Je li do infarkta moglo doći zbog “bridginga”?

Pozz. Mene zanima vaše mišljenje,na nogometu mi pozlilo imao sam bolove u prsištu i lijevoj ruci.. Rekli su mi da imam akutni infarkt miokarda bez elevacije st spojnice. Trompolin je bio 47,pa 107 i na kraju 26.5.. Ehokardiografski nalaz uredan u potpunosti.. Na koronografiji je isključena koronarna bolest,a nađen je izražen bringing LAD koji može objasniti nastanak simptoma u teškoj fizićkoj aktivnosti.. Uzv srca i uzv cd arterija vrata u redu.. Doktori nisu sigurni jel moguće da je od tzv bringinga moglo doçi do infarkta,pošto je sve drugo ok.. Molim vas za mišljenje.. Hvala. Lp.

14.11.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Postoji kratica za infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije – MINOCA. Kod vas se desio taj sindrom koji se javlja u manjem broju bolesnika s infarktom miokarda i često se manifestira kao infakt miokarda bez ST elevacije (NSTEMI). Jedan od mogućih uzroka MINOCA je spazam koronarne arterije ili malih arterija miokarda što dovede do neravnoteže opskrbe i potrebe miokarda za kisikom. “Bridging” LAD može dovesti do smanjenja , a rjeđe prestanka dotoka krvi u distalni dio LAD u slučajevima prevelikih psihofizičkih naprezanja kad nastupi ubrzanje srčane frekvencije, ali i spazam arterija, te u rijetkim slučajevima može nastupiti infarkt miokarda. Moguće da se kod vas desio vazospazam na mjestu bridging-a što je dovelo do NSTEMI. O mehanizimima nastanka inafrkta miokarda u slučajevima “bridging-a” se još vrše istraživanja. Kod vas je bitno  da je očuvana struktura i funkcija srčanog mišića. Potrebno je da budete pod redovitim kardiološkim kontrolama,  uzimate potrebnu terapiju u cilju kontrole kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, te ostale lijekove u cilju prevencije vazospazma.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Infarkt

Molio bih vas da mi očitate nalaz UZV srca!

Infarkt miokarda

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično […]

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Embolija

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]