Osobitosti krvnog tlaka na koje liječnik i bolesnik moraju obratiti pažnju

Pojam povišenog krvnog tlaka (KT) stručno najčešće zovemo arterijska hipertenzija (AH), a to je trajno povišenje sistoličkog ili “krvnog tlaka” (≥ 140 mmHg) i/ili dijastoličkog ili “srčanog tlaka” (≥ 90 mmHg).

Pojam povišenog krvnog tlaka (KT) stručno najčešće zovemo arterijska hipertenzija (AH), a to je trajno povišenje sistoličkog ili “krvnog tlaka” (≥ 140 mmHg) i/ili dijastoličkog ili “srčanog tlaka” (≥ 90 mmHg).
Najčešći uzrok povišenog KT je u 95% slučajeva nepoznat (primarna AH), a preostalih 5% uzroka (sekundarna AH) su bolesti bubrega, bolesti žlijezda sa unutarnjim izlučivanjem, uzimanje nekih lijekova i komplikacije trudnoće.
Svi koji imaju dijagnosticiranu primarnu AH moraju znati da izlječenja nema i da je liječenje doživotno. Vrijednosti KT variraju tijekom života pa mlađe osobe normalno imaju niži KT od starijih osoba. Također, i tijekom dana KT je obično viši ujutro, a najniži noću.
Granica za dijagnozu AH u ordinacijskom mjerenju je ≥ 140 i/ili ≥ 90 mmHg, a u kućnom mjerenju ≥ 135 i/ili ≥ 85 mmHg. Ukoliko imamo nalaz 24-satnog kontinuiranog mjerenja arterijskog tlaka (KMAT), onda je granična vrijednost za dijagnozu AH za dnevnu fazu ≥ 135 i/ili ≥ 85 mmHg, za noćnu fazu ≥ 120 i/ili ≥ 70 mmHg, a za srednju vrijednost tijekom 24 sata ≥ 130 i/ili ≥ 80 mmHg.
Noćni KT je osobito bitno izmjeriti u ranim jutarnjim satima između 04-06 sati jer većina srčanih i cerebrovaskularnih događaja ima najveću učestalost u ranim jutarnjim satima zbog mogućeg skoka arterijskog tlaka (AT). Mogući razlozi za izostanak poželjnog noćnog pada AT (<10%) jesu poremećaji spavanja, apneja za vrijeme spavanja, pretilost, visoki unos soli, kronična bolest bubrega, dijabetička neuropatija i starost.
Od ostalih nereguliranih oblika AH u specifično doba dana možemo izdvojiti AH bijelog ogrtača (povišene vrijednosti u ordinaciji, a normalne van ordinacije) i obrnuti fenomen od AH bijelog ogrtača, tzv. maskirana AH (normalne vrijednosti u ordinaciji, a povišene vrijednosti van ordinacije).
Normalni pad AT-a tijekom noći iznosi oko 15% i javlja se i kod normotenzivnih i kod hipertenzivnih osoba. Prema ovom parametru, svi su pacijenti kod kojih se AT mjeri KMAT-om podijeljeni u dvije grupe. Prvu grupu čine pacijenti kod kojih postoji razlika u dnevnim i
noćnim vrijednostima > 10% i oni su označeni kao dippers (noć-dan omjer AT < 0,9). Drugu grupu čine pacijenti kod kojih ova razlika ne postoji ili je < 10% i oni su označeni kao non-dippers. Bez obzira na stupanj AH, fenomen non-dipping važan je čimbenik rizika od razvoja kardiovaskularnih komplikacija. Naime, većina srčanih i cerebrovaskularnih događaja ima najveću učestalost u ranim jutarnjim satima zbog mogućeg skoka AT, povećane agregabilnosti trombocita, aktivacije simpatikusa i smanjene fibrinolitičke aktivnosti. Zbog toga je danas opće mišljenje da u predikciji kardiovaskularnog rizika postoji prednost noćnih mjerenja u odnosu prema dnevnima. Ipak, postoji problem što je bez monitoringa moždane aktivnosti teško jasno razdvojiti bolesnike označene kao non-dippers od onih koji su non-sleepers.
Za KT je normalno da je u mirovanju niži, a u fizičkom ili psihičkom naporu viši. Poznato je da svi stresovi povisuju arterijski tlak. To se posebno odnosi na fizički stres koji uključuje fizičku aktivnost (dinamičko ili statičko vježbanje). Također se danas procjenjuju i različiti individualni odgovori na stresove s obzirom na predviđanje novonastale AH, oštećenja ciljnih organa te kardiovaskularnog incidenta ili smrti. Hipertenzivna reakcija (HR) nagli je porast KT >180/120 mmHg. Najlakše se verificira u testu opterećenja (ergometrijsko testiranje). Taj test podrazumijeva kontrolirano praćenje kliničkih simptoma, EKG-a, frekvencije srca i KT na biciklergometru ili pokretnom sagu.
Arterijski krvni tlak može se podijeliti u nekoliko stupnjeva prema europskim kardiološkim preporukama iz 2018. godine:

Tablica 1. Stupnjevi arterijskog tlaka

Krvni tlak                           Sistolički krvni tlak (mmHg)                    Dijastolički krvni tlak (mmHg)
Optimalan                                  < 120                                                          < 80
Normalan                                 120 – 129                                                i/ili 80 – 84
Visoko normalan                       130 – 139                                                i/ili 85 – 89
Arterijska hipertenzija 1. stupnja 140 – 159                                               i/ili 90 – 99
Arterijska hipertenzija 2. stupnja 160 – 179                                              i/ili 100 – 109
Arterijska hipertenzija 3. stupnja  ≥ 180                                                    i/ili ≥ 110
Izolirana sistolička hipertenzija     ≥ 140                                                      i/ili < 90

 

Tablica 2. Granične vrijednosti za arterijsku hipertenziju tijekom 24 sata

Krvni tlak                      Sistolički krvni tlak (mmHg)           Dijastolički krvni tlak (mmHg)
Dnevni krvni tlak                     ≥ 135                                               ≥ 85
Noćni krvni tlak                       ≥ 120                                               ≥ 70
24-satni krvni tlak                   ≥ 130                                               ≥ 80

Zaključno moramo naglasiti i važnu konstataciju, a to je da se termin AH naziva i „tihi ubojica“. To je stoga jer bolesnik godinama ne osjeća nikakve tegobe, no cijelo to vrijeme postupno se i progresivno oštećuju glavni vitalni organi (mozak, srce, bubrezi, krvne žile, oči) što u konačnici dovodi do značajnog morbiditeta i mortaliteta.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Fizijatar

Bolovi u gornjem dijelu tijela – što mi je?

Kratkoća daha

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj. Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih […]

Adherencija

Adherencija u liječenju displidemije i hipertenzije; uloga fiksnih kombinacija lijekova

Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) i dislipidemija (povišena razina ukupnog i „lošeg“, LDL- kolesterola) su, pored šećerne bolesti, pušenja i prekomjerne tjelesne težine, najvažniji tzv. „promjenjivi“ čimbenici rizika za razvoj ateroskleroze i oboljevanja od srčanog ili moždanog udara.

Color Doppler

Žarenje u nogama i povišen krvni tlak

Arterijska hipertenzija

Neurološka simptomatologija neregulirane arterijske hipertenzije

Arterijska hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedan je od najčešćih medicinskih problema i posjeta liječniku obiteljske medicine, općim internistima, nefrolozima i kardiolozima.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]