Nepovoljni kardiovaskularni događaji nakon premoštenja koronarnih arterija – 1. dio

U nepovoljne kardiovaskularne događaje ubrajamo smrt od koronarne bolesti srca, nefatani infarkt ili reinfarkt miokarda, zatajenje srca, ponovnu revaskularizaciju miokarda, fatalni i nefatalni moždani udar. Kirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija tijekom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta…

U nepovoljne kardiovaskularne događaje ubrajamo smrt od koronarne bolesti srca, nefatani infarkt ili reinfarkt miokarda, zatajenje srca, ponovnu revaskularizaciju miokarda, fatalni i nefatalni moždani udar. Kirurško liječenje koronarne bolesti srca premoštenjem koronarnih arterija tijekom više od 50 godina rezultiralo je smanjenjem smrtnosti i poboljšanjem kvalitete života milijuna koronarnih bolesnika širom svijeta. Brojne kontrolirane multicentrične studije uspoređivale su rezultate medikamentne i kirurške terapije koronarne bolesti srca. Rezultati studija pokazuju manju godišnju smrtnost i veći broj bolesnika bez simptoma angine pektoris u skupini kirurški liječenih bolesnika.

Provedena su brojna istraživanja o utjecaju premoštenja koronarnih arterija na pojavnost nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Rezulati istraživanja objavljeni su u brojnim prestižnim znanstvenim medicinskim časopisima. Završio sam istraživanje o učestalosti nepovoljnih kardiovaskularnih događaja kod 102 uzastopna bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija. Ispitivana skupina bolesnika imala je 95 muškaraca i 7 žena u dobi od 36 do 68 godina, prosječne dobi 53,4 godine. Vrijeme praćenja bolesnika bilo je 55,7 mjeseci.

Tijekom praćenja 9 bolesnika (8,8%) imalo je infarkt ili reinfarkt miokarda, a 6  bolesnika (5,9%) bilo je podvrgnuto ponovnom kirurškom zahvatu premoštenja koronarnih arterija tj. ponovljenoj revaskularizaciji miokarda. Godišnja pojavnost infarkta ili reinfarkta miokarda bila je 1,9%. Zatajenje srca imalo je 10 bolesnika (9,8%)  i zbog toga su bili hospitalizirani, a zbog srčanih aritmija liječeno je 5 bolesnika (4,9%). Simptome angine pektoris imala su 34 bolesnika (34,3%). Tijekom praćenja umrlo je 8 bolesnika (7,8%), znači da je godišnja smrtnost bila 3,3%.  Uzroci smrti bili su iznenadna srčana smrt, zatajenje srca, fatalni infarkt miokarda i fatalni moždani udar. U prvoj godini praćenja bilo je najviše nepovoljnih kardiovaskularnih događaja, ukupno 13. Sve ponovljene operacije premoštenja koronarnih aretrija učinjene su u prvih 5 godina prećenja bolesnika. Statističkom obradom podataka ustanovljena je povezanost između dobi bolesnika, sistoličke funkcije lijeve klijetke, postignutog opterećenje na testu opterećenja-ergometriji, funkcijsko stanje bolesnika prema kliničkim kriterijima Kardiološkog društva iz New Yorka engl. (NYHA) i nepovoljnih kardiovaskularnih događaja.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da većina bolesnika 55,7 mjeseci nakon premoštenja koronarnih arterija nema simptome angine pektoris. Godišnja smrtnost bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija je niska (3,3%). Prediktori nepovoljnih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija jesu: starija životna dob, oštećenje sistoličke funkcije lijeve klijetke, postignuto niže opterećenje na ergometriji, lošije funkcijsko stanje bolesnika prema (NYHA) klasifikaciji i simptomatska ishemija miokarda ustanovljena kontinuiranim snimanjem EKG-a  tijekom 24 sata (Holter EKG-a). Nažalost veći dio bolesnika prije kao i nakon operacije premoštenja koronarnih arterija ima prekomjernu tjelesnu težinu. U idućem članku analizirati ću utjecaj indeksa tjelesne mase (ITM), odnosno prekomjerne tjelesne težine na pojavnost neželjenih kardiovaskularnih događaja nakon premoštenja koronarnih arterija.

U zaključku možemo naglasiti da premoštenje koronarnih arterija smanjuje rizik nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Međutim, smanjenje rizika ne ovisi samo o operaciji premoštenja koronarnih arterija. Za dodatno smanjenje rizika potrebna je svakodnevna tjelesna aktivnost,  prestanak pušenja nakon operacije i redukcija prekomjerne tjelesne težine.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]