Kako dokazujemo rak prostate?

Rak prostate jedna je od najčešćih malignih bolesti koje pogađaju mušku populaciju, osobito stariju. Svim muškarcima iznad 50 godina starosti preporučuje se jednom godišnje učiniti urološki pregled uz PSA (Prostata Specifični Antigen) test. Urološki pregled uključuje osobnu i obiteljsku anamnezu i sam fizikalni pregled. Ključan je digitorektalni pregled – gdje se prstom, kroz debelo crijevo, pregledava opipom veličina i konzistencija prostate. U osoba kojima su srodnici u prvom koljenu bolovali od raka prostate, ovakav princip godišnjih pregleda i pretraga savjetuje se i ranije – od 45-e godine starosti. Razlog tome leži u činjenici da je mogućnost pojave raka prostate višestruko veća u tih ljudi s „pozitivnim obiteljskom anamnezom“.

Iako su urološki fizikalni, digitorektalni, pregled i PSA-test osnove na kojima počiva rana dijagnostika raka prostate, definitivna i jedina konfirmativna metoda dokazivanja ili isključivanja raka prostate je biopsija prostate. PSA i fizikalni urološki pregled te njihovi nalazi su samo indikator za biopsiju prostate u ljudi gdje ova dva parametra ukazuju na povećanu vjerojatnost postojanja raka prostate. U medicini gotovo da nema testa koji posjeduje odliku 100%-tne osjetljivosti pa tako nije niti s biopsijom prostate (čak i test na trudnoću nema toliku osjetljiviost!). Katkad je, u slučajevima perzistentno povišenog PSA, potrebno proceduru biopsije prostate ponavljati, a pri tome nam dosta pomažu i nove metode poput mp-MR prostate (multiparamertrijska magnetna reznanca) koja, svojim nalazom stratificiranim u jednu od 5 tzv. PIRADS skupina (5 skupina rizika), upućuje na vjerojatnost i lokaciju postojanja maligne bolesti unutar prostate.

 Za biopsiju prostate je potrebna određena priprema bolesnika u smislu „čišćenja završnog crijeva“, određivanja nekih pretraga zbog procjene mogućnosti krvarenja, obustave uzimanja nekih lijekova i uzimanja antibiotika sa ciljem smanjenja mogućnosti infekcije. Prije zahvata dobit ćete pisane upute za pripremu. Sam zahvat se izvodi u „ginekološkom“ položaju. Anestezija nije potrebna. Da bih Vam približio ono što bolesnika u prvi čas najviše zanima reći ću slijedeće: velika većina bolesnika nakon zahvata, na vizualnoj skali boli od 1 (potpuno bezbolno) do 10 (neizdrživo bolno), osjet boli opisuje brojkom 3. Iznimno rijetko, kod potrebe da se biopsija ponovi, bolesnici ne pristaju ukoliko ne budu anestezirani. Ultrazvučna sonda debljine prosječnog muškog prsta uvodi se kroz anus u rektum (završni dio crijeva) i, pod vizualnom kontrolom ultrazvuka, uzima se najčešće 10 do 12 sitnih uzoraka tkiva. Ti uzorci se uzimaju mehaničkom napravom (tzv. „pištolj“ za biopsije) koja uzima uzorak iznimno velikom brzinom – u djeliću sekunde – čime se minimalizira osjet boli. Ultrazvuk pri tome služi da bismo pravilno uzeli uzorke iz svih dijelova prostate. Uzorke potom, nakon određene pripreme, analizira patolog mikroskopski. On će nam u svom nalazu, koje nazivamo PHD (patohistološka dijagnoza), reći postoji li u tim uzorcima tkivo karcinoma (raka) ili ne, a ako postoji koliki je njegov volumen i koliki njegov stupanj zloćudnosti. O ovom posljednjem nam govori tzv. „Gleason zbroj“ (engl. Gleason score) koji može biti 5 (najmanje zloćudno) do 10 (najzloćudnije). Ukoliko tkivo raka nije nađeno biopsijom katkad je potrebno biopsiju ponoviti nakon određenog vremena o čemu će Vas izvijestiti urolog koji je biopsiju i indicirao. Negativan nalaz jedne biopsije ne isključuje apsolutno postojanje karcinoma!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kamenac

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Biopsija

Možete li nam objasniti nalaz magneta prostate

Kamen

Kamen u mjehuru – znači li to i neizbježnu operaciju prostate?

Kamen u mokraćnom mjehuru može nastati samostalnim rastom u samom mjehuru i tada govorimo o tzv. primarnoj litijazi mjehura odnosno primarnom kamenu. On najčešće nastaje kao posljedica opstrukcije i opstruktivnog mokrenja ispod razine mokraćnog mjehura, a to je najčešće uvećana i opstruktivna prostata. Drugi uzrok primarne litijaze mjehura je disfunkcija samog mjehura koja se obično […]

Mokraćni mjehur

Najčešće zablude o prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda) koja je smještena u dnu zdjelice ispod mokraćnog mjehura, a kroz nju prolazi početni dio mokraćne cijevi – uretre. S prostatom se povezuju mnoga uvriježena vjerovanja i posve neutemeljeni stavovi, ali koji su duboko ukorijenjeni ne samo među laicima nego, nažalost, i među stručnjacima. Dvije  najčešće zablude, […]

Incidentalni rak prostate

Incidentalni rak prostate

Ovdje govorimo o slučajno (incidentalno) dijagnosticiranom raku prostate. Čitatelj se može, posve utemeljeno, pitati kako se rak prostate otkrije slučajno? Najčešći scenarij je sljedeći: bolesnik dolazi zbog nemogućnosti mokrenja (kompletna retencija), a ranije nije bio kod urologa i nije redovito nadziran pa nemamo nikakve podatke o njegovoj vrijednosti PSA testa. Tada mu se postavi kateter […]

Prostata

Je li prostata od 22 ccm kritična?

Iz iste kategorije

Urologija

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

UZV prostate i terapija

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Urologija

Slabije erekcije – molim Vaš savjet

Urologija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]