Infarkt
Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio
5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]
Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva
Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]
Prekid terapije statinima povećava rizik za kardijalne događaje nakon infarkta miokarda
Nakon infarkta miokarda bolesnici obično uzimaju od lijekova beta-blokator, antitrombocitne lijekove, ACE inhibitor i statin. Učinkovitost statina je dokazana u brojnim multicentričnim, randomiziranim studijama. Statine obično bolesnici dobro podnose, međutim ipak jedan manji dio bolesnika ne podnosi statine….
Nepovoljni kardiovaskularni događaji nakon premoštenja koronarnih arterija – 1. dio
U nepovoljne kardiovaskularne događaje ubrajamo smrt od koronarne bolesti srca, nefatani infarkt ili reinfarkt miokarda, zatajenje srca, ponovnu revaskularizaciju miokarda, fatalni i nefatalni moždani udar. Kirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija tijekom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta…
Akutni infarkt miokarda u žena – 1. dio
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok mortaliteta u žena. Još od 1984. godine smrtnost od kardiovaskularnih bolesti veća je u žena nego u muškaraca. Zahvaljujući reperfuzijskoj terapiji akutnog infarkta miokarda unazad 20 godina vidi se smanjenje mortaliteta u žena.
