Liječenje dislipidemija u starijoj životnoj dobi

Bolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina.

Unatrag 50 godina životni vijek ljudi u zapadnoj Europi se povećao 6-8 godina, a očekivano trajanje života u Europi procjenjuje se na 80,9 godina. Kardiovaskularne bolesti (KVB) su najčešći uzrok mortaliteta nakon 65-te godine života i odgovorne su za značajan morbiditet. Bolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina. Prilikom liječenja osoba starije životne dobi, osobito prilikom liječenja KVB-i i čimbenika rizika KVB-i, potrebno je voditi računa o više čimbenika:

  •  polipragmaziji/polifarmaciji, interakciji lijekova
  •  padu bubrežne i jetrene funkcije
  •  liječenje treba započeti nižim dozama lijekova koje potom treba postupno povećavati
  • postojanje razlika u biologiji i patologiji srca starijih osoba ovisno o spolu
  • znatno je manje kliničkih studija o ispitivanju lijekova u starijoj životnoj dobi.

U liječenju dislipidemija u starijoj životnoj dobi preporučuje se individualni pristup koji se temelji na procijeni kardiovaskularnog (KV) rizika, očekivanom trajanju života, funkcionalnom statusu bolesnika, procijeni koristi i štete takvog liječenja, putu eliminacije lijeka, interakciji s drugim lijekovima, sklonosti bolesnika liječenju i njegovoj suradnji. Starija životna dob je sama za sebe KV rizični čimbenik. Smjernice u terapiji snižavanja razine lipida ne razlikuju se prema dobnim skupina u cilju sekundarne i tercijarne KV prevencije. Međutim, u primarnoj prevenciji postoji razlika, osobito zbog potencijalno mogućih štetnih učinaka koje su učestalije u starijoj dobi, te je potreban dodatan oprez kod odluke o potrebi uvođenja statina (lijekovi za snižavanje lipida) u cilju primarne KV prevencije.

Prema zadnjim smjernicama (2019. godina) Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) započinjanje terapije za snižavanje lipida u cilju primarne KV prevencije kod osoba starijih od 75 godina, treba se zasnivati na individualnoj procijeni, na procijeni KV rizika prema SCORE-u bodovnom sustavu koji procjenjuje desetogodišnji rizik od KV mortaliteta. Terapija statinima mora se pojedinačno razmotriti kod osoba starijih od 75g. ukoliko se procijeni visok ili vrlo visok KV rizik. Ne preporučuje se uvoditi statin u cilju primarne KV prevencije u starijoj dobi ukoliko postoji bilo kakav rizik takve terapije. Osim KV rizika, potrebno je ustanoviti komorbiditete, lijekove koje bolesnik već uzima. Odluka o liječenju treba biti zajednički donesena u dogovoru s bolesnikom.

Sa starenjem dolazi do pada funkcionalnosti, povećava se fragilnost organizma, mnogi postaju ovisni o pomoći drugih osoba. Povećava se rizik pojave simptoma od strane mišića (miopatija, pa i rabdomioliza) kao nuspojava uzimanja statina.  Najveći rizik ovih nuspojave statina imaju: osobe starije od 75 godina, ženski spol, bolesnici s niskim indeksom tjelesne mase, hipotireozom ili već prisutnim simptomima od strane mišićnog sustava. Stoga se u slučaju započinjanja terapije statinima, preporučuje da se započne sa najnižom dozom, da se bolesnik pažljivo nadzire tijekom liječenja, te da se doza titrira do podnošljive doze, odnosno do ciljnih vrijednosti LDL kolesterola. Interakcije s pojedinim lijekovima povećavaju rizik pojave štetnih nuspojava, a osobito su opasni lijekovi koji stupaju u interakciju sa statinima putem CYP3A4 (enzim koji sudjeluje u metabolizmu lijekova): makrolidi, azoli, antagonisti kalcijevih kanala, cikosporin, amiodaron.

Također treba izbjegavati konzumaciju soka od grejpa koji blokira CYP3A4.

Važno je poznavanje interakcije pojedinih lijekova zbog moguće pojačane indukcije i/ili inhibicije učinaka lijekova.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Infarkt miokarda

Nalazi i infarkt miokarda – trebam li se brinuti?

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Acetilsalicilna kiselina

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

Hipolipemička terapija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Infarkt miokarda

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično […]

Infarkt miokarda

Stanje nakon infarkta miokarda – molim Vas savjet

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Uvećano srce

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]