kao i u poboljšanju kvalitete života bolesnika kao najvažnijeg cilja terapije održavanja u posljednjih petnaestak godina dolazi do značajne konceptualne promjene.

Najpoznatiji terapijski algoritmi danas prepoznaju presudnu ulogu nekolicine čimbenika; stabilizatora raspoloženja (tipa A i tipa B – gdje je tip A djelotvorniji kod maničnog ispoljavanja poremećaja, a tip B kod depresivnog); raznih oblika socipsiholoških intervencija te grupa samopomoći. Uz to danas dostupnost velikog broja djelotvornih stabilizatora raspoloženja sa specifičnim učincima koja korelira s novijim terapijskim konceptima omogućavaju sve bolju stabilizaciji bolesnika te prevenciju novih epizoda, bilo depresivnih, bilo maničnih, čime dolazimo do pozicije s koje govorimo kako su hospitalizacije postale načelno rezervirane samo za prve epizode bipolarnog poremećaje (jer bi se u protivnom radilo o nepridržavanju predviđenog psihofarmakoterapijskog protokola i/ili zloupotrebi supstanci, droge i/ili alkohola).

Ciljevi faze stabilizacije ili terapije održavanja

Ciljevi terapije održavanja su svakako prevencija relapsa (terapijom održavanja u užem smislu te profilaktičkom psihofarmakoterapijom) te prevencija novih epizoda nakon što je uspostavljena dugotrajna i stabilna remisija.

U tome se oslanjamo na stabilizatore raspoloženja koji su temelj strategije održavanja i stabilizacije te je njihov učinak nedvojben (ponekad prema kliničkoj slici u obzir dolazi primjena antpsihotika, antidepresiva, hipnotika i anksiolitika).

Izbor stabilizatora raspoloženja

Izbor ovisi o dominantnom polu bolesti koji prevladava u kliničkoj slici, budući da se većina psihofarmaka pokazala efikasnija u prevenciji određenog pola (izuzev kvetiapina). U praksi je česta i opravdana kombinirana farmakoterapija.

  • kvetiapin – dokazana efikasnost monoterapije kvetiapinom u prevenciji i maničnih i depresivnih epizoda;
  • olanzapin, litij, valproat – bolja prevencija manije nego depresije;
  • risperidon, Aripiprazol- efikasni u prevenciji manije, ali ne i depresije;
  • lamotrigin – efikasan u prevenciji depresije, nije dokazana učinkovitost  prevenciji manije.

Načela terapije održavanja

  • Spominjani poremećaj predstavlja heterogenu skupinu psihopatoloških fenomena pa na umu treba imati što veći interindividualni specifikum da bi optimalizirala strategija liječenja.
  • Tijekom faze stabilizacije bolesnika uz ublažavanje i otklanjanje simptoma bolesti neophodno je pokušavati unaprijediti i opće stanje bolesnika.
  • Poznavanjem te eliminacijom ili ublažavanjem faktora koji nepovoljno utječu na stav bolesnika prema propisanoj terapiji održavanja moguće je izbjeći ili bitno smanjiti neželjeni i prijevremeni prekid terapije čiji ishod biva nova epizoda poremećaja.
  • Kad je remisija potpuna i stabilna, što po mnogim autorima znači poboljšanje koje traje dva mjeseca, smanjivanjem doze pojedinih lijekova i postepenim isključivanjem nekih treba težiti ka monoterapiji kao idealu.
  • U situacijama rizika od destabilizacije ili zbog postojanja rezidualnih simptoma racionalnom kombinacijom  više lijekova,  primarno već spomenutih antipsihotika i antidepresiva može se bitno i brzo poboljšati  i održati stabilnost bolesnika.
  • Dodatna pažnja je potrebna  kod rizika od razvoja metaboličkog sindroma, dijabetesa ili neke koronarne bolesti, posebno ako one već postoje. Tada je opravdano uzimanje topiramata kao i držanje na umu činjenice da lamotrigin u terapiji održavanja bitno reducira recidiv alkoholizma, a  time i mogućnost pojave relapsa samog poremećaja.

Opća opažanja o terapiji održavanja

1. Dojam je da je psihofarmakoterapija utjecala na prirodni tijek i razvoj bipolarnog afektivnog poremećaja pa su pojedine epizode skraćene i ublažene. No istovremeno su skraćene i epizode remisija pa u velikog broja oboljelih dolazi u praćenom periodu do povećanog broja, bilo maničnih, bilo depresivnih epizoda ( u pojedinim slučajevima dolazi do tzv. rapid cycling ili brzih izmjena s više od četiri epizode godišnje). Bolesnici takvih karakteristika nepovoljno terapijski odgovaraju samo na litij pa se povoljan terapijski odgovor postiže kombinacijom litija, valproata ili lamotrigina.

Prevencija i poznavanje faktora za suicid koji je često pratitelj bipolarnog afektivnog poremećaja izuzetno je važna, i to:

  • Primarnog faktora (psihijatrijskog) kao komorbiditeta drugog psihijatrijskog poremećaja,  prethodnih suicidalnih pokušaja,  suicida u porodici)
  • Sekundarnog faktora (psihološkog) kao posljedice  traumatskog događaja u djetinjstvu, nezaposlenosti ili gubitka posla, socijalne izolacije, slabe porodične i socijalne podrške,  nedavnog i ozbiljno negativnoga životna događaja,  pušenja.
  • Tercijarnog faktora (demografskog) kao npr. muški spol, adolescentna dob i mlađi muškarci, starija dob kod oba spola, godišnja doba (osobito proljeće), predmenstruacijski period kod žena.

Brojne kliničke studije pokazale su manji rizik od suicida tijekom liječenja litijem, dok je djelotvornost antikonvulziva manje poznata pa je kod bolesnika sa visokim suicidalnim rizikom preporučljiva kombinacija litija i klozapina uz druge lijekove, stabilizatore i slično, ukoliko je potrebno.

2. Trajanje terapije održavanja je otvoreno pitanje. Slaganje postoji samo kod litija i prevladavajući je stav da je njegovo uzimanje uglavnom doživotno, i to ako se ne pojave kontraindikacije ili ozbiljnije nuspojave. Puno manje slaganja je kod trajanje terapije održavanja stabilizatorima raspoloženja gdje je ponekad moguće provoditi i diskontinuiranu produženu terapiju uz kontinuirani psihijatrijski nadzor. Iako su potrebne  doze u održavanju manje uspoređujemo li ih sa onima u akutnoj fazi bolesti  praksa govori da se održavanje izvodi sa istim dozama što dovodi do nepotrebnih nuspojava. Ovdje svakako treba istaknuti i dodati  izuzetnu važnost psihoedukacije bolesnika i njihovih obitelji te ozbiljnu i dugotrajnu psihoterapiju, a kao dodatna nespecifična terapija trenutno je u fokusu omega 3 masna kiselina u dozi od dva grama dnevno gdje se u depresivnih bolesnika postiže primjetno poboljšanje.

Neke posebnosti terapije održavanja očituju se u karakteristikama «respondera» (tijek bolesti, obiteljska anamneza, komorbiditet  i klinička slika na dugotrajno liječenje kao i kliničkim prediktorima terapijskog odgovora na pojedine stabilizatore raspoloženja)

Budući je terapija održavanja nastavak liječenja akutne epizode bipolarnog afektivnog poremećaja, obilježja zadnje epizode bitno određuju izbor i provođenje terapije pa načelno možemo razlikovati terapiju održavanja nakon  zadnje manične epizode, hipomanične ili miješane, od onih kada je zadnja epizoda depresivna.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?