Endoskopska urologija

     Mnogo puta sam se našao u situaciji kad smo mi liječnici koristili medicinske termine s kojima smo familijarni i istodobno, naravno krivo, predmnijevali da će i našem bolesniku biti sasvim jasno o čemu govorimo. Kolokvijalni govor struke vrlo često je posve nerazumljiv onome koji ne dolazi izravno iz pojedine struke. Sustav mokraćnih organa, kao i spolni sustav muškarca, nazivaju se jednim imenom urogenitalni sustav. Oba su kanalikularne građe, odnosno sastoje se dobrim dijelom od mikroskopskih i makroskopskih kanala. Medicinska disciplina koja se bavi kirurškim liječenjem bolesti urogenitalnog sustava naziva se urologija. Ona se odvojila od opće kirurgije (ranije od drugih kirurških grana) upravo zahvaljujući tim specifičnostima građe urogenitalnog sustava i pojavi optičkih instrumenata kojima je postalo moguće pristupiti u unutrašnjost organa mokraćnog sustava. Endoskopska urologija – i dijagnostika i operacije koje se izvode endoskopskim putem – naziva se endourologija.

    Začetnikom endoskopske dijagnostičke urologije se smatra Maximilian Nitze koji je u Berlinu 1880. razvio praktični cistoskop – aparat kojim se može osvijetliti i pregledati unutrašnjost mokraćnog mjehura.  Jospeh Grunfeld je 1897. izveo prvo endoskopsko odstranjenje tumora mokraćnog mjehura i time je postao utemeljiteljem današnje urološke kirurške discipline – endourologije. Zahvaljujući tehnološkom napretku počinjemo govoriti o temeljima urološke endoskopije (endoskopija – „pregled unutrašnjosti“) i endourologije (kirurški endoskopski postupci unutar mokraćnog sustava). Revolucionarni trenutak zbio se 1954. godine Hopkinsovim otkrićem fiber-optičke transmisije takozvanog „hladnog“ svjetla. Tek 1967. godine je Karl Storz, nakon višegodišnje suradnje s Hopkinsom, započeo proizvodnju modernih oblika endoskopa i operacijskih instrumenata za endourološke zahvate.

     Naravno, endoskopska metoda pretrage i endoskopske kirurške intervencije se koriste u svim strukama gdje postoje prirodni otvori nekog tjelesnog sustava (otorinolaringologija, gastroenterologija, koloproktologija, ginekologija) pa i tamo gdje prirodni otvori ne postoje (ortopedija-artroskopija, vaskularna kirurgija-angioskopija, urologija-nefroskopija i laparoskopija).  Danas se u okvire endourologije ubrajaju slijedeći kirurški zahvati: TransUretralna Resekcija Prostate (TURP) i transuretralna resekcija tumora mokaćnog mjehura, transuretralna litotripsija, ureteroskopske operacije rigidnim i fleksibilnim optičkim sustavima, perkutana endoskopska kirurgija bubrega (tzv. PCNL), izvantjelesno mrvljenje kamenaca (ESWL) te neke laparoskopske operacije.

    Svi navedeni kirurški postupci svrstavaju se u područje tzv. minimalno invazivne kirurgije nasuprot klasičnim „otvorenim“ operacijama. Odmah je potrebno naglasiti da nikako ne smijemo krivo interpretirati značenje pojmova „minimalno invazivno“ i „klasično“. Nerijetko svjedočimo tome kako se pojmovi poput „minimalno invazivno“, poistovjećuju s pojmovima „lako i bezopasno“. U „minimalno invazivnoj“ endourologiji minimalno invazivan je samo pristup operativnom području ali suština operacije i opasnosti postupka nisu zato manje. Prije bih rekao – drugačije su – dok konačne posljedice, osobito u slučajevima komplikacija, mogu biti barem jednako opasne i opsežne u usporedbi s „klasičnim otvorenim“ kirurškim postupcima. Štoviše, iskustvo je pokazalo kako preambiciozno i nekritično inzistiranje na „minimalno invazivnom“, što nerijetko rade bolesnici sami, rezultira neželjenim posljedicama koje se kasnije „klasično invazivno“ pokušavaju otkloniti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Što znači ako me boli u testisu prilikom ejakulacije?

Urologija

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Urologija

Crvenilo na glaviću – je li to opasno?

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]