Difuzni simptomi

Poštovani,

imam 28 godina.
Simptomi/ promjene koje sam primjetila:
umor/iscrpljenost konstantno bez obzira spavala 3 ili 10 sati.
bol u ledima, umorne i “teske” noge
nakupljanje vode u nogama, bol u koljenima, umor, bol i zategnutost u misicima,povecano padanje kose, ekstremno suha i blijeda koza, promjene na kozi kao suhe bijele ljuskave flekice, promjena mirisa znoja ( jako intenzivno), osjetljivost na vratu- osjecaj gusenja/ pritiska, slaba koncentracija, brzo zaboravljam, promjene u raspolozenju, razdrazljivost, neobjasnjivi dobitak na kilazi koju nemogu skinuti ,slabiji apetit.brzo ostanem bez zraka( kada pricam cesto se desi da svako malo moram duboko udahnuti jer nemam zaka kao da sam trcala), nedavno se u par navrata desilo da iz cista mira srce pocne jako kucati i tesko mi je disati ( kao neki neobjasnjivi napadaj panike, kao osjecaj nervoze ili “treme” ali u jacem obliku pa dolazi do toga, najbolje sto mogu opisati) ne traje dugo.
Znam da ima puno razlicitih stvari koje mogu biti zaseban problem i ne imati veze jedna s drugom ali ne osjecam se dobro i ve sam dosla u fazu gdje se moj dan svodi na one najnuznije obaveze i spavanje jer za drugo nisam niti raspolozena niti imam volje i snage za normalan zivot.
Od dijagnoza imam aksijalni spondiloartritis,
Reynaudov sindrom i hashimoto s urednim hormonima pa smo to iskljucili kao moguci uzrok ovih simptoma. Hvala

20.2.2023

Odgovara

prim. Ivan Sunara dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

Poštovana, zahvaljujem na vašem pitanju.

Bitno je da ste napravili urednu obradu i to mislim kod reumatologa, endokrinologa i slično. Vjerujem da dio vaših simptoma pojača i s tjeskobom. Ono što je bitno da ste obavili pretrage kod endokrinologa, i reumatologa, i da ste pregledali srce.

Lijepi pozdrav.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

RTG križa – molim pojašnjenje nalaza

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]