Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

  • 5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA

To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično je uzrokovan komplikacijama zbog srčanog zatajenja, malignih aritmija, rupture stijenke lijeve srčane klijetke i tromboembolije. Terapija je empirijska, primjenjuju se lijekovi iz skupine beta blokatora, inhibitori renin angiotenin aldosteron sustava, antiagregacijski lijekovi, a u slučaju kardiogenog šoka potrebna je mehanička potpora.

  • 6. MIOKARDITIS

To je upala srčanog mišića koja se u nekih bolesnika može prezentirati kao MINOCA i čini 33% slučajeva MINOCA. Najčešći uzrok miokarditisa je virusna infekcija. Ukoliko bolesnik s miokarditisom ima bol u grudima uz promjene ST segmenta u elektrokardiogramu, a nije dokazana opstruktivna koronarna bolest, patofiziološki mehanizam može biti spazam i endotelna disfunkcija malih arterija uzrokovan upalom i infekcijom. Osim virusne infekcije, miokarditis mogu uzrokovati imunološke i endokrinološke bolesti, neki lijekovi i otrovi (na primjer kokain, metamfetamini).

Dijagnoza se postavlja laboratorijskom analizom krvi, magnetnom rezonancom srca, a kod nekih, osobito bolesnika s težom kliničkom slikom treba učiniti biopsiju srca kako bi se ustanovio točan uzrok miokarditisa. Prognoza bolesti varira: 50% bolesnika se u 2 do 4 tjedna potpuno izliječi i oporavi, a u 12% do 25% bolesnika dolazi do pogoršanja srčanog zatajenja i razvoja dilatativne kardiomiopatije.

Liječenje miokarditisa uz disfunkciju lijeve srčane klijetke koji oponaša infarkt miokarda je medikamentozno. Uz osnovne lijekove iz skupine beta blokatora, inhibitora renin angiotenzin aldosteron sustava koristi se i druga suportivna terapija. U slučajevima terminalnog srčanog zatajenja potrebna je transplantacija srca.

Miokarditis i Takotsubo kardiomiopatija spadaju u skupinu oštećenja miokarda, a nisu tipični infarkt miokarda.

  • 7. KORONARNA TROMBOEMBOLIJA

Ovaj mogući uzrok MINOCA zahvaća male žile (mikrocirkulaciju) miokarda, a rijetko velike, epikardne koronarne arterije. Mogući su sljedeći uzroci nastanka tromba: nasljedni (trombofilija faktora V Leiden, nedostatak proteina S, C) ili stečeni (antifosfolipidni sindrom, mijeloproliferativni poremećaji).

Embolija može nastati zbog defekta interatrijskog septuma, koronarne atriovenske fistule, u sklopu nastanka tromba zbog gore navedenih poremećaja, u fibrilaciji atrija, bolestima srčanih zalistaka. Izvor embolije mogu biti i druga stanja: vegetacije srčanih zalistaka, tumori srca, zračna embolija.

Terapija je individualizirana, ovisna o uzroku, a uključuje antikoagulantnu i antiagregacijsku terapiju. U slučajevima defekta interatrijskog septuma preporučuje se transkatetersko ili kirurško zatvaranje.

Osnovna se skrb bolesnika s MINOCA zasniva na hitnom zbrinjavanju bolesnika, dijagnostičkim postupcima kojima se pronalazi uzrok nastanka MINOCA, kardioprotektivnoj terapiji i ciljanoj, individualiziranoj terapiji ovisno o uzroku. Kardioprotektivna terapija uključuje sljedeće skupine lijekova: statini, antiagregacijski lijekovi, inhibitori renin angiotenzin aldosteron sustava, beta blokatori. Uvijek treba istaći kod MINOCA bolesnika važnost individualiziranog pristupa terapiji jer se radi o heterogenoj skupini bolesnika različitog uzroka i patofiziološkog mehanizma nastanka MINOCA.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hipolipemička terapija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Infarkt miokarda

Infarkt miokarda – kada se mama treba javiti na pregled?

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Dislipidemija

Liječenje dislipidemija u starijoj životnoj dobi

Bolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina.

Infarkt miokarda

Smijem li kao srčani bolesnik koji je imao infarkt koristiti proteine?

Infarkt miokarda

Perioperativni infarkt miokarda

Prema literaturnim podacima incidencija perioperativnog infarkta miokarda je oko 5,0 % nakon velikih nekardijalnih operacija. Perioperativni infarkt miokarda povezan je s većim morbiditetom…

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]