Kada govorimo o zdravlju muškarca jasno je da, iako većina poznatih bolesti pogađa oba spola, primarno mislimo na bolesti (odnosno zdravlje) onih organa koje žene nemaju. Upravo je urologija medicinska disciplina koja skrbi o bolestima i zdravlju urogenitalnom sustava. Potrebno je i ponovo naglasiti kako je urologija kirurška struka i upravo s tog, kirurškog, aspekta urolozi zbrinjavaju problematiku zdravlja i bolesti koje su ekskluzivno i izravno vezane na muški spol.

Tako su urolozi i urološka medicinska problematika barem jedan mjesec u godini, a to je studeni, u fokusu pozornosti otkako je pokret Movember stekao pravo javnosti. Govoreći o zdravlju muškarca, i svemu što javno zdravstvene akcije pod nazivnom Movember objedinjuju, središte interesa smješta se u područje genitalnog sustava. Genitalno područje je samo jedan segment ukupnog urološkog kirurškog interesa. Čak ni tako suženo područje interesa ne pokriva sve organe niti sve genitalne bolesti istim intenzitetom.

Osobito se ovdje ističu interes za bolestima prostate odnosno testisa. Tome je više uzroka. Jedan od najvažnijih je činjenica da primarno pričamo o malignim bolestima – raku prostate odnosno raku testisa. Rak prostate je bolest vrlo visoke učestalosti među malignim bolestima prostate, a rak testisa, iako nije česta bolest, velikom većinom pogađa mlađe dobne skupine muškaraca. U obje bolesti moguća je provedba principa učinkovite rane dijagnostike temeljem redovitih preventivnih pregleda. Takva rana dijagnostika se u slučaju raka testisa odnosi na strategiju samopregleda testisa, a u javno-zdravstvenom smislu se manifestira sada već dobro poznatim motom „Počeši s razlogom“. Kod raka prostate potrebne su redovite kontrole urologa koje uključuju anamnezu, klinički pregled i biokemijski test – sada već dovoljno dobro poznati PSA test.

U nekoliko navrata već smo na Belupovim stranicama pisali o tome što je to, kakav je to nalaz na testisu, koji bi trebao pobuditi sumnju na neku ozbiljniju promjenu. Radi se o bezbolnom, otvrdnuću (kvržici) unutar tkiva samog testisa. Ovdje vrijedi ponovo naglasiti da govorimo o promjenama unutar testisa, a ne o promjenama na njegovoj površini ili na koži skrotuma (mošnja). Dakle ponovimo, tvrda, bezbolna zona u testisu je ono zbog čega treba svakako potražiti daljnju stručnu pomoć – pregled urologa koji će potom indicirati i usmjeriti daljnju dijagnostiku ako je ona potrebna.

Kod raka prostate kamen temeljac rane dijagnostike je anamneza i pregled urologa (omraženi digitorektalni pregled) nadopunjen imunobiokemijskim testom – PSA (Prostata Specifični Antigen). U muškaraca koji u obitelji, među prvim srodnicima, imaju nekoga tko već boluje (ili je ranije bolovao) od raka prostate – tzv. pozitivna obiteljska anamneza – principe rane dijagnostike treba započeti redovito provoditi već u dobi od 45 godina. Razlog je u tome jer je u tih muškaraca mogućnost obolijevanja od raka prostate višestruko veća nego u onih u čijoj obitelji nitko od prvih srodnika nije imao rak prostate. Temeljem nalaza navedenih pretraga urolog će indicirati daljnje postupke – biopsiju prostate – ako za to postoji medicinski opravdan razlog.