Liječenje dislipidemija u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina.

Unatrag 50 godina životni vijek ljudi u zapadnoj Europi se povećao 6-8 godina, a očekivano trajanje života u Europi procjenjuje se na 80,9 godina. Kardiovaskularne bolesti (KVB) su najčešći uzrok mortaliteta nakon 65-te godine života i odgovorne su za značajan morbiditet. Bolesnici stariji od 70 godina čine trećinu do polovice bolesnika s akutnim infarktom miokarda, a 80% smrtnih ishoda zbog akutnog infarkta miokarda pogađa osobe starije od 65 godina. Prilikom liječenja osoba starije životne dobi, osobito prilikom liječenja KVB-i i čimbenika rizika KVB-i, potrebno je voditi računa o više čimbenika:

  •  polipragmaziji/polifarmaciji, interakciji lijekova
  •  padu bubrežne i jetrene funkcije
  •  liječenje treba započeti nižim dozama lijekova koje potom treba postupno povećavati
  • postojanje razlika u biologiji i patologiji srca starijih osoba ovisno o spolu
  • znatno je manje kliničkih studija o ispitivanju lijekova u starijoj životnoj dobi.

U liječenju dislipidemija u starijoj životnoj dobi preporučuje se individualni pristup koji se temelji na procijeni kardiovaskularnog (KV) rizika, očekivanom trajanju života, funkcionalnom statusu bolesnika, procijeni koristi i štete takvog liječenja, putu eliminacije lijeka, interakciji s drugim lijekovima, sklonosti bolesnika liječenju i njegovoj suradnji. Starija životna dob je sama za sebe KV rizični čimbenik. Smjernice u terapiji snižavanja razine lipida ne razlikuju se prema dobnim skupina u cilju sekundarne i tercijarne KV prevencije. Međutim, u primarnoj prevenciji postoji razlika, osobito zbog potencijalno mogućih štetnih učinaka koje su učestalije u starijoj dobi, te je potreban dodatan oprez kod odluke o potrebi uvođenja statina (lijekovi za snižavanje lipida) u cilju primarne KV prevencije.

Prema zadnjim smjernicama (2019. godina) Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) započinjanje terapije za snižavanje lipida u cilju primarne KV prevencije kod osoba starijih od 75 godina, treba se zasnivati na individualnoj procijeni, na procijeni KV rizika prema SCORE-u bodovnom sustavu koji procjenjuje desetogodišnji rizik od KV mortaliteta. Terapija statinima mora se pojedinačno razmotriti kod osoba starijih od 75g. ukoliko se procijeni visok ili vrlo visok KV rizik. Ne preporučuje se uvoditi statin u cilju primarne KV prevencije u starijoj dobi ukoliko postoji bilo kakav rizik takve terapije. Osim KV rizika, potrebno je ustanoviti komorbiditete, lijekove koje bolesnik već uzima. Odluka o liječenju treba biti zajednički donesena u dogovoru s bolesnikom.

Sa starenjem dolazi do pada funkcionalnosti, povećava se fragilnost organizma, mnogi postaju ovisni o pomoći drugih osoba. Povećava se rizik pojave simptoma od strane mišića (miopatija, pa i rabdomioliza) kao nuspojava uzimanja statina.  Najveći rizik ovih nuspojave statina imaju: osobe starije od 75 godina, ženski spol, bolesnici s niskim indeksom tjelesne mase, hipotireozom ili već prisutnim simptomima od strane mišićnog sustava. Stoga se u slučaju započinjanja terapije statinima, preporučuje da se započne sa najnižom dozom, da se bolesnik pažljivo nadzire tijekom liječenja, te da se doza titrira do podnošljive doze, odnosno do ciljnih vrijednosti LDL kolesterola. Interakcije s pojedinim lijekovima povećavaju rizik pojave štetnih nuspojava, a osobito su opasni lijekovi koji stupaju u interakciju sa statinima putem CYP3A4 (enzim koji sudjeluje u metabolizmu lijekova): makrolidi, azoli, antagonisti kalcijevih kanala, cikosporin, amiodaron.

Također treba izbjegavati konzumaciju soka od grejpa koji blokira CYP3A4.

Važno je poznavanje interakcije pojedinih lijekova zbog moguće pojačane indukcije i/ili inhibicije učinaka lijekova.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Povišene masnoće u krvi

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Kardiologija

Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]

Mialgija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Infarkt miokarda

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično […]

Srce

Nalazi i infarkt miokarda – trebam li se brinuti?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

RTG pluća – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]