Akutni infarkt miokarda

Otac mi je imao akutni infarkt miokarda prije 17 dana i uopće se do ovog ponedjeljka nije javio osobnom liječniku. Zajedno smo, u tih 17 dana pod infarktom bez bilo kakve liječničke pomoći, cjepali drva u šumi, igrali košarku, bili smo u Slovačkoj i tada je vozio auto cijeli dan pod infarktom, kosio je travu, pilio drva na cirkular mašini itd.

Osobno sam primjetio već prije da se čudno ponaša svaki dan npr. polijevao se s vodom, odlazio je van u dvorište sjediti jer mu je trebalo zraka, bio je umoran, rastresen, nije imao snage ali to bi on dobro prikrio ili bi me otpilio kad bih ga nešto direktnije pitao za zdravlje. Dakle puno je u tih 17 dana pod infarktom fizički radio i imao je navedene simptome da bi u ponedjeljak 31.03.2014. u 19h pristao otići doktoru i dijagnosticiran mu je akutni infarkt.

Moje pitanje je slijedeće sada se nalazi na mjerenjima funkcija 24 sata, što mogu očekivati dalje? Što će se događati dalje? Koliko mu je naštetilo to dugotrajno odgađanje odlaska liječniku?

Hvala.

17.2.2016

Odgovara

Uredništvo

Poštovani,

Akutni infarkt srca treba liječiti u koronarnoj jedinici ili u jedinici intenzivnog liječenja. Zbog neliječenja akutnog infarkta srca nastaju trajna oštećenja srčanog mišća i oštećenje funkcije srca. Kolika su ta oštećenja ovisi o tome koja je koronarna žila bila okludirana i koliko je veliko područje srčanog mišića ostalo bez krvi i kisika.

U bolnici će se učinjenim pretragama utvrditi promjene na koronarnim arterijama i oštećenje srčane funkcije, te preporučiti odgovarajuća terapija. Sigurno je da bi rezultati liječenja bili bolji da je liječenje započeto na vrijeme tj. u prvim satima nastanka infarkta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Arterijski tlak i terapija, molim savjet.

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Anitrombocitna

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Embolija

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]