Incidentni rak prostate

Kada dosadašnja medikamentozna terapija benigno uvećane prostate (BPH – benigna hiperplazija prostate) iscrpi mogućnosti svojeg terapijskog djelovanja nerijetko je potrebna operacija prostate. U kirurškom smislu može se raditi o transuretralnoj resekciji prostate (TURP) ili klasičnoj tzv. otvorenoj prostatektomiji. Niti u jednom, od navedena dva kirurška postupka, ne odstranjuje se prostata u cijelosti (-ektomija) nego upravo onaj njezin uvećani dio (za kojeg pretpostavljamo da je benigni) koji i uzrokuje teškoće s mokrenjem ili ga potpuno onemogućuje. Utoliko je za ovu operaciju naziv „prostatektomija“ neispravan. Prostata se u cijelosti odstranjuje samo kada se predoperativno dokaže postojanje karcinoma prostate i takva se operacija nazivna – radikalna prostatektomija.

Najčešće se radi o muškarcima koji su već dulje vrijeme urološki kontrolirani i liječeni zbog tegoba s mokrenjem. Kroz to vrijeme nikakve indicije nisu postojale da se u prostati možda krije maligno tkivo karcinoma. Drugim riječima, niti digitorektalni pregled niti povećanje serumske vrijednosti PSA (Prostata Specifični Antigen) nisu upućivale na tu mogućnosti. Ovdje treba naglasiti kako niti jedna od navedenih metoda ne otkriva baš svaki karcinom i utoliko se to komplementarne dijagnostičke metode. Dakle, kad dosadašnje dijagnostičke metode i postignuti rezultati konzervativne terapije to indiciraju, potrebno je posegnuti za kirurškim metodama liječenja – TURP ili otvorena prostatektomija (adenomektomija).

U oba slučaja kirurškog liječenja BPH, bilo da se radi o endoskopskoj (TURP) ili klasičnoj otvorenoj operaciji, odstranjeno tkivo šalje se na patohistološku analizu kojom se dobije PHD – patohistološka dijagnoza (PHD). Pojam „incidentni rak prostate“ označava onu malu proporciju karcinoma prostate koja je izbjegla predoperacijskoj dijagnostici pa se dijagnoza – rak prostate – postavi tek nalazom patohistološke analize uklonjenog tkiva prostate, dakle postoperativno, nakon TURP ili klasične prostatektomije. Ukoliko je zahvaćeno manje od 5% analiziranog tkiva, rak prostate se klasificira kao T1a odnosno kao T1b ako tumor zahvaća više od 5% uklonjenog i pregledanog tkiva. Učestalost incidentnog raka prostate, dakle onog slučajno otkrivenog na operacijskom preparatu tkiva, je svega 5% svih operiranih u kojih je bilo indicirano kirurško liječenje uvećane, ali pretpostavljeno benigne, prostate – BPH.

Daljnji tok liječenja, nakon postavljanja dijagnoze incidentnog raka prostate, ovisi o stupnju malignosti samog karcinomskog tkiva (Gleason score), volumenu zahvaćenosti tkiva T1a odnosno T1b) te dobi i općem zdravstvenom stanju bolesnika. Imajući na umu navedene činjenice daljnji tok liječenja može biti strategija aktivnog nadzora (engl., active surveillance), u slučaju nalaza raka koji sobom nosi minimalne opasnosti za metastaziranje i ugrožavanje života, ili neki od oblika radikalnog liječenja (radioterapija ili radikalna prostatektomija) ako se radi o potencijalno životno ugrožavajućoj bolesti i općem stanju i volji bolesnika koji takvo liječenje dopuštaju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prostata

Možete li mi objasniti vrijednosti PSA?

Kamenac

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Andrologija

Andrologija u okviru urologije

Urologija je primarno kirurška grana medicine koja se bavi kirurgijom mokraćnog i spolnog sustava i to dominantno spolnog sustava muškarca. Unutar okvira urologije smjestila se andrologija – jedna od subspecijalizacija za urologe. Tako se andrologijom bave urolozi koji su završili subspecijalizaciju iz tog područja. Andrologija se bavi „zdravljem muškaraca“ odnosno problemima vezanim uz erektilnu disfunkciju, […]

Akutna renalna insuficijencija

Akutno zatajenje bubrega

Radi se o kompleksnom kliničkom sindromu koji podrazumijeva gašenje bubrežne funkcije u kratkom vremenskom razdoblju, a manifestira se dominantnim simptomom – prestankom izlučivanja mokraće. Količina izlučenog urina tijekom 24 sata naziva se diureza. Ukoliko je ona manja od 500 ml govorimo oliguriji, a količine ispod 200 ml, ili potpuni prekid stvaranja odnosno izlučivanja urina nazivamo anurijom. […]

Foley kateter

Urinarni kateter – nekoliko savjeta za bolesnike

Urinarni kateter je duga, savitljiva i mekana cjevčica koja se kroz mokraćnu cijev (lat., – urethra) uvodi u mokraćni mjehur sa ciljem njegova pražnjenja kada spontano mokrenje nije moguće. Kada je kateter u mjehuru, mokraća kroz njega kontinuirano izlazi van tako da u tim uvjetima bolesnik ne kontrolira mokrenje. Standardni kateteri su napravljeni od plastike, […]

Operacija prostate

Prostata i operacija – molim savjet

Iz iste kategorije

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Crvenilo na penisu prilikom ejakulacije – molim mišljenje

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Urologija

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]

Urologija

Je li kapanje urina minutu nakon uriniranja simptom neke bolesti?