Nepovoljni kardiovaskularni događaji nakon premoštenja koronarnih arterija – 1. dio

U nepovoljne kardiovaskularne događaje ubrajamo smrt od koronarne bolesti srca, nefatani infarkt ili reinfarkt miokarda, zatajenje srca, ponovnu revaskularizaciju miokarda, fatalni i nefatalni moždani udar. Kirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija tijekom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta…

U nepovoljne kardiovaskularne događaje ubrajamo smrt od koronarne bolesti srca, nefatani infarkt ili reinfarkt miokarda, zatajenje srca, ponovnu revaskularizaciju miokarda, fatalni i nefatalni moždani udar. Kirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija tijekom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta. Brojne kontrolirane multicentrične studije uspoređivale su rezultate medikamentne i kirurške terapije koronarne bolesti srca. Rezultati studija pokazuju manju godišnju smrtnost i veći broj bolesnika bez simptoma angine pektoris u skupini kirurški liječenih bolesnika.

Provedena su brojna istraživanja o utjecaju premoštenja koronarnih arterija na pojavnost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Rezulati istraživanja objavljeni su u brojnim prestižnim znanstvenim medicinskim časopisima. Završio sam istraživanje o učestalosti nepovoljnih kardiovaskularnih događaja kod 102 uzastopna bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Ispitivana skupina bolesnika imala je 95 muškaraca i 7 žena u dobi od 36 do 68 godina, prosječne dobi 53,4 godine. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 55,7 mjeseci.

Tijekom praćenja 9 bolesnika (8,8%) imalo je infarkt ili reinfarkt miokarda, a 6  bolesnika (5,9%) bilo je podvrgnuto ponovnom kirurškom zahvatu premoštenja koronarnih arterija tj. ponovljenoj revaskularizaciji miokarda. Godišnja pojavnost infarkta ili reinfarkta miokarda bila je 1,9%. Zatajenje srca imalo je 10 bolesnika (9,8%)  i zbog toga su bili hospitalizirani, a zbog srčanih aritmija liječeno je 5 bolesnika (4,9%). Simptome angine pektoris imala su 34 bolesnika (34,3%). Tijekom praćenja umrlo je 8 bolesnika (7,8%), znači da je godišnja smrtnost bila 3,3%.  Uzroci smrti bili su iznenadna srčana smrt, zatajenje srca, fatalni infarkt miokarda i fatalni moždani udar. U prvoj godini praćenja bilo je najviše nepovoljnih kardiovaskularnih događaja, ukupno 13. Sve ponovljene operacije premoštenja koronarnih aretrija učinjene su u prvih 5 godina prećenja bolesnika. Statističkom obradom podataka ustanovljena je povezanost između dobi bolesnika, sistoličke funkcije lijeve klijetke, postignutog opterećenje na testu opterećenja-ergometriji, funkcijsko stanje bolesnika prema kliničkim kriterijima Kardiološkog društva iz New Yorka engl. (NYHA) i nepovoljnih kardiovaskularnih događaja.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina bolesnika 55,7 mjeseci nakon premoštenja koronarnih arterija nema simptome angine pektoris. Godišnja smrtnost bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija je niska (3,3%). Prediktori nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija jesu: starija životna dob, oštećenje sistoličke funkcije lijeve klijetke, postignuto niže opterećenje na ergometriji, lošije funkcijsko stanje bolesnika prema (NYHA) klasifikaciji i simptomatska ishemija miokarda ustanovljena kontinuiranim snimanjem EKG-a  tijekom 24 sata (Holter EKG-a). Nažalost veći dio bolesnika prije kao i nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu. U idućem članku analizirati ću utjecaj indeksa tjelesne mase (ITM), odnosno prekomjerne tjelesne težine na pojavnost neželjenih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da premoštenje koronarnih arterija smanjuje rizik nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Međutim, smanjenje rizika ne ovisi samo o operaciji premoštenja koronarnih arterija. Za dodatno smanjenje rizika potrebna je svakodnevna tjelesna aktivnost,  prestanak pušenja nakon operacije i redukcija prekomjerne tjelesne težine.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Bradikardija

EKG – molim savjet

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Lijek

Postoji li još neki lijek koji se preporuča u ovim slučajevima kao što je moj?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Prenizak puls – molim savjet

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]