Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
  • 5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA

To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično je uzrokovan komplikacijama zbog srčanog zatajenja, malignih aritmija, rupture stijenke lijeve srčane klijetke i tromboembolije. Terapija je empirijska, primjenjuju se lijekovi iz skupine beta blokatora, inhibitori renin angiotenin aldosteron sustava, antiagregacijski lijekovi, a u slučaju kardiogenog šoka potrebna je mehanička potpora.

  • 6. MIOKARDITIS

To je upala srčanog mišića koja se u nekih bolesnika može prezentirati kao MINOCA i čini 33% slučajeva MINOCA. Najčešći uzrok miokarditisa je virusna infekcija. Ukoliko bolesnik s miokarditisom ima bol u grudima uz promjene ST segmenta u elektrokardiogramu, a nije dokazana opstruktivna koronarna bolest, patofiziološki mehanizam može biti spazam i endotelna disfunkcija malih arterija uzrokovan upalom i infekcijom. Osim virusne infekcije, miokarditis mogu uzrokovati imunološke i endokrinološke bolesti, neki lijekovi i otrovi (na primjer kokain, metamfetamini).

Dijagnoza se postavlja laboratorijskom analizom krvi, magnetnom rezonancom srca, a kod nekih, osobito bolesnika s težom kliničkom slikom treba učiniti biopsiju srca kako bi se ustanovio točan uzrok miokarditisa. Prognoza bolesti varira: 50% bolesnika se u 2 do 4 tjedna potpuno izliječi i oporavi, a u 12% do 25% bolesnika dolazi do pogoršanja srčanog zatajenja i razvoja dilatativne kardiomiopatije.

Liječenje miokarditisa uz disfunkciju lijeve srčane klijetke koji oponaša infarkt miokarda je medikamentozno. Uz osnovne lijekove iz skupine beta blokatora, inhibitora renin angiotenzin aldosteron sustava koristi se i druga suportivna terapija. U slučajevima terminalnog srčanog zatajenja potrebna je transplantacija srca.

Miokarditis i Takotsubo kardiomiopatija spadaju u skupinu oštećenja miokarda, a nisu tipični infarkt miokarda.

  • 7. KORONARNA TROMBOEMBOLIJA

Ovaj mogući uzrok MINOCA zahvaća male žile (mikrocirkulaciju) miokarda, a rijetko velike, epikardne koronarne arterije. Mogući su sljedeći uzroci nastanka tromba: nasljedni (trombofilija faktora V Leiden, nedostatak proteina S, C) ili stečeni (antifosfolipidni sindrom, mijeloproliferativni poremećaji).

Embolija može nastati zbog defekta interatrijskog septuma, koronarne atriovenske fistule, u sklopu nastanka tromba zbog gore navedenih poremećaja, u fibrilaciji atrija, bolestima srčanih zalistaka. Izvor embolije mogu biti i druga stanja: vegetacije srčanih zalistaka, tumori srca, zračna embolija.

Terapija je individualizirana, ovisna o uzroku, a uključuje antikoagulantnu i antiagregacijsku terapiju. U slučajevima defekta interatrijskog septuma preporučuje se transkatetersko ili kirurško zatvaranje.

Osnovna se skrb bolesnika s MINOCA zasniva na hitnom zbrinjavanju bolesnika, dijagnostičkim postupcima kojima se pronalazi uzrok nastanka MINOCA, kardioprotektivnoj terapiji i ciljanoj, individualiziranoj terapiji ovisno o uzroku. Kardioprotektivna terapija uključuje sljedeće skupine lijekova: statini, antiagregacijski lijekovi, inhibitori renin angiotenzin aldosteron sustava, beta blokatori. Uvijek treba istaći kod MINOCA bolesnika važnost individualiziranog pristupa terapiji jer se radi o heterogenoj skupini bolesnika različitog uzroka i patofiziološkog mehanizma nastanka MINOCA.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kirurški zahvat

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

Statini

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute 5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Infarkt miokarda

Infarkt miokarda – kada se mama treba javiti na pregled?

Proteini

Smijem li kao srčani bolesnik koji je imao infarkt koristiti proteine?

Infarkt miokarda

Liječenje dislipidemija u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Elektrostimulator srca – je li spriječio ponovni pad u nesvijest?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – imam li razloga za brigu?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]