Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem.

Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., – nephrolithiasis, nephrocalcinosis), u slinovnicama (lat., – sialolithiasis) ili u prostati.

Kamenci u prostati se nazivaju – lat., prostatolithiasis ili prostatolitijaza.

Prostata je građena, kao i većina egzokrinih žlijezda, poput grozda. Zamislite grozd kao trokut čije peteljka izlazi na vrhu, a ne iz baze, tog trokuta. Peteljka, u tom slučaju, čini izvodni kanalni sustav žlijezde, a bobice tog grozda su tzv. žljezdane alveole dok se čitav „grozd“ naziva acinusom. Prostata je građena od acinusa kojeg čine alveole (bobice) i izvodni kanalni sustav (peteljka). Kamenci mogu nastati upravo u tim alveolama (bobicama grozda).

Takvi acinusi (grozdovi) prostate, i ona sama, razdijeljeni su pregradama vezivnog tkiva u nekoliko segmenata. Dva osnovna su periferna i prijelazna zona prostate. Upravo ta prijelazna zona je smještena uz uretru (mokraćnu cijev, koja prolazi kroz prostatu) i to je onaj dio koji se s godinama više ili manje uvećava te dovodi do benigne hiperplazije prostate (tzv. BPH). Kako se tim procesom broj žlijezda uvećava, povećava se i mogućnost nastanka kamenaca u žljezdanim alveolama (bobicama, ranije spominjanog, grozda) jer ne, naprosto, uvećava broj mjesta na kojima kamenci mogu nastati. Oni se redovito smještaju lučno na granici uvećane prijelazne i periferne zone prostate.

Sami kamenci nemaju većeg kliničkog značenja niti znatnije remete mokrenje. Mogu biti žuti ili sivo-žute boje, više ili manje tvrđi, a najčešće su im molekule sastavjene od kalcijeva fosfata. Njihova veličina rijetko nadilazi veličinu zrna papra. Mogu se jasno vidjeti na klasičnoj RTG snimci zdjelice ili na ultrazvuku (UZV) prostate. Kliničko značenje i važnost takvih kamenaca u prostati može nastati prilikom upale prostate gdje, i nakon sanacije akutnih simptoma, prisustvo inficiranih kamenaca može predstavljati tinjajući uzrok recidiva upale. Druga situacija, u kojoj kamenci prostate mogu stvarati neprilike, je interpretacija palpacijskog (opipnog) nalaza prostate prilikom digitorektalne pretrage. Naime, prisustvo kamenaca može davati dojam tvrde prostate, koja ne bi normalno trebala takvom biti, i pobuditi sumnju na nalaz raka prostate. Takva se dilema može lako razlučiti nalazom ultrazvuka prostate. Kamenci se, iako vrlo rijetko, mogu naći i u sjemenim mjehurićima (lat., – vesiculae seminales) koje stvaraju dio sjemena u muškarca. I ovdje, prilikom rektalne palpacije, može doći do postavljanja sumnje na tuberkoluzu sjemenih mjehurića u sklopu diseminirane tuberkulozne bolesti. Danas je to velika rijetkost.

Bolesnici se obično jako zabrinu kad doznaju da imaju kamence u prostati, ali najčešće nije potrebna nikakva specifična terapija osim ako se ne radi o recidivirajućim atakama i egzacerbacijama kroničnog prostatitisa. Kamenci se mogu odstraniti jedino kirurškim putem ukoliko postoji indikacija za operaciju uvećane prostate, ali oni sami, per se, nisu nikada razlog da se poduzima kirurško liječenje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kamen

Kamen u mjehuru – znači li to i neizbježnu operaciju prostate?

Kamen u mokraćnom mjehuru može nastati samostalnim rastom u samom mjehuru i tada govorimo o tzv. primarnoj litijazi mjehura odnosno primarnom kamenu. On najčešće nastaje kao posljedica opstrukcije i opstruktivnog mokrenja ispod razine mokraćnog mjehura, a to je najčešće uvećana i opstruktivna prostata. Drugi uzrok primarne litijaze mjehura je disfunkcija samog mjehura koja se obično […]

Karcinom prostate

Kako dokazujemo rak prostate?

Rak prostate jedna je od najčešćih malignih bolesti koje pogađaju mušku populaciju, osobito stariju. Svim muškarcima iznad 50 godina starosti preporučuje se jednom godišnje učiniti urološki pregled uz PSA (Prostata Specifični Antigen) test. Urološki pregled uključuje osobnu i obiteljsku anamnezu i sam fizikalni pregled. Ključan je digitorektalni pregled – gdje se prstom, kroz debelo crijevo, […]

Mokraćni mjehur

Najčešće zablude o prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda) koja je smještena u dnu zdjelice ispod mokraćnog mjehura, a kroz nju prolazi početni dio mokraćne cijevi – uretre. S prostatom se povezuju mnoga uvriježena vjerovanja i posve neutemeljeni stavovi, ali koji su duboko ukorijenjeni ne samo među laicima nego, nažalost, i među stručnjacima. Dvije  najčešće zablude, […]

Prostata

Možete li mi objasniti vrijednosti PSA?

Operacija prostate

Prostata i operacija – molim savjet

Incidentalni rak prostate

Incidentalni rak prostate

Ovdje govorimo o slučajno (incidentalno) dijagnosticiranom raku prostate. Čitatelj se može, posve utemeljeno, pitati kako se rak prostate otkrije slučajno? Najčešći scenarij je sljedeći: bolesnik dolazi zbog nemogućnosti mokrenja (kompletna retencija), a ranije nije bio kod urologa i nije redovito nadziran pa nemamo nikakve podatke o njegovoj vrijednosti PSA testa. Tada mu se postavi kateter […]

Iz iste kategorije

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Promjena boje kože na penisu – molim savjet kako se toga riješiti.

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kvržica na penisu koja ne boli – molim savjet!

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]