Infarkt miokarda i nepostruktivne koronarne arterije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Infarkt miokarda obično nastaje zbog ateroskleroze i začepljenja odnosno okluzije koronarne arterije….

Infarkt miokarda obično nastaje zbog ateroskleroze i začepljenja odnosno okluzije koronarne arterije. Međutim, kod jednog dijela bolesnika nastaje infarkt srca iako nemaju aterosklerotsku opstrukciju koronarne arterije. Prema literaturnim podacima otprilike 5% do 10% svih bolesnika s dijagnozom infarkta miokarda nema značajnu stenozu koronarne arterije. Za takve bolesnika uobičajen je termin infarkt miokarda s neopstruktivnim koronarnim arterijama. Opservacijske studije pokazuju povećani rizik neželjenih kardijalnih događaja kod tih bolesnika. Konačno je prepoznata važnost infarkta miokarda s neopstruktivnim koronarnim arterijama te je ona istaknuta prošle godine u smjernicama Europskog kardiološkog društva za liječenje akutnog infarkta miokarda sa ST-elevacijom. Neopstruktivne koronarne arterije sa stenozom manjom od 50%  imaju raznoliku etiologiju. Etiološki razlikujemo spazam, disekciju i tromboemboliju koronarne arterije, eroziju plaka, zatim oštećenje mikrocirkulacije, sindrom slomljenog srca ili klinički neprepoznati miokarditis.

Postavlja se pitanje sekundarne prevencije kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda i neopstruktivnim koronarnim arterijama. Rezultati istraživanja pokazuju da kardioprotektivni lijekovi kao što su statini i ACE-inhibitori imaju korisne učinke na prognozu bolesnika s infarktom miokarda i neopstruktivnim koronarnim arterijama. Međutim, još nije potpuno jasno koji je cilj sekundarne prevencije u ovih bolesnika u odnosu na bolesnike s opstruktivnim koronarnim arterijama. Istraživanje koje  je provedeno u Švedskoj na gotovo 6000 bolesnika u dobi do 75 godina s infarktom miokarda bez opstrukcije koronarne arterije dalo nam je zanimljive rezultate.

U ovoj studiji vršena je analiza kliničkih karakteristika, ishoda i prognostička evaluacija između dvije skupine bolesnika s infarktom miokarda i neopstruktivnim koronarnim arterijama. Kliničke karakteristike ispitivane skupine bolesnika jesu: pušača  je bilo 21,6%,  arterijsku hipertenziju imalo je 37,8% bolesnika, šećernu bolest imalo je 10,3%, a povišene masnoće u krvi 16,7% bolesnika. Prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase bila je 26,3 kg/m2. Skupina bolesnika s infarktom  miokarda i opstrukcijom koronarne arterije ima navedene čimbenike rizika zastupljene u većem broju osim hiperlipidemije. Liječenje hiperlipidemije i postizanje ciljnih vrijednosti lipida dovodi do smanjenja rizika nastanka velikih neželjenih kardijalnih događaja za 24% do 32% tijekom jednogodišnjeg praćenja bolesnika. U studiji je dokazana korisnost statinske terapije u ovih bolesnika.

Korisni učinci terapije statinima jesu  smanjenje broja bolesnika s nefatalnim infarktom miokarda,  smanjenje broja hospitalizacija zbog zatajenja srca i  smanjenje kardiovaskularne smrtnosti. Tjelesna aktivnost tj. vježbanje  tijekom rehabilitacije povezana je sa smanjenjem rizika nastanka ponovnog infarkta miokarda za 10% do 23% tijekom praćenja bolesnika. Tjelesna aktivnost ima korisne učinke na kardiovaskularne čimbenike rizika, poboljšava funkcionalnu sposobnost kardiovaskularnog sustava te smanjuje loše remodeliranje miokarda. Snižavanje povišenog krvnog tlaka uz ciljne vrijednosti krvnog tlaka kao i prestanak pušenja cigareta također doprinosi boljoj prognozi bolesnika s infarktom miokarda i neopstruktivnim koronarnim arterijama.

U zaključku možemo naglasiti da oko 5% do 10% svih bolesnika s infarkom miokarda

ima neopstruktivne koronarne arterije. U sekundarnoj prevenciji uz snižavanje lipida do ciljnih vrijednosti ustanovljeno je značajno smanjenje rizika nastanka velikih neželjenih kardijalnih događaja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute 5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Srce

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Infarkt

Perioperativni infarkt miokarda nakon nekardijalnih operacija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija.

Infarkt

Je li do infarkta moglo doći zbog “bridginga”?

Stent

Koronarna bolest i lijek za erektilnu disfunkciju

Statini

Prekid terapije statinima povećava rizik za kardijalne događaje nakon infarkta miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nakon infarkta miokarda bolesnici obično uzimaju od lijekova beta-blokator, antitrombocitne lijekove, ACE inhibitor i statin. Učinkovitost statina je dokazana u brojnim multicentričnim, randomiziranim studijama. Statine obično bolesnici dobro podnose, međutim ipak jedan manji dio bolesnika ne podnosi statine….

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?