Ljeto i akutni infarkt miokarda

Ljetno je vrijeme sa znatno više temperaturama zraka nego u proljetnim i zimskim mjesecima. Dosta često bolesnici postavljaju pitanje je li ljeti veća mogućnost nastanka akutnog infarkta miokarda nego u zimskim mjesecima?

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da hladnije vrijeme s nižim dnevnim temperaturama povećava rizik nastanka akutnog infarkta miokarda. Rezultati studije provedene u Belgiji pokazuju da su niže dnevne temperature značajan okidač za nastanak akutnog infarkta miokarda. Studija iz Sveučilišne bolnice u Antwerpenu provedena je u 32 centra, a uključila je bolesnike s akutnim infarktom miokarda koji su bili podvrgnuti perkutanoj koronarnoj angioplastici (PCI) tijekom 3 godine. Analizirani su meteorološki podaci o zagađenju zraka, dnevne temperature zraka i vlaga u zraku iz 73 meteorološka centra.

Rezultati istraživanja pokazuju da su promjene dnevne temperature zraka u značajnoj korelaciji s nastankom akutnog infarkta miokarda. Sniženje temperature zraka za 10% značajno povećava incidenciju akutnog infarkta miokarda za 7%. Zagađenje zraka ne pokazuje značajnu korelaciju s incidencijom akutnog infarkta miokarda. Objašnjenje ove povezanosti je u tome da snižena temperatura zraka stimulira receptore kože za hladnoću i stimulira simpatikus. Kod nižih dnevnih temperatura zraka dolazi do povećanja koncentracije faktora zgrušavanja u plazmi i do povećanja agregacije trombocita što zajedno pogoduje stvaranju tromba.

Kod viših dnevnih temperatura zraka u ljetno vrijeme izostaje stimulacija receptora kože za hladnoću i izostaje stimulacija simpatikusa.Također je manja koncentracija faktora zgrušavanja krvi i manja agregacija trombocita i manji je rizik nastanka tromba.U ljetnim i zimskim mjesecima postoje razlike između čimbenika rizika za koronarnu bolest srca. Ustanovljene su i razlike u vrijednostima sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka između zimskih i ljetnih mjeseci. Sistolički krvni tlak je u siječnju viši za 0,76 mmHg dok je u kolovozu niži za 1,72 mmHg. Dijastolički krvni tlak u siječnju je viši za 0,26 mmHg, a u kolovozu je niži za 0,45 mmHg.

Također su ustanovljene i promjene u opsegu struka između zimskih i ljetnih mjeseci. Opseg struka izmjeren u siječnju veći je za 0,45 cm, dok je u kolovozu manji za 0,51 cm. I ostali čimbenici rizika kao što su ukupni kolesterol, HDL i LDL kolesterol i trigliceridi također pokazuju varijacije ovisne o godišnjem dobu.

Studija koja je provedena u Švicarskoj također je pokazala razliku između čimbenika rizika u ljetnim i zimskim mjesecima i smanjenje incidencije akutnog infarkta miokarda u ljetnim mjesecima. Rezultati istraživanja sugeriraju posebnu pozornost i skrb u preventivnim aktivnostima tijekom zimskih mjeseci. Važno je za hitnu službu koja treba biti pripravna za zbrinjavanje većeg broja srčanožilnih bolesnika u zimskim mjesecima. Jedno od objašnjenja za niži krvni tlak u ljetnim mjesecima je vazodilatacija zbog viših temperatura zraka i veće perspiracije. U ljetnim mjesecima povećana je i tjelesna aktivnost, a i prehrana je drugačija nego u zimskim mjesecima.

Ljetna prehrana je pravilnija nego zimi, ona ima manji sadržaj masnoća i manje kalorija, više se konzumira sezonsko voće i povrće. U tijeku su istraživanja o smrtnosti od akutnog infarkta miokarda ovisno o godišnjem dobu. Odgovor na pitanje koje je navedeno na početka članka je negativan. Znači, u ljetno vrijeme manja je mogućnost za nastanak infarkta miokarda nego u zimskim mjesecima. U zaključku možemo naglasiti da je incidencija akutnog infarkta miokarda manja u ljetnim mjesecima nego u zimskim. Znači, ljeti imamo manju šansu dobiti akutni infarkt miokarda nego zimi.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Nizak krvni tlak i umor – molim savjet

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]