Akutni infarkt miokarda u žena – 1. dio

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok mortaliteta u žena. Još od 1984. godine smrtnost od kardiovaskularnih bolesti veća je u žena nego u muškaraca. Zahvaljujući reperfuzijskoj terapiji akutnog infarkta miokarda unazad 20 godina vidi se smanjenje mortaliteta u žena.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok mortaliteta u  žena. Još od 1984. godine smrtnost od kardiovaskularnih bolesti veća je u žena nego u muškaraca. Zahvaljujući reperfuzijskoj terapiji akutnog infarkta miokarda unazad 20 godina vidi se smanjenje mortaliteta u žena.

Tijekom jednogodišnjeg praćenja nakon akutnog infarkta miokarda smrtnost u žena veća je nego u muškaraca. Također je veća učestalost zatajenja srca i moždanog udara u žena. Povećanje učestalosti ovih događaja možemo pripisati utjecaju čimbenika rizika kao što su šećerna bolest,  povišeni krvni tlak, depresija i oštećenje bubrežne funkcije. Kada se između muškaraca i žena uspoređuje učestalost infarkta miokarda bez elevacije ST-spojnice (engl. NSTEMI), spontanane disekcije koronarne arterije i spazam koronarne arterije tada se može ustanoviti da su ove pojave češće u žena. Za razliku od muškaraca mlađe žene imaju veći rizik smrti nakon akutnog infarkta miokarda nego muškarci. Trend povećanja incidencije koronarne bolest srca u žena je u dobi između 45 i 65 godina. Istraživanja koja se provode u odnosu na dob uključuju povezanost s biološkim specifičnostima određenim za ženski spol, kliničkim manifestacijama uz socijalne i mentalne čimbenike koji mogu povećati rizik od akutnog infarkta u mlađih žena. Rasna i etnička pripadnost žena također spadaju u važne čimbenike koji su predmet brojnih istraživanja infarkta miokarda u žena. Rezultati istraživanja pokazuju da crnkinje imaju veću incidenciju akutnog infarkta miokarda nego bjelkinje, a također imaju i veću incidenciju iznenadne srčane smrti. Žene koje žive u  Aziji i Indiji imaju veću smrtnost koja može biti povezana s većom učestalosti čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.

Patofiziologija nastanka akutnog infarkta miokarda nešto je drugačija u žena nego u muškaraca. Muškarci imaju češće prisutnu rupturu plaka u akutnom infarktu miokarda nego žene. Erozija plaka koronarne arterije češća je u žena nego u muškaraca, poglavito u mlađih žena. Spontana disekcija koronarne arterije kao rijetki uzrok akutnog infarkta miokarda češće je prisutna u žena nego u muškaraca, poglavito u mlađih žena.
Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti slični su u muškaraca i žena. Međutim, postoje ipak neke razlike u jačini pojedinih čimbenika rizika. U više od 90% žena akutni infarkt miokarda povezan je s pušenjem, arterijskom hipertenzijom, pretilosti centralnog tipa, šećernom bolešću, tjelesnom neaktivnošću, konzimiranjem alkoholnih pića, povišenim masnoćama u krvi i psihosocijalnim čimbenicima. Zanimljivo je da su svi ovi čimbenici rizika promjenljive naravi, tj. možemo ih eliminirati promjenom loših životnih navika ili lijekovima. Što se  tiče pušenja cigareta kao čimbenika rizika on je jači i opasniji za žene nego za muškarce. Povišeni krvni tlak glavni je čimbenik rizika u žena. Niže vrijednosti LDL kolesterola, povišene vrijednosti triglicerida, pretilost i šećerna bolest svi oni pojedinačno ili zajedno povećavaju rizik akutnog infarkta miokarda u žena.

U nekoliko ranijih članaka bilo je riječi o razlikama između žena i muškaraca u simptomima, biomarkerima koji pokazuju oštećenje srčanog mišića kao i o razlikama u dijagnostičkim postupcima akutnog infarkta miokarda. Što se tiče reperfuzijske terapije akutnog infarkta miokarda perkutanom koronarnom intervencijom (PCI) i ugradnjom stenta, žene imaju povećani rizik krvarenja u odnosu na muškarce osim rizika od intrakranijalnog krvarenja koji je manji u žena. Medikamentna terapija akutnog infarkta žena i muškaraca je ista, a  uključuje beta-blokatore, ACE inhibitore ili blokatore angiotenzinskih receptora, antitrombocitne lijevove i statine.

U zaključku važno je naglasiti da žene imaju veći rizik smrti nakon akutnog infarkta miokarda i veći rizik krvarenja nakon perkutane koronarne intervencije nego muškarci osim rizika intrakranijalnog krvarenja koji je manji u žena nego u muškaraca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]