Liječenje dislipidemija u starijoj životnoj dobi

Bolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina.

Unatrag 50 godina životni vijek ljudi u zapadnoj Europi se povećao 6-8 godina, a očekivano trajanje života u Europi procjenjuje se na 80,9 godina. Kardiovaskularne bolesti (KVB) su najčešći uzrok mortaliteta nakon 65-te godine života i odgovorne su za značajan morbiditet. Bolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina. Prilikom liječenja osoba starije životne dobi, osobito prilikom liječenja KVB-i i čimbenika rizika KVB-i, potrebno je voditi računa o više čimbenika:

– polipragmaziji/polifarmaciji, interakciji lijekova

– padu bubrežne i jetrene funkcije

– liječenje treba započeti nižim dozama lijekova koje potom treba postupno povećavati

– postojanje razlika u biologiji i patologiji srca starijih osoba ovisno o spolu

– znatno je manje kliničkih studija o ispitivanju lijekova u starijoj životnoj dobi.

U liječenju dislipidemija u starijoj životnoj dobi preporučuje se individualni pristup koji se temelji na procijeni kardiovaskularnog (KV) rizika, očekivanom trajanju života, funkcionalnom statusu bolesnika, procijeni koristi i štete takvog liječenja, putu eliminacije lijeka, interakciji s drugim lijekovima, sklonosti bolesnika liječenju i njegovoj suradnji. Starija životna dob je sama za sebe KV rizični čimbenik. Smjernice u terapiji snižavanja razine lipida ne razlikuju se prema dobnim skupina u cilju sekundarne i tercijarne KV prevencije. Međutim, u primarnoj prevenciji postoji razlika, osobito zbog potencijalno mogućih štetnih učinaka koje su učestalije u starijoj dobi, te je potreban dodatan oprez kod odluke o potrebi uvođenja statina (lijekovi za snižavanje lipida) u cilju primarne KV prevencije.

Prema zadnjim smjernicama (2019. godina) Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) započinjanje terapije za snižavanje lipida u cilju primarne KV prevencije kod osoba starijih od 75 godina, treba se zasnivati na individualnoj procijeni, na procijeni KV rizika prema SCORE-u bodovnom sustavu koji procjenjuje desetogodišnji rizik od KV mortaliteta. Terapija statinima mora se pojedinačno razmotriti kod osoba starijih od 75g. ukoliko se procijeni visok ili vrlo visok KV rizik. Ne preporučuje se uvoditi statin u cilju primarne KV prevencije u starijoj dobi ukoliko postoji bilo kakav rizik takve terapije. Osim KV rizika, potrebno je ustanoviti komorbiditete, lijekove koje bolesnik već uzima. Odluka o liječenju treba biti zajednički donesena u dogovoru s bolesnikom.

Sa starenjem dolazi do pada funkcionalnosti, povećava se fragilnost organizma, mnogi postaju ovisni o pomoći drugih osoba. Povećava se rizik pojave simptoma od strane mišića (miopatija, pa i rabdomioliza) kao nuspojava uzimanja statina.  Najveći rizik ovih nuspojave statina imaju: osobe starije od 75 godina, ženski spol, bolesnici s niskim indeksom tjelesne mase, hipotireozom ili već prisutnim simptomima od strane mišićnog sustava. Stoga se u slučaju započinjanja terapije statinima, preporučuje da se započne sa najnižom dozom, da se bolesnik pažljivo nadzire tijekom liječenja, te da se doza titrira do podnošljive doze, odnosno do ciljnih vrijednosti LDL kolesterola. Interakcije s pojedinim lijekovima povećavaju rizik pojave štetnih nuspojava, a osobito su opasni lijekovi koji stupaju u interakciju sa statinima putem CYP3A4 (enzim koji sudjeluje u metabolizmu lijekova):

makrolidi, azoli, antagonisti kalcijevih kanala, cikosporin, amiodaron.

Također treba izbjegavati konzumaciju soka od grejpa koji blokira CYP3A4.

Važno je poznavanje interakcije pojedinih lijekova zbog moguće pojačane indukcije i/ili inhibicije učinaka lijekova.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika