Akutni infarkt miokarda ili srčani udar nastaje zbog naglog smanjenja koronarnog protoka kao posljedice trombotičkog začepljenja koronarne arterije.

U koronarnoj arteriji obično nastaje ruptura ili erozija aterosklerotičnog plaka uz nakupljanje trombocita i formiranje tromba koji potpuno začepi arteriju. Dio srčanog mišića koji opskrbljuje krvlju sada začepljena arterija ostaje bez kisika zbog čega  dolazi do smrti stanica miokarda i nastanka nekroze miokarda. Akutni infarkt miokarda spada u akutni koronarni sindrom.

Bolesnik koji ima infarkt miokarda osjeća bol u prsima trajanja duže od 20 minuta. Bol se obično širi u lijevu ruku, vrat ili čeljust. Osim jake boli u prsima bolesnik može imati mučninu uz povraćanje, bol u gornjem dijelu trbuha, otežano disanje, znojenje ili gubitak svijesti. Osim ovih simptoma neki bolesnici mogu imati probadanje u prsima, pritisak u prsima, dok  osobe starije dob  iznad 75 godina ili dijabetičari mogu osjećati tek blagu bol u prsima.

Za učestalost akutnog infarkta miokarda može se reći da je ona dosta visoka u razvijenim zemljama. Prema literaturnim podacima u  SAD-u godišnje se bilježi oko 1,5 milijun infarkta, a u Engleskoj oko 300 000. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2007. godini  u Hrvatskoj je hospitalizirano 6420 bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a od toga bilo je 4000 muškaraca i 2420 žena.

Dijagnoza akutnog infarkta miokarda postavlja se temeljem anamneze, kliničkog pregleda i učinjenih dijagnostičkih pretraga. Od  pretraga koriste se elektrokardiografija, ehokardiografija, koronarografija i određivanje biokemijskih pokazatelja oštećenja miokarda. Temeljem učinjenih pretraga akutni infarkt se svrstava u skupinu sa podizanjem ST-spojnice (engl: STEMI) ili u skupinu bez podizanja ST-spojnice (engl: NSTEMI) i određuje se način liječenja.

Liječenje akutnog infarkta miokarda provodi se u koronarnoj jedinici ili u jedinici intenzivnog liječenja. Cilj liječenja je što prije uspostaviti protok krvi kroz začepljenu koronarnu ateriju i omogućiti opskrbu miokarda kisikom. Što se prije provede reperfuzijska terapija to će manja masa miokarda biti oštećena. Zbog toga je važno na vrijeme prepoznati simptome infarkta miokarda od strane bolesnika i što prije dovesti bolesnika u bolnicu u kojoj se provodi reperfuzijska terapija. Kao reperfuzijaka terapija najčešće se koristi perkutana koronarna intervencija (engl: PCI), a to znači dilatacija ili proširenje sužene koronarne arterije sa balonom i implantacija metalne potpornice (engl. stent) u koronarnu arteriju.

Osim PCI kao reperfuzijska terapija koristi se i trombolitička terapija za otapanje tromba koji je začepio koronarnu artreiju. Trombolitička terapija provodi se intravenskom primjenom Streptokinaze, Urokinaze ili r-TPA. U liječenju akutnog infarkta miokarda koristi se i antikoagulantni i antiagregacijski lijekovi, analgetici, beta-blokatori, nitrati, ACE inhibitori,antiaritmici, diuretici i statini. Što se tiče kirurške revaskularizacije miokarda u akutnom infarktu miokarda ona je potrebna u manjeg broja bolesnika.

Znači, kardiokirurški zahvat je indiciran kod neuspješnog pokušaja PCI, iznenadnog začepljenja koronarne arterije tijekom koronarografije pri čemu je PCI neizvediva zbog lokalizacije i naravi lezije, kod bolesnika s kardiogenim šokom uslijed mehaničke komplikacije infarkta kao što je ruptura pregrade između klijetki ili papilarnog mišića i kod bolesnika s akutnom disekcijom uzlazne aorte i akutnim infarktom miokarda.

Nakon provedene terapije akutnog infarkta miokarda nastavlja se medicinska rehabilitacija koja počinje već u koronarnoj jedinici, a nastavlja se na kardiološkom odjelu. Nakon otpusta iz bolnice bolesnici se upućuju na rehabilitaciju u specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinske Toplice ili u Opatiju. Dio bolesnika je uključen u ambulantu rehabilitaciju u Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu.

Za sve bolesnike koji su preboljeli akutni infarkt miokarda vrlo su važne preporuke za sekundarnu prevenciju. Mjerama sekundarne prevencije želimo smanjiti rizik za ponovljeni infarkt miokarda. Bolesnici trebaju prestati pušiti duhanske proizvode, liječiti povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, pridržavati se pravilne prehrane, izbjegavati stresne situacije, smanjiti prekomjernu tjelesenu težinu, provoditi svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju najmanje 30 minuta, te redovito uzimati lijekove i obavljati kontrolne preglede prema preporuci liječnika.