Prostata Specifični Antigen (PSA) – Pretraga koju prečesto koristimo

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

PSA je test kojeg urolozi, a odnedavno sve češće i liječnici obiteljske medicine,  u Hrvatskoj koriste redovito u kliničkoj praksi unazad 20 godina dok je u razvijem zapadnim zemljama u sustavnoj upotrebi unazad 25 g.

Koristimo ga redovito jednom godišnje u svih ambulantnih bolesnika starijih od 50 godina. Znali smo kada početi s testiranjem ali nismo uspjeli definirati gornju granicu – tj. u kojoj dobi prestati s nastojanjima rane dijagnostike raka prostate. Ukoliko bi nalaz PSA bio veći od 4 ng/mL najčešće bismo indicirali biopsiju prostate ne bi li tako potvrdili ili isključili konačnu dijagnozu – rak prostate.

U bolesnika s potvrđenom dijagnozom najčešće provodimo jedan od oblika radikalne terapije. Ona uključuje kirurško i/ili radioterapijsko liječenje (zračenje) – oblik terapije koji može većini osigurati izlječenje te maligne bolesti. Slijedili smo tako, a to velikom većinom prakticiramo i danas, principe rane dijagnostike te bolesti.

Rana dijagnostika nije istoznačna sustavnom probiru cjelokupne populacije (engl.-screening) kao što to u današnje vrijeme provodimo s rakom dojke ili debelog crijeva. Rak prostate epidemiološki svakako zadovoljava sve kriterije da bude uključen u postupak rane dijagnostike – identificirana populacija u riziku, dovoljno je čest da predstavlja javno-zdravstveni problem, dovoljno često dovodi do smrtnog ishoda (treći na listi uzroka smrtnosti muške populacije), imamo jednostavan i ne pretjerano skup način postavljanja sumnje na njegovo postojanje (PSA) i metodu njegova dokazivanja (biopsija prostate).

Nedvojbeno potvrđea nasljedna komponentu dodatno definira rizičnu populaciju. Konačni cilj rane dijagnostike svake bolesti koja zadovoljava navedene parametre je smanjenje smrtnosti od te bolesti. To, međutim, i nakon 20 godina nastojanja nismo uspjeli postići. Prema Europskim analizama učestalosti  raka prostate i smrtnosti od te bolesti, smrtnost nam je i dalje u porastu iako je učestalost enormno porasla, upravo zahvaljujući postupcima rane dijagnostike odnosno uporabi PSA-testa a potom i dijagnostici u ranijim fazama, kvalitetnijim terapijskim postupcima te redovitom nadzoru nakon provedenog liječenja.

Pa ipak, primjena metoda rane dijagnostike PSA testom postigla je dva efekta: Prvi, imamo znatno manje bolesnika s metastatskim, neizlječivim rakom prostate i drugi, drastično se povećao broj oboljelih kao i izlječivih oblika bolesti. Radikalna prostatektomija odnosno radikalna radioterapija postali su najčešći oblik liječenja raka prostate. Prije sredine 90-tih godina prošlog stoljeća ti oblici liječenja nisu ni postojali. I jedan i drugi učinak ostavljaju privid značajno boljeg dijagnostičkog i terapijskog djelovanja, ali epidemiološki podaci to ne podrupiru.

U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja koje su ekstenzivno i nekritično koristile PSA-test, učestalost raka prostate je značajno narasla dok se smrtnost ne smanjuje značajno. Upravo takvi su epidemiološki pokazatelji i u nas gdje, unatoč svim nastojanjima, smrtnost i dalje raste!

Tako dolazimo do tri obilježja naše dosadašnje prakse:

  1. prekomjerna, nekritična i iracionalna upotreba PSA-testa (engl.-overutilization)
  2. pretjerana dijagnostika karcinoma niskog rizika čije liječenje ne utječe na specifični mortalitet (engl.-overdiagnosis)
  3. što je posljedično neizbježno, prečesto radikalno liječenje tih istih bolesnika (engl.-overtreatment). Drugim riječima – previše poduzimamo, a premalo postižemo. Prije PSA-ere omjer učestalosti i smrtnosti  je bio 2:1 dok je danas 7,5:1 a rizik smrti od raka prostate je i dalje 3% tijekom života. Ovo vrlo dobro ilustrira razmjere pojmova „overdiagnosis“  i „overtreatment“.  Vjerujem da je ključ rješenja ponajprije u racionalnom smanjenju učestalosti PSA testiranja. Naša potraga za bolesnicima s visoko-rizičnim rakom prostate ne treba biti tako masovna nego više fokusirana na ljude u povećanom riziku od oboljevanja, a time i racionalnija.

Zahvaljujući novijim znanstvenim spoznajama bilo bi moguće je racionalizirati upotrebu PSA testa prema stratifikaciji rizika ispitanika, a temeljem određivanja tzv. bazalnog (prvog) PSA u dobi od 45-49 godina. Ovisno o toj bazalnoj vrijednosti određujemo daljnju učestalost testiranja, a ona je svakako rjeđa od „jednom godišnje“. Samo oko 10% ispitanika te dobi predastavljaju skupinu visokog rizika od metastaza odnosno smrti  zbog raka prostate tijekom nadolazećih 25 godina. To je populacija koju treba vrlo pomno nadzirati redovitim PSA testiranjem. U preostale velike većine (90%) se PSA test može vrlo sigurno indicirati u znatno rjeđim intervalima.

Prema navedenim izvorima, za barem polovicu muškaraca, dovoljna su tri PSA testa u životu i to u kasnim 40-tim, ranim 50-tim i sa 60 godina starosti. U dobi iznad 70 godina PSA test gubi svoje značenje iako starija populacija nerijetko negodovanjem reagira na savjet: „Vama PSA više nije potreban“.

Ako je prvih 20 godina sustavnog testiranja po principu „PSA jednom godišnje“ rezultiralo gotovo epidemijskim povećanjem učestalosti bolesti , a bez značajnijeg pada smrtnosti, neophodno je adaptirati model PSA testiranja na racionalnijim temeljima. Bez toga ne možemo očekivati smanjenje suvišne detekcije (overdiagnosis) niti komplikacija nepotrebno čestog radikalnog liječenja (overtreatment).

Sadašnja „poplava“ korištenja PSA-testa ne vodi nas u dobrom smjeru. Kroz nadolazeće godine redukcija te pretrage će biti neminovna što ispitanici/bolesnici ne trebaju shvatiti kao ukidanje njihovih prava ili smanjenje brige nego racionalizaciju nadzora nad njihovim zdravljem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prostata

Biljni preparati za zdravlje prostate

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Posljednjih godina smo preplavljeni reklamama za razne medikamentozne proizvode koji općenito poboljšavaju zdravlje prostate i u svakom smislu djeluju blagotvorno na donji mokraćni sustav. Takvim informacijama, zapravo reklamama, pretrpani smo preko javnih medija (televizija, radio, novine itd.), a osobito putem društvenih mreža. Na društvenim mrežama se fizički pojavljuju, svojevoljno ili protiv svoje volje, i razni […]

Prostata

Povećana prostata – je li operacija nužna?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvijek me pitaju bolesnici, nakon digitorektalnog ili/i ultrazvučnog pregleda, kad im kažem da imaju uvećanu prostatu: “Doktore, a što sad s tim? Je li to opasno, da li je potrebno operirati, postoje li kakvi lijekovi koje trebam uzimati, što će biti nakon operacije, je li ona baš neophodna, kakav je rizik impotencije ili inkontinencije, hoću […]

Rak prostate

Još o PSA … jer je potrebno

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Do sada smo u više navrata objavljivali tekstove o PSA (Prostata Specifični Antigen) i ranoj dijagnostici raka prostate. PSA je otkriven i definiran još osamdesetih godina prošlog stoljeća, potom uveden u urološku praksu, a i dan danas su muškarci loše informirani o njegovoj ulozi, cilju i mogućnostima. Nakon više od trideset i pet godina urološke […]

Prostata

Operacija prostate – što slijedi nakon toga?

Prostata

Molim Vaš savjet za dijagnozu adenokarcinoma prostate

UZV abdomena

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]

Iz iste kategorije

Urologija

Hidronefroza ili hidronefroza?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sama riječ hidronefroza se može doslovno prevesti kao „vodeni bubreg“. Ovdje, međutim, postoji stanovita nedosljednost u nazivlju i barem dvije-tri bolesti, koje se dijagnosticiraju i liječe različito, nose isto ime. Nastane li kakva opstrukcija uretera (mokraćovoda), na primjer mokraćnim kamencem, iznad tog mjesta opstrukcije normalnog protoka mokraće će se stvoriti proširenje (dilatacija) kanalnog sustava bubrega. […]

Urologija

Prostatitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Iako je Movember sada već prošao još ćemo malo pažnje posvetiti muškom zdravlju s jednom temom koja je pomalo zapuštena. Upala prostate (lat. – prostatitis) je donekle tajanstvena bolest. Međutim, javlja se u muškaraca često i malo je njih koji nisu nikada u životu stekli dijagnozu nekog oblika prostatitisa. Najčešće se radi o spolno aktivnim […]

Urologija

Subkapsularna orhidektomija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Pojam subkapsularne orhidektomije se odnosi na specifičan način odstranjenja tkiva testisa. Zapravo, radi se o kastraciji. Testisi su smješteni u skrotumu (mošnje), a one su podijeljene vezivnom pregradom (lat. – septum scroti) na lijevi i desni hemiskrotum u kojem se pojedinačno nalazi svaki testis. Orhidektomija, dakle, znači odstranjenje testisa. Postoji više razloga i načina kirurškog […]

Urologija

Može li fimoza biti uzročnik spolno prenosivih bolesti?

Urologija

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urologija

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

Urologija

Smetnje mokrenja – dvojna terapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Postoje tzv. kombinirani lijekovi za smetnje mokrenja koji se koriste u muškaraca starije životne dobi. Takav primjer je i kombinacija tamsulosina i solifenacina koja objedinjuje dvije aktivne supstance u djelotvornim koncentracijama i to u jednoj tableti. Cilj ovog kombiniranog lijeka je smanjiti opstruktivne, ali istodobno i iritativne tegobe mokrenja koje se često istodobno javljanju u […]

Urologija

Koliko bi bilo adekvatno trajanje terapije sa obzirom na to da se vratila infekcija?