Perioperativni infarkt miokarda nakon nekardijalnih operacija

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija.

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija. Perioperativni infarkt miokarda povezan je s većim morbiditetom, produženim bolničkim liječenjem, povećanim troškovima liječenja i bolničkim mortalitetom. Također je poznato da bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda imaju češće rehospitalizacije nego oni bez infarkta. Otprilike 11% bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda doživi ponovni infarkt miokarda. Otprilike 36% bolesnika 6 mjeseci nakon perioperativnog infarkta ponovno se hospitalizira. Nedavno su objavljeni rezultati studije iz SAD u kojoj su analizirani podaci 3 807 357 bolesnika starijih od 18 godina, a  koji su bili podvrgnuti velikim nekardijalnim operacijama. Perioperativni infarkt miokarda imalo je  8085 (0,2%) bolesnika, a od njih je u bolnici umrlo 1135 (14%). Infarkt miokarda s elevacijom ST-spojnice (STEMI) imalo je 18,6%, a infarkt miokarda bez elevacije ST-spojnice (NSTEMI) 81,4% bolesnika.

Bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda bili su starije životne dobi (srednja dob: 73 godine), a bolesnici bez infarkta  bili su mlađi (srednja dob: 53,2 godine). U skupini bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda bilo je više pušača 28,5%, hipertoničara 70,5%, dijabetičara 35,5%, zatim s hiperlipidemijom 45,5%, anemijom 24,3%  i koronarnom bolešću 53,3%, sa zatajivanjem srca 29,7% i KOPB 22,5%  nego u skupini bez infarkta miokarda. U skupini bolesnika bez perioperativnog infarkta miokarda bilo je 22,3% pušača, 41,7% hipertoničara,16,4% dijabetičara, hiperlipidemiju imalo je 24,7%, koronarnu bolest 9,3%, zatajivanje srca u anamnezi 3,0%, anemiju 12,1% i KOPB 13,1% bolesnika. Postavlja se pitanje kod kojih nekardijalnih operacija je veći rizik nastanka perioperativnog infarkta miokarda. Na ovo pitanje također nam je dala odgovor navedena studija. Veća incidencija perioperativnog infarkta miokarda bila je na ortopediji, vaskularnoj kirurgiji i općoj kirurgiji nego na neurokirurgiji, urologiji, plastičnoj kirurgiji i kirugiji uha i grla. Rezultati ovog istraživana pokazuju da gotovo jedan od tri bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda umre u bolnici ili se ponovno hospitalizira unutar mjesec dana nakon velike nekardijalne operacije. Značajno veći rizik imaju bolesnici s perioperativnim infarktom miokarda s elevacijom ST-spojnice nego bolesnici s infarktom miokarda bez elevacije ST-spojnice. Rezultati studije pokazuju da  prevencija i zbrinjavanje bolesnika s perioperativnim infarktom miokarda nažalost još uvijek nije optimalna. Ciljevi zbrinjavanja ovih bolesnika jesu  poboljšati ishod i smanjiti mortalitet i smanjiti broj ponovnih hospitalizacija.

U zaključku možemo naglasiti da veći rizik za perioperativni infarkt imaju bolesnici starije životne dobi, pušači, hipertoničari, dijabetičari i oni s anemijom, hiperlipidemijom, koronarnom bolešću i KOPB. Perioperativni infarkt miokarda vodeći je uzrok morbiditeta i mortaliteta nakon velikih nekardijalnih operacija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Erektilna disfunkcija

Koronarna bolest i lijek za erektilnu disfunkciju

Embolija

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Infarkt

Infarkt miokarda i nepostruktivne koronarne arterije

Infarkt miokarda obično nastaje zbog ateroskleroze i začepljenja odnosno okluzije koronarne arterije….

Infarkt

Prekid terapije statinima povećava rizik za kardijalne događaje nakon infarkta miokarda

Nakon infarkta miokarda bolesnici obično uzimaju od lijekova beta-blokator, antitrombocitne lijekove, ACE inhibitor i statin. Učinkovitost statina je dokazana u brojnim multicentričnim, randomiziranim studijama. Statine obično bolesnici dobro podnose, međutim ipak jedan manji dio bolesnika ne podnosi statine….

Infarkt

Molio bih vas da mi očitate nalaz UZV srca!

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

UZV srca – možete li mi očitati nalaz?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa