Uloga lamotrigina u liječenju epilepsija i poremećaja raspoloženja

Termin epilepsija je zajednički nazivnik za niz kliničkih manifestacija kojima je osnovna oznaka pojava ponavljanih napada.

Epilepsija

Kliničkih manifestacija uz promjenu ponašanja kao posljedice patološkog izbijanja živčanih stanica određenih dijelova mozga, a koji se različito manifestiraju fokalnim ili generaliziranim konvulzijama, poremećajima i gubitkom svijesti, osjetnim, vegetativnim ili psihičkim promjenama.

Te pojave imaju elektrofiziološki korelat paroksizmalnih promjena EEGa, koje se registriraju na dubokim ili površinskim dijelovima mozga ili generalizirano. Zbog veoma različitih kliničkih i elektrofizioloških osobina epileptičnih manifestacija koje se u različitoj životnoj dobi  manifestiraju različito zbog razlike u sazrijevanju moždanih struktura a zbog različitih uzročnih faktora mogu imati i različiti tijek i prognozu, danas govorimo o epilepsijama.

Epilepsija i epileptički sindromi, pripadaju među najčešće neurološke bolesti, iako je njihovo značenje, još dramatično veće zbog dramatičnosti kliničkih manifestacija i zbog društvenih implikacija za individualnog bolesnika. Epilepsija se kao kronificirana bolest u SADu, u prosjeku javlja kod 50 novih slučajeva na  100.000 stanovnika.

Kod liječenja više vrsta epilepsija imamo indicirane antineuroleptike različite farmakokinetike. Na odjelu 2 PBU Zadar, dugi niz godina liječimo epilepsiju koja spada u skupinu nespecificiranih epileptičkih napada G 40.8 , koja se u većini slučajeva pojavila kao komorbidni razvoj teškog PTSPa, alkoholizma, narkomanije i teške depresije s povremenim psihotičnim simptomima. Obično pacijenti dolaze s uputnim dijagnozama F 33.3 , F43.1, G 40.8 Uz adekvatne antidepresive, moram reći da postupnom titracijom lamotrigina od 50 mg prvi tjedan pa do kraja drugog tjedna dobijemo koncentraciju lijeka lamotrigina od 200 mg na/ 24 sata.

Tijekom liječenja nespecificiranih epilepsija nije došlo niti kod jednog pacijenta do teškog grand mal, petit mal. Pacijentima se napravi EEG, te iako nije adekvatna dijagnostička pretraga, puno nam znači u liječenju nespecificiranih epilepsija s povremenom apnejom tijekom noći. Moja preporuka je da pacijent koji ima dijagnosticiranu epilepsiju i tešku depresivnu epizodu, najbolji rezultat postiže s kombinacijom sljedećih lijekova: lamotrigin á 100 mg tbl 1+1+0 mirtazapin á  45 mg tbl 0+0+1; zaleplon á 10 mg tbl 0+0+1. Lamotrigin spada u skupinu neuroleptika, koji daju odlične rezultate, naročito kod depresivnih epizoda, ali isto tako je odobren od  svjetske organizacije za liječenje afektivnih poremećaja raspoloženja.

Poremećaji raspoloženja i liječenje lamotriginom

Takvi poremećaji označuju trajne fluktuirajuće promjene raspoloženja, koje ne dostižu razinu depresije, manije ili hipomanije, međutim psihofarmakologija lamotrigina u kombinaciji s antidepresivima, alprazolamom i anksioliticima dali su odlične rezultate na polju liječenja afektivnog poremećaja raspoloženja. Ciklotimija: F 34.0/ je perzistirajuća promjenjivost raspoloženja, koja uključuje depresivna stanja i blaže povišeno raspoloženje. Pelin smatra da je riječ o poremećaju osobnosti, naziva se i afektivnim poremećajem raspoloženja. Katkada se ciklotimija smatra manje teškim oblikom bipolarnog poremećaja tipa 2, a kadšto je umjesto u poremećaj raspoloženja, svrstavaju uz granični poremećaj ličnosti. Da bismo postavili dijagnozu citklotimije, promjene raspoloženja moraju biti prisutne barem dvije godine.

Od bioloških hipoteza, najbitniju ulogu  u javljanju ciklotimije ima sljedeće: oko 30% srodnika osobe sa ciklotimijom ima BAP tipa 1., s druge strane među rođacima bolesnika koji imaju bipolarni poremaćaj tipa 1. , mnogo je više osoba sa  ciklotimijom nego kod rođaka bilo koje druge skupine psihijatrijskih bolesnika. U povezanost ciklotimije  s BAP poremećajima  ide i činjenica da se u trećine osoba sa ciklotimijom razvije veliki depresivni poremećaj, samostalno ili u kombinaciji s epizodama hipomanije  tip 2.

Distimija: oslabljeni tek i prejedanje, nesanica ili pospanost, gubitak energije, nisko samopoštovanje, oslabljena koncentracija ili teškoće u  donošenju odluka, osjećaj beznađa, depresivni osjećaj osobnosti, depresivna neurotska depresija, oralna fiksacija te jaki super ego, osjećaj krivnje, teškoće adaptacije u adolescentnoj dobi, reaktivna formacija kao glavni mehanizam obrane.

Zbog toga kod liječenja afektivnih epizoda poremećaja raspoloženja uz indicirani escitalopram, uz mirtazapin, male doze olanzapina odt od 5 mg tbl navečer, lamotrigin je došao kao spasitelj u smirivanju i remisiji bolesti. Doza indiciranog lamotrigina za poremećaje raspoloženja trebala bi ići do 200 mg dnevno. Klinička iskustva koja smo provodili na odjelu za depresije i neurologiju ukazuju da su pacijenti koji su dobili indiciranu dozu od 50 -150 mg  lamotrigina subdozirani, tako da doze od 200 mg pacijenta dovode u dobru fazu remisije bolesti. Ovim radom sam htio istaknuti da imamo jedan lijek – lamotrigin – koji uspješno liječi kako neurološke, tako i psihijatrijske bolesti.

Literatura:

  1. Boško Barac: Neurologija, Medicinska biblioteka, Zagreb 1992.
  2. Dražen Begić: Psihopatologija, Medicinska naklada, Zagreb 2011.
  3. Miro Jakovljević: Farmakologija, 2009.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]