Žene u alkoholizmu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

U Hrvatskoj, prema procjenama, oko 240 000 ljudi ovisno je o alkoholu, od toga oko 50 000 otpada na žene…

Alkoholizam je dugotrajna i često kronična bolest, a alkoholičarem se smatra osoba koja duže i prekomjerno pije alkoholna pića, kod koje se razvila ovisnost o alkoholu i koja pokazuje najčešće poremećaje ponašanja te dolazi do oštećenja duševnog i tjelesnog zdravlja i gospodarskog stanja (definicija prema SZO, 1952. g.).

U Hrvatskoj, prema procjenama, ima oko 240 000 ljudi ovisnih o alkoholu, a pri tome od ukupnog broja oko 50 000 otpada na žene ovisnice o alkoholu. Ako još uz to znamo da alkoholizam jedne osobe izaziva patnju i njezine obitelji i okoline i da uz nju barem još 4 osobe pate, jasno je da je alkoholizam najteži socijalni ovisnički problem, kako kod nas, tako i u gotovo cijelom svijetu. Iako se kod nas ukupan broj ovisnika o alkoholu uglavnom stabilizirao na brojci od 240 000, razvidan je porast broja žena ovisnih o alkoholu kroz povijest. Tako je primjerice prije pedeset godina odnos broja muškaraca ovisnih o alkoholu i žena ovisnica o alkoholu bio oko 10:1, a prije dvadesetak godina taj je omjer bio 7:1, dok je danas taj omjer oko 3,6:1.

U pokušaju pronalaženja uzroka porastu broja žena ovisnica o alkoholu, treba navesti kako je težnja žena za emancipacijom i postizanje ekonomske i socijalne jednakosti, porušila mnoge socijalne, ali i religijske predrasude, što je potom rezultiralo većom konzumacijom alkoholnih pića među ženama. Tako je emancipacija, osim nekih dobrih učinaka, donijela i neželjene učinke i to osobito izloženost učestalim stresnim situacijama koje proizlaze iz velikih očekivanja društva u odnosu na ženu što rezultira tjeskobom u žena koje onda posežu za alkoholom u želji smanjivanja tjeskobe i napetosti. Život žene je sada postao sadržajniji, ali one su istovremeno postale bremenite brojnim obvezama za koje mnoge nisu pripremljene, pa tako nisu niti pravovremeno, ali ni adekvatno odreagirale na nove izazove.

Štoviše, mnoge od njih su postale ranjive, osjetljive, anksiozne, depresivne, smanjenog samopouzdanja i samopoštovanja. Može se zaključiti kako anskioznost i depresija značajno povećavaju rizik za nastanak ovisnosti o alkoholu i da su mnoge žene počele prekomjerno piti alkoholna pića kako bi se „liječile“. Kada govorimo o uzrocima pojačanog  pijenja u žena, tada treba navesti i odvojenost od životnog partnera, ali i rastavu braka, kao značajne čimbenike. S druge strane, suživot s partnerom koji prekomjerno pije može u žene nerijetko uzrokovati alkoholizam. Rad na poslovima na kojima dominiraju muškarci, također predstavlja rizik, budući da se žene počinju ponašati poput muškaraca. Seksualno nezadovoljstvo i seksualni problemi, ali i menopauza u žena, kod brojnih žena predstavlja rizik prekomjernog pijenja.

Općenito uzevši, razlozi za razvoj alkoholizma u žena nisu isti onima u muškaraca koji piju najčešće zbog navike, kako bi se opustili i to obično u društvu i od ranih 20-ih godina života. Kako je već prethodno navedeno, žene najčešće koriste alkohol kao samomedikaciju za rješavanje svojih psihičkih poteškoća, poglavito anksioznosti i depresije. Obično počinju piti alkohol kasnije nego muškarci, negdje između 35 i 50 godina, a pojačano pijenje se osim s emancipacijom, povezuje i s povećanjem slobode i sve većim zapošljavanjem u različitim zanimanjima, i s ulaskom u menopauzu. Žene najčešće piju same, u svoja četiri zida, skrivajući pijenje od svojih ukućana i okoline budući da se na prekomjerno pijenje u žena uvijek gledalo drugačije nego na pijenje muškaraca, a ono je pri tome jednako osuđivano i od žena i od muškaraca.

Kada žena jednom stekne određeno iskustvo s alkoholom i nauči kako je njegovo djelovanje „blagotvorno u zaliječenju“ ili privremenom ublažavanju njezinih psihičkih poteškoća, raste rizik da će dugotrajno izlaganje nepovoljnim egzogenim čimbenicima kakvi su obiteljski i partnerski problemi, ili radni problemi, uzrokovati učestalije pijenje alkoholnih pića, pa i ovisnost o alkoholu u žena.

Pri tome, za nastanak alkoholizma kod žena potrebno je kraće vrijeme prekomjernog pijenja nego u muškaraca, a i intoksikacija alkoholom nastaje brže u žena baš kao i tjelesna oštećenja zbog prekomjernog pijenja. Iz svega proizlazi kako alkohol u tijelu žene ima drugačije učinke od onih u tijelu muškarca, a razlog tome su tri moguća mehanizma koji se temelje na određenim specifičnostima u građi ženskog tijela. Žene imaju manji postotak sadržaja vode u cjelokupnom organizmu u odnosu na muškarce, a zbog manje količine vode one imaju veću koncentraciju alkohola u krvi nego muškarci nakon pijenja iste količine alkoholnih pića.

Osim toga, žene imaju smanjenu aktivnost alkoholne dehidrogenaze koja je neposredno uključena u metabolizam alkohola što može pridonijeti povećanju koncentracije alkohola kao i povećanoj osjetljivosti na fiziološke posljedice pijenja. Fluktuacija gonadnih hormona i njihovih vrijednosti za vrijeme menstrualnog ciklusa može utjecati na stupanj metabolizma alkohola čineći ženu osjetljivijom na porast koncentracije alkohola u krvi u pojedinim fazama ciklusa.

U usporedbi s muškarcima, u žena ovisnica o alkoholu češća su oštećenja jetre kao i ciroza jetre, a i ta oštećenja nastaju nakon kraćeg vremena pijenja. Pojačani rizik u žena je uvjetovan fiziološkim učincima „ženskog“ reproduktivnog hormona  – estrogena. Žene su osjetljivije od muškaraca i za nastanak oštećenja mozga kao i za nastanak karcinoma dojke zbog prekomjernog pijenja alkohola. Jedino je stopa bolesti kardiovaskularnog sustava podjednaka i kod ovisnika i kod ovisnica o alkoholu.

Zadnjih dvadesetak godina, brojna istraživanja koja su provedena, pokazala su da je kod žena koje tijekom trudnoće piju alkohol, rizik prijevremnog prekida trudnoće povećan, a novorođenčad takvih majki je u pravilu manje tjelesne težine i visine. U djece čije su majke prekomjerno pile alkohol u trudnoći otkriven je i fetalni alkoholni sindrom, djeca su rođena s manjim opsegom glave uz redukciju intelektualnih funkcija.

I kako postoje određene specifičnosti u nastanku alkoholizma u žena, kao i u reagiranju ženskog organizma na učinak alkohola na organizam, tako postoje i specifičnosti u postupku liječenja. Žene čine 10% ukupnog broja osoba liječenih zbog alkoholom uzrokovanih poteškoća. Oduvijek je njihovo uključivanje u liječenje bio poseban i zahtjevan proces. Unatoč promjenama statusa žena u društvu, pijenje alkohola je i dalje „privilegij“ muškaraca.

Baš zato, žene koje imaju problem s prekomjernim pijenjem alkohola pokušavaju problem sakriti od okoline ili ga jednostavno pokušavaju racionalizirati prisustvom različitih svakodnevnih poteškoća. One osjećaju sram i imaju strah od osude okoline te se javljaju na liječenje kasnije nego muškarci. Osim toga, nerijetko se događa da im u procesu liječenja muškarci kao niihovi partneri, pružaju lošu ili nikakvu podršku, dok je u situaciji kada se liječi muškarac, žena u pravilu velika podrška muškarcu.

Konačno, treba istaknuti kako i žene i muškarci uključeni u sustav liječenja trebaju imati poseban individualni pristup, potrebnu empatiju terapijskog tima, uz obvezno uključivanje obitelji u terapijski postupak.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Je li moguće da mi se glans ne može ukrutiti ako uzimam terapiju za anksiozno-depresivni poremećaj?

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Ciroza jetre

 Ciroza jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ciroza jetre je teška kronična bolest koja nastaje kao posljedica dugotrajnog oštećenja jetrenog tkiva. Ova bolest postupno uništava zdravu jetru, zamjenjujući njezine funkcionalne stanice ožiljnim tkivom. Kako je jetra jedan od najvažnijih organa u tijelu, oštećenje njenog tkiva može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Ciroza se razvija polako i često bez simptoma u početku, ali […]

Nesanica

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Alkohol

Mokrenje i alkohol

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?