Incidentni rak prostate

Kada dosadašnja medikamentozna terapija benigno uvećane prostate (BPH – benigna hiperplazija prostate) iscrpi mogućnosti svojeg terapijskog djelovanja nerijetko je potrebna operacija prostate. U kirurškom smislu može se raditi o transuretralnoj resekciji prostate (TURP) ili klasičnoj tzv. otvorenoj prostatektomiji. Niti u jednom, od navedena dva kirurška postupka, ne odstranjuje se prostata u cijelosti (-ektomija) nego upravo onaj njezin uvećani dio (za kojeg pretpostavljamo da je benigni) koji i uzrokuje teškoće s mokrenjem ili ga potpuno onemogućuje. Utoliko je za ovu operaciju naziv „prostatektomija“ neispravan. Prostata se u cijelosti odstranjuje samo kada se predoperativno dokaže postojanje karcinoma prostate i takva se operacija nazivna – radikalna prostatektomija.

Najčešće se radi o muškarcima koji su već dulje vrijeme urološki kontrolirani i liječeni zbog tegoba s mokrenjem. Kroz to vrijeme nikakve indicije nisu postojale da se u prostati možda krije maligno tkivo karcinoma. Drugim riječima, niti digitorektalni pregled niti povećanje serumske vrijednosti PSA (Prostata Specifični Antigen) nisu upućivale na tu mogućnosti. Ovdje treba naglasiti kako niti jedna od navedenih metoda ne otkriva baš svaki karcinom i utoliko se to komplementarne dijagnostičke metode. Dakle, kad dosadašnje dijagnostičke metode i postignuti rezultati konzervativne terapije to indiciraju, potrebno je posegnuti za kirurškim metodama liječenja – TURP ili otvorena prostatektomija (adenomektomija).

U oba slučaja kirurškog liječenja BPH, bilo da se radi o endoskopskoj (TURP) ili klasičnoj otvorenoj operaciji, odstranjeno tkivo šalje se na patohistološku analizu kojom se dobije PHD – patohistološka dijagnoza (PHD). Pojam „incidentni rak prostate“ označava onu malu proporciju karcinoma prostate koja je izbjegla predoperacijskoj dijagnostici pa se dijagnoza – rak prostate – postavi tek nalazom patohistološke analize uklonjenog tkiva prostate, dakle postoperativno, nakon TURP ili klasične prostatektomije. Ukoliko je zahvaćeno manje od 5% analiziranog tkiva, rak prostate se klasificira kao T1a odnosno kao T1b ako tumor zahvaća više od 5% uklonjenog i pregledanog tkiva. Učestalost incidentnog raka prostate, dakle onog slučajno otkrivenog na operacijskom preparatu tkiva, je svega 5% svih operiranih u kojih je bilo indicirano kirurško liječenje uvećane, ali pretpostavljeno benigne, prostate – BPH.

Daljnji tok liječenja, nakon postavljanja dijagnoze incidentnog raka prostate, ovisi o stupnju malignosti samog karcinomskog tkiva (Gleason score), volumenu zahvaćenosti tkiva T1a odnosno T1b) te dobi i općem zdravstvenom stanju bolesnika. Imajući na umu navedene činjenice daljnji tok liječenja može biti strategija aktivnog nadzora (engl., active surveillance), u slučaju nalaza raka koji sobom nosi minimalne opasnosti za metastaziranje i ugrožavanje života, ili neki od oblika radikalnog liječenja (radioterapija ili radikalna prostatektomija) ako se radi o potencijalno životno ugrožavajućoj bolesti i općem stanju i volji bolesnika koji takvo liječenje dopuštaju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ejakulacija

Problem s ejakulacijom

Kriurški zahvat

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Aldosteron

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Kamenac

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Andrologija

Andrologija u okviru urologije

Urologija je primarno kirurška grana medicine koja se bavi kirurgijom mokraćnog i spolnog sustava i to dominantno spolnog sustava muškarca. Unutar okvira urologije smjestila se andrologija – jedna od subspecijalizacija za urologe. Tako se andrologijom bave urolozi koji su završili subspecijalizaciju iz tog područja. Andrologija se bavi „zdravljem muškaraca“ odnosno problemima vezanim uz erektilnu disfunkciju, […]

Fimoza

Što preporučujete kod blagog oblika fimoze?

Iz iste kategorije

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Urologija

Promjene na glaviću i vanskoj strani mokraćne cijevi

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Promjena na penisu