Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku nastanka MINOCA, ali ukupna prognoza nije benigna. To potvrđuje i retrospektivno istraživanje ACUITY (the Acute Catheterization and Urgent Intervention Triage strategY). Rezultati  istraživanja su pokazali da bolesnici nakon MINOCA u usporedbi s bolesnicima nakon NSTEMI uz opstruktivnu koronarnu bolest imaju veći rizik mortaliteta nakon jedne godine.

Akutni infarkt miokarda je akutno oštećenje miokarda uz kliničke dokaze akutne miokardne ishemije i porastom troponina u krvi uz prisutan najmanje jedan od sljedećih kriterija: promjene u elektrokardiogramu (EKG) koje upućuju na znakove miokardne ishemije, dokaz o novonastalom poremećaju regionalne mobilnosti miokarda, prisutni simptomi miokardne ishemije, dokaz tromba u koronarnoj arteriji.

U smjernicama Europskog kardiološkog društva navedena su tri kriterija koja moraju biti prisutna da bismo postavili dijagnozu MINOCA:

  1. prisutno gore navedeni kriteriji za postavljanje dijagnoze akutnog infarkta miokarda
  2. nalaz koronarografije ukazuje na uredan nalaz koronarnih arterija ili je prisutna stenoza lumena koronarne arterije manja od 50% 
  3. nema dokazanog jasnog uzroka za nastanak akutnog infarkta miokarda

U svrhu traženja uzroka MINOCA kod bolesnika se preporučuju sljedeći dijagnostički postupci u kardiološkoj obradi: uzeti kliničku anamnezu, učiniti EKG, srčane enzime u krvi, ehokardiografski pregled (ultrazvuk srca), koronarografiju s ventrikulografijom.

Najčešći uzroci MINOCA su sljedeći:

aterosklerotska bolest koronarnih arterija, odnosno prisustvo aterosklerotskog plaka, disekcija stijenke koronarne arterije, spazam koronarne arterije ili malih arterija miokarda (mikrovaskulatura), Takotsubo kardiomiopatija, miokarditis, tromboembolija i drugi nejasni uzroci. Iz tih različitih uzroka proizlaze i različiti patofiziološki mehanizmi nastanka MINOCA: ruptura ili erozija aterosklerotskog plaka, neravnoteža opskrbe i potrebe miokarda za kisikom, disfunkcija endotela koronarnih arterija, oštećenje miokarda uslijed Takotsubo kardiomiopatije ili miokarditsa.

  • 1. ATEROSKLEROTSKI PLAK U STIJENCI KORONARNE ARTERIJE (KORONARNA BOLEST)

U slučaju prisutnog aterosklerotskog plaka u stijenci koronarne arterije može nastati ruptura ili erozija plaka s posljedičnim infarktom miokarda, a da se koronarografijom ne dokaže prisustvo tromba. Ove promjene na plakovima u lumenu arterije se mogu dokazati intravaskularnim ultrazvukom. Smatra se da MINOCA u ovim slučajevima nastaje zbog tromboze ili tromboembolije, ali se koronarografijom ne može dokazati. Moguće je da nastaje spontana tromboliza. Ukoliko se dokaže ili posumnja na bolest aterosklerotskog plaka u slučajevima MINOCA, preporučuje se u liječenju dvostruka antiagregacijska terapija tijekom jedne godine, a potom doživotno uzimanje jednog antiagregacijskog lijeka. Uz ove lijekove preporučuje se uzimanje statina, odnosno lijekova za redukciju kolesterola.

  • 2. DISEKCIJA KORONARNE ARTERIJE

Disekcija stijenke koronarne arterije češće se javlja kod mlađih žena, ispod 50-te godine života. Većinom nastaje zbog fibromuskulaturne displazije, ali su moguće promjene u stijenci arterija i zbog hormonalnih promjena kod žena. Tijekom koronarografskog snimanja ne mora se uvijek vidjeti disekcija koronarne arterije. Mogućnost recidiva disekcije unutar 5 godina iznosi oko 27%. Medikamentozna terapija je osnova liječenja ovih bolesnika. Primjenjuju se lijekovi iz skupine beta blokatora i antiagregacijski lijekovi. Također se implantiraju intravaskularni stentovi u zahvaćenu arteriju što nije uvijek optimalno zbog rizika širenja disekcije.

  • 3. SPAZAM KORONARNE ARTERIJE

Spazam arterija nastaje kao posljedica hiperreaktivnosti glatke muskulature u stijenci žile na endogene i egzogene agense. Spazam koronarne arterije uzrok je pojave vazospastične angine pektoris, a u težim slučajevima dovodi do akutnog infarkta miokarda. Kod bolesnika s MINOCA velika je varijabilnost u prevalenciji vazospazma od 3% do 95%.

Dijagnoza spazma koronarne arterije se postavlja provokativnim testovima pomoću acetilkolina. U liječenju bolesnika kojima je spazam koronarne arterije uzrokovao akutni infarkt miokarda ili anginu pektoris primjenjuju se lijekovi koji dovode do vazodilatacije: nitrati i blokatori kalcijevih kanala. U pojedinim slučajevima se može implantirati stent ili je potrebna djelomična simpatička denervacija. Kod bolesnika s visokim rizikom nastanka nagle srčane smrti zbog vazospazma, preporučuje se implantacija kardioverter defibrilatora.

  • 4. KORONARNI MIKROVASKULARNI SPAZAM

U ovom entitetu spazam nastaje na razini malih krvnih žila srca koje ne možemo prikazati koronarografijom. Ovaj poremećaj je uzrokom MINOCA u okvirno 25% bolesnika. U dijagnozi ovog poremećaja koristi se acetilkolinski provokativni test kojim se izazovu simptomi i znakovi miokardne ishemije vidljivi u elektrokradiografskom zapisu (promjene ST segmenta). U liječenju se koriste lijekovi iz skupine vazodilatatora: nitrati i blokatori kalcijevih kanala.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Infarkt miokarda

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično […]

Erektilna disfunkcija

Koronarna bolest i lijek za erektilnu disfunkciju

Embolija

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Infarkt

Perioperativni infarkt miokarda nakon nekardijalnih operacija

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija.

Infarkt

Infarkt miokarda i nepostruktivne koronarne arterije

Infarkt miokarda obično nastaje zbog ateroskleroze i začepljenja odnosno okluzije koronarne arterije….

Infarkt

Molio bih vas da mi očitate nalaz UZV srca!

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]