Infarkt miokarda i nepostruktivne koronarne arterije

Infarkt miokarda obično nastaje zbog ateroskleroze i začepljenja odnosno okluzije koronarne arterije….

Infarkt miokarda obično nastaje zbog ateroskleroze i začepljenja odnosno okluzije koronarne arterije. Međutim, kod jednog dijela bolesnika nastaje infarkt srca iako nemaju aterosklerotsku opstrukciju koronarne arterije. Prema literaturnim podacima otprilike 5% do 10% svih bolesnika s dijagnozom infarkta miokarda nema značajnu stenozu koronarne arterije. Za takve bolesnika uobičajen je termin infarkt miokarda s neopstruktivnim koronarnim arterijama. Opservacijske studije pokazuju povećani rizik neželjenih kardijalnih događaja kod tih bolesnika. Konačno je prepoznata važnost infarkta miokarda s neopstruktivnim koronarnim arterijama te je ona istaknuta prošle godine u smjernicama Europskog kardiološkog društva za liječenje akutnog infarkta miokarda sa ST-elevacijom. Neopstruktivne koronarne arterije sa stenozom manjom od 50%  imaju raznoliku etiologiju. Etiološki razlikujemo spazam, disekciju i tromboemboliju koronarne arterije, eroziju plaka, zatim oštećenje mikrocirkulacije, sindrom slomljenog srca ili klinički neprepoznati miokarditis.

Postavlja se pitanje sekundarne prevencije kod bolesnika s preboljelim infarktom miokarda i neopstruktivnim koronarnim arterijama. Rezultati istraživanja pokazuju da kardioprotektivni lijekovi kao što su statini i ACE-inhibitori imaju korisne učinke na prognozu bolesnika s infarktom miokarda i neopstruktivnim koronarnim arterijama. Međutim, još nije potpuno jasno koji je cilj sekundarne prevencije u ovih bolesnika u odnosu na bolesnike s opstruktivnim koronarnim arterijama. Istraživanje koje  je provedeno u Švedskoj na gotovo 6000 bolesnika u dobi do 75 godina s infarktom miokarda bez opstrukcije koronarne arterije dalo nam je zanimljive rezultate.

U ovoj studiji vršena je analiza kliničkih karakteristika, ishoda i prognostička evaluacija između dvije skupine bolesnika s infarktom miokarda i neopstruktivnim koronarnim arterijama. Kliničke karakteristike ispitivane skupine bolesnika jesu: pušača  je bilo 21,6%,  arterijsku hipertenziju imalo je 37,8% bolesnika, šećernu bolest imalo je 10,3%, a povišene masnoće u krvi 16,7% bolesnika. Prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase bila je 26,3 kg/m2. Skupina bolesnika s infarktom  miokarda i opstrukcijom koronarne arterije ima navedene čimbenike rizika zastupljene u većem broju osim hiperlipidemije. Liječenje hiperlipidemije i postizanje ciljnih vrijednosti lipida dovodi do smanjenja rizika nastanka velikih neželjenih kardijalnih događaja za 24% do 32% tijekom jednogodišnjeg praćenja bolesnika. U studiji je dokazana korisnost statinske terapije u ovih bolesnika.

Korisni učinci terapije statinima jesu  smanjenje broja bolesnika s nefatalnim infarktom miokarda,  smanjenje broja hospitalizacija zbog zatajenja srca i  smanjenje kardiovaskularne smrtnosti. Tjelesna aktivnost tj. vježbanje  tijekom rehabilitacije povezana je sa smanjenjem rizika nastanka ponovnog infarkta miokarda za 10% do 23% tijekom praćenja bolesnika. Tjelesna aktivnost ima korisne učinke na kardiovaskularne čimbenike rizika, poboljšava funkcionalnu sposobnost kardiovaskularnog sustava te smanjuje loše remodeliranje miokarda. Snižavanje povišenog krvnog tlaka uz ciljne vrijednosti krvnog tlaka kao i prestanak pušenja cigareta također doprinosi boljoj prognozi bolesnika s infarktom miokarda i neopstruktivnim koronarnim arterijama.

U zaključku možemo naglasiti da oko 5% do 10% svih bolesnika s infarkom miokarda

ima neopstruktivne koronarne arterije. U sekundarnoj prevenciji uz snižavanje lipida do ciljnih vrijednosti ustanovljeno je značajno smanjenje rizika nastanka velikih neželjenih kardijalnih događaja.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Embolija

Prevencija i liječenje tromboembolijskih komplikacija kod bolesnika s covid-19 -prema preporukama europskog kardiološkog društva

Europsko kardiološko društvo dalo je smjernice za prevenciju i liječenje hiperkoagulabilnih stanja kod bolesnika s COVID-19. Bolest COVID-19 izazvana korona virusom dovodi do ozljede vaskularnog endotela (endotelna disfunkcija, endotelitis) i hiperkoagulabilnosti krvi koju dokazujemo laboratorijskim pretragama. One mogu kod bolesnika pokazati: povišen faktor VIII, fibrinogen, hiperviskoznost,, normalno ili produljeno protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno […]

Erektilna disfunkcija

Koronarna bolest i lijek za erektilnu disfunkciju

Infarkt

Perioperativni infarkt miokarda nakon nekardijalnih operacija

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija.

Infarkt

Molio bih vas da mi očitate nalaz UZV srca!

Infarkt

Prekid terapije statinima povećava rizik za kardijalne događaje nakon infarkta miokarda

Nakon infarkta miokarda bolesnici obično uzimaju od lijekova beta-blokator, antitrombocitne lijekove, ACE inhibitor i statin. Učinkovitost statina je dokazana u brojnim multicentričnim, randomiziranim studijama. Statine obično bolesnici dobro podnose, međutim ipak jedan manji dio bolesnika ne podnosi statine….

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]