Ako osoba ima povišen arterijski tlak, koja se terapija preporučuje?

Poštovani,
Kod muške osobe (55 godina), nakon 24 h mjerenja arterijskog tlaka prosječna vrijednost je bila 143/86 mmHg, dnevna 150/92 mmHg, noćna 129/74 mmHh, puls danju 67/min, noću 59/min. Krvna slika je uredna (metaboliti, lipidi, enzimi,kks,hormoni) osim blage niže razine kalija. Molim vaše mišljenje, da li je potrebno prepisati hipertenzijsku terapiju ili se može pokušati sniziti promjenom ishrane ili biljnim preparatima (glog, list masline i sl)?
Pacijent ne boluje od ničeg osim povremenim migrenskih glavobolja (većinom ih rješava sa brufenom ili caffetinom) nakon kojih osjeća povišen tlak u vidu crvenila u licu, krvavih očiju i slabosti koja obično prođe kroz par sati. Hvala.
Lp,

31.7.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani.

Kod povišenog arterijskog tlaka važno je primjenjivati zdrave životne navike (regulirati tjelesnu težinu, zdravo se hraniti uz redukciju soli u ishrani, svakodnevno biti fizički aktivan, ne pušiti i reducirati konzmaciju alkohola). Ukoliko se tim navikama ne postiže dobra regulacija tlaka, svakako treba primjeniti antihipertenzivnu terapiju. Kod gospodina bih savjetovala da se uvede terapija i svakako nadoknadi kalij. Treba izbjegavati uzimanje ibuprofena i ostalih nesteroidnih antireumatika jer oni povećavaju tlak. Ne preporučujem uzimanje dodatatak prehrani koje ste naveli.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hipertenzija

Vrućine i povišeni krvni tlak

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Krvni tlak

Osobitosti krvnog tlaka na koje liječnik i bolesnik moraju obratiti pažnju

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Pojam povišenog krvnog tlaka (KT) stručno najčešće zovemo arterijska hipertenzija (AH), a to je trajno povišenje sistoličkog ili “krvnog tlaka” (≥ 140 mmHg) i/ili dijastoličkog ili “srčanog tlaka” (≥ 90 mmHg).

Krvni tlak

Adherencija u liječenju displidemije i hipertenzije; uloga fiksnih kombinacija lijekova

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) i dislipidemija (povišena razina ukupnog i „lošeg“, LDL- kolesterola) su, pored šećerne bolesti, pušenja i prekomjerne tjelesne težine, najvažniji tzv. „promjenjivi“ čimbenici rizika za razvoj ateroskleroze i oboljevanja od srčanog ili moždanog udara.

Povišeni krvni tlak

Žarenje u nogama i povišen krvni tlak

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]