Akutni infarkt miokarda

Akutni infarkt miokarda ili srčani udar nastaje zbog naglog smanjenja koronarnog protoka kao posljedice trombotičkog začepljenja koronarne arterije.

U koronarnoj arteriji obično nastaje ruptura ili erozija aterosklerotičnog plaka uz nakupljanje trombocita i formiranje tromba koji potpuno začepi arteriju. Dio srčanog mišića koji opskrbljuje krvlju sada začepljena arterija ostaje bez kisika zbog čega  dolazi do smrti stanica miokarda i nastanka nekroze miokarda. Akutni infarkt miokarda spada u akutni koronarni sindrom.

Bolesnik koji ima infarkt miokarda osjeća bol u prsima trajanja duže od 20 minuta. Bol se obično širi u lijevu ruku, vrat ili čeljust. Osim jake boli u prsima bolesnik može imati mučninu uz povraćanje, bol u gornjem dijelu trbuha, otežano disanje, znojenje ili gubitak svijesti. Osim ovih simptoma neki bolesnici mogu imati probadanje u prsima, pritisak u prsima, dok  osobe starije dob  iznad 75 godina ili dijabetičari mogu osjećati tek blagu bol u prsima.

Za učestalost akutnog infarkta miokarda može se reći da je ona dosta visoka u razvijenim zemljama. Prema literaturnim podacima u  SAD-u godišnje se bilježi oko 1,5 milijun infarkta, a u Engleskoj oko 300 000. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2007. godini  u Hrvatskoj je hospitalizirano 6420 bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a od toga bilo je 4000 muškaraca i 2420 žena.

Dijagnoza akutnog infarkta miokarda postavlja se temeljem anamneze, kliničkog pregleda i učinjenih dijagnostičkih pretraga. Od  pretraga koriste se elektrokardiografija, ehokardiografija, koronarografija i određivanje biokemijskih pokazatelja oštećenja miokarda. Temeljem učinjenih pretraga akutni infarkt se svrstava u skupinu sa podizanjem ST-spojnice (engl: STEMI) ili u skupinu bez podizanja ST-spojnice (engl: NSTEMI) i određuje se način liječenja.

Liječenje akutnog infarkta miokarda provodi se u koronarnoj jedinici ili u jedinici intenzivnog liječenja. Cilj liječenja je što prije uspostaviti protok krvi kroz začepljenu koronarnu ateriju i omogućiti opskrbu miokarda kisikom. Što se prije provede reperfuzijska terapija to će manja masa miokarda biti oštećena. Zbog toga je važno na vrijeme prepoznati simptome infarkta miokarda od strane bolesnika i što prije dovesti bolesnika u bolnicu u kojoj se provodi reperfuzijska terapija. Kao reperfuzijaka terapija najčešće se koristi perkutana koronarna intervencija (engl: PCI), a to znači dilatacija ili proširenje sužene koronarne arterije sa balonom i implantacija metalne potpornice (engl. stent) u koronarnu arteriju.

Osim PCI kao reperfuzijska terapija koristi se i trombolitička terapija za otapanje tromba koji je začepio koronarnu artreiju. Trombolitička terapija provodi se intravenskom primjenom Streptokinaze, Urokinaze ili r-TPA. U liječenju akutnog infarkta miokarda koristi se i antikoagulantni i antiagregacijski lijekovi, analgetici, beta-blokatori, nitrati, ACE inhibitori,antiaritmici, diuretici i statini. Što se tiče kirurške revaskularizacije miokarda u akutnom infarktu miokarda ona je potrebna u manjeg broja bolesnika.

Znači, kardiokirurški zahvat je indiciran kod neuspješnog pokušaja PCI, iznenadnog začepljenja koronarne arterije tijekom koronarografije pri čemu je PCI neizvediva zbog lokalizacije i naravi lezije, kod bolesnika s kardiogenim šokom uslijed mehaničke komplikacije infarkta kao što je ruptura pregrade između klijetki ili papilarnog mišića i kod bolesnika s akutnom disekcijom uzlazne aorte i akutnim infarktom miokarda.

Nakon provedene terapije akutnog infarkta miokarda nastavlja se medicinska rehabilitacija koja počinje već u koronarnoj jedinici, a nastavlja se na kardiološkom odjelu. Nakon otpusta iz bolnice bolesnici se upućuju na rehabilitaciju u specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Krapinske Toplice ili u Opatiju. Dio bolesnika je uključen u ambulantu rehabilitaciju u Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu.

Za sve bolesnike koji su preboljeli akutni infarkt miokarda vrlo su važne preporuke za sekundarnu prevenciju. Mjerama sekundarne prevencije želimo smanjiti rizik za ponovljeni infarkt miokarda. Bolesnici trebaju prestati pušiti duhanske proizvode, liječiti povišeni krvni tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, pridržavati se pravilne prehrane, izbjegavati stresne situacije, smanjiti prekomjernu tjelesenu težinu, provoditi svakodnevnu tjelesnu aktivnost u trajanju najmanje 30 minuta, te redovito uzimati lijekove i obavljati kontrolne preglede prema preporuci liječnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Ergometrija

Molila bih Vas tumačenje nalaza testa ergometrije

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?